Blagovčanin: Društvene mreže kao ogledalo naših mladih i društva uopšte

Omladinski resursni centar iz Tuzle u posljednjih nekoliko godina provodi projekt borbe protiv nasilja i terorizma među mladima na društvenim mrežama koji nosi simboličan naziv “Cat“, a jedan od glavnih koordinatora programa je student psihologije Univerziteta u Tuzli Slobodan Blagovčanin.
On je posvećen aktivističkom radu te je postao projekt menadžer Omladinskog resursnog centra. Danas kreira mnoge aktivnosti za mlade iz BiH, zemalja regije, ali i brojnih evropskih zemalja. Trenutno je aktivno uključen u projekt mladih iz sjeveroistočne BiH na temu prevencije radikalizma, koji može voditi ka nasilnom ekstremizmu i terorizmu.
Prethodnih godina, kroz projekt “Građani protiv terorizma i Podijeljena prošlost – Zajednička budućnost“, Omladinski resursni centar se posvetio problemima kontaminiranog prostora na društvenim mrežama.
-Nekada na samim počecima popularizacije društvenih mreža, naivno sam vjerovao da će upravo one biti prekretnica u približavanju mladih iz postkonfliktne BiH. Međutim, ako se malo bolje osvrnemo na taj period i tada smo imali visok stepen netrepeljivosti među korisnicima. Porastom broja korisnika, ali i nebrigom prvenstveno obrazovnih institucija i neprepoznavanju ovog problema, među mladima i danas imamo problem sa cyber nasiljem, koje nerijetko bude ispoljeno kroz govor mržnje. Također, društvene mreže vrlo lako se mogu posmatrati kao ogledalo naših mladih i društva uopšteno. Stava sam, da smo jako radikalno društvo, koje se često krije iza ‘tradicionalnih’ vrijednosti. To nam se najbolje pokazalo u proteklih mjesec dana kada su se društvene mreže usijale od mržnje upućene prema jednoj od manjinskih zajednica u BiH, LGBT populaciji – kaže Blagovčanin u razgovoru za Fenu.
Također, Omladinski resursni centar iz Tuzle zajedno je s partnerskom organizacijom PRONI iz Brčkog proveo istraživanje, gdje se gotovo 90 posto ispitanika izjasnilo da govor mržnje najčešće viđa na društvenim mrežama, a 63 posto ispitanika se izjasnilo da je bilo ili možda bilo žrtva govora mržnje. Istraživanje je pokazalo da je njih 95 posto barem jednom primjetilo govor mržnje.
-Čak i prosječnom posmatraču sa strane je jasno da nove generacije imaju izuzetno živ i aktivan ‘online’ život. Bez obzira da li govorimo o društvenim mrežama ili popularnim ‘multiplayer’ igrama. Današnji mladi odrastaju paralelno uz internet i u realnom svijetu i možemo slobodno govoriti da za nekih 10 do 20 godina nećemo uopšte odvajati ove dvije stavke. Primjerice radi, moja generacija se postepeno upoznavala sa digitalnom erom dok je današnji mladi žive od svog prvog dana – ispričao je Blagovčanin svoja iskustva kroz rad s mladima.
Smatra da su ovo posljednje dekade u kojima će se govoriti da društvene mreže i drugi digitalni mediji ‘utječu’ na bilo koga, s obzirom da je gotovo nemoguće zaustaviti proces digitalizacije čovječanstva.
-Naročito ako uzmemo u obzir da se domaće zadaće iz poznavanja Worda rade na način da se od djece očekuje da crtaju ‘interfejs’ spomenute aplikacije. U ovom trenutku imamo ogroman broj učenika, koji su napredniji u poznavanju materije od svojih profesora i nastavnika – mišljenje je Blagovčanina.
Kaže kako su mladi danas realni svijet zamijenili virtualnim te upozorava da se socijalizacija među njima danas odvija “multiplayer” igricama, grupama na viberu i whats upu, instagramu i snapchatu, dok je nekada to bilo na igralištima, školskim dvorištima i terenima.
Također, nekada ranije mladi su po informacije odlazili u biblioteke, konsultovali se sa svojim mentorima ili kroz obrazovni sistem. Danas to sve, pojašnjava on, mogu uz velike “online” biblioteke, enciklopedije, edukativne video zapise i slično.
-Povećan roditeljski nadzor je neophodan. Mislim da i moj komentar ne bi smio da ima veliku težinu, naročito jer isključivo imam sreću da sam okružen aktivnim, pametnim i vrijednim mladima koji dijele evropske vrijednosti i iskazuju želju za stvaranjem boljeg društva u BiH i regionu – ističe Blagovčanin.
On je svoj rad posvetio isključivo mladima te promociji vrijednosti njihovih mogućnosti. Dolazi iz Bijeljine, a u Tuzli studira psihologiju. Iako gotovo svakodnevno sarađuje s međunarodnim organizacijama, kaže da će zasad ostati u BiH.
-Ali, moram najiskrenije priznati, da teško da bih odbio ponudu iz Evrope, koja bi osigurala posao vezan za BiH ili region zapadne Evrope. Jednostavno, moja je želja da dam svoj doprinos u BiH i regionu u prevenciji nasilja i potencijalnih sukoba u budućnosti. Nastojim na svakom koraku obesmisliti nasilje i rat kao rješenje za međunacionalne i međuetničke tenzije. Lično ne zamjerim mladim osobama koje su otišle ili žele otići. To je pravo svakoga od nas da pobjegne od izazova, koji nas okružuju – rekao je Blagovčanin.
Preuzeto sa: https://www.dnevni-list.ba