Mart, 2020. godine je u Bosnu i Hercegovinu donio prve slučajeve zaraženih virusom SARS – CoV19 i na taj način nas sve po prvi put suočio sa svjetskom pandemijom još od 1918. i Španjolske gripe. Preko 200 miliona zaraženih i skoro 3 miliona preminulih je pečat koji je ova pandemija ostavila na svijet zasada. Međutim, iako je vakcina tu pred svijetom je i dalje velika borba i nastojanje u oporavku od ove krize.
Kroz ovaj članak ću ukratko analizirati okvirna stanja u ekonomiji i obrazovanju kao osnovnim granama za opstanak i djelovanje jednog društva.
Bosanskohercegovačke vlasti se definitivno nisu iskazale kao spremne na borbu protiv izazova koje su pred njih stavljale svakodnevne okolnosti koje je pandemija sa sobom donijela.
Masovna vakcinacija i imunizacija stanovništva, iako u svijetu, Evropi i regionu uveliko traje, u Bosni i Hercegovini još ni prioritetne grupe poput medicinskih radnika nisu u potpunosti vakcinisane.
Složena struktura države uzrokovala je da odgovor različitih nivoa vlasti u BiH na krizu ne bude jedinstven, što je odmah u početku otežalo uspostavljanje kontrole nad pandemijom. Organi vlasti donosili su restriktivne mjere koje su se odnosile na cjelokupno stanovništvo, ne uzimajući u obzir različit uticaj mjera na ranjivije grupe stanovništva i/ili grupe sa niskim prihodima.
Cjelokupna ova kriza se značajno odrazila na sve sfere i aspekte našeg društva. Desetine hiljada radnika je ostalo bez posla i primanja u proteklih godinu dana što je rezultiralo značajnim padom vrijednosti potrošačke korpe ali i dovelo do znatno manje cirkulacije novca kroz sam sistem. Ukoliko na to još dodamo i zatvorene granice i ne dolazak dijaspore u onoj mjeri kao do sada, očito je da Bosnu i Hercegovinu tek čeka pravi izazov koji se ogleda u saniranju ekonomskih posljedica i nadoknađivanju financijskih gubitaka.
“Velika depresija” 1929. jest počela slomom na Wall Streetu, ali posljedice su se postepeno širile po svijetu više od tri godine. I 2008. se tek polako vidjelo u kojoj mjeri se svijet novca upustio u vratolomne poduhvate. U oba slučaja je bilo vremena stvoriti mjere i instrumente s kojima bi gospodarstvo ipak još donekle moglo funkcionirati, navodi Deutsche Welle.
Dok smo sada u situaciji da je kriza stigla iznenada i odjednom zatvorila i zaustavila sve.
Vjerovatno za jedno društvo najbitnija grana pored ekononije jeste i obrazovanje, a upravo ono je također pretrpilo ogromne nužne reforme koje su značajno umanjile interakciju i komunikaciju učenika i studenata sa profesorima.
Nešto što je do sada u Bosni i Hercegovini bilo skoro pa nezamislivo, u proteklih godinu dana se ispostavilo kao nužno pa tako već godinu dana naše obrazovne institucije djeluju putem online platformi poput Zoom Meetings-a ili Teams-a.
Online nastava je donijela mnogo izazova i nedoumica koje su roditelji i nastavnici u hodu rješavali najbolje što su znali u tom trenutku, a jedan od glavnih izazova online nastave je svakako i nedovoljan socijalni kontakt među učenicima i studentima. Fokus je stavljen na akademski uspjeh, a druženje, igra, zabava, i usvajanje socijalnih vještina ostali su u drugom planu. Da bi premostili jaz nepostojanja fizičkog, a za neke i socijalnog kontakta, nastavnici/e u svom radu počinju primjenjivati različite digitalne alate.
Online nastava i period pandemije kod učenika i studenata su izazvali nemotiviranost, socijalnu isključenost, gubitak radnih navika i nemogućnost da se nose sa brzim promjenama, neizvjesnošću i izazovima.
Zbog nepostojanja fondova za krizna stanja, efikasnih planova, složene nadležnosti i strukture, država nije bila u stanju adekvatno odgovoriti krizi, što je stvorilo ekonomske, zdravstvene i društvene posljedice na društvo još u trenucima kada je broj zaraženih koronavirusom bio relativno nizak.
Sve ovo jesu problemi globalnog karaktera, međutim bosanskohercegovačke vlasti će ukoliko ne žele potpunu eroziju i pad društvenog sistema morati pratiti razvojne programe i trendove država koje su pokazale zavidnu stopu sposobnosti u borbi protiv pandemije.
Halilović Tarik
Polaznik Instituta za napredno liderstvo – ALPI
International Republican Institute
(mreža-mira)
Povezani postovi:
BiH: U većem dijelu države počela je nova školska godina puna izazova za djecu i nastavnike
Namir Ibrahimović: Nedostatak kontinuirane edukacije nastavnika utječe na kvalitet obrazovanja
ALF virtualni maraton – Rad organizacija civilnog društva tokom COVID-19 pandemije – Katastrofa, izazov ili prilika? Kako dalje”ia
