Ako već govorite jedan ili više jezika iz iste grupe, svaki slijedeći će vam biti lakše naučiti, ističe 24-godišnja Matea Brandalik.
Matea Brandalik iz Tuzle od 2014. godine živi u Beču, a ova 24-godišnja djevojka posebna je po tome što uporedo studira na tri fakulteta i govori čak 18 svjetskih jezika. Diplomirala je na Odsjeku za slavistiku Univerziteta u Beču gdje je studirala ruski, slovenački i češki jezik.
U okviru studija bila je dobitnica mnogobrojnih stipendija zahvaljujući kojima je imala priliku usavršavati se na školama i seminarima u Crnoj Gori (Akademija za demokratiju i ljudska prava “Straniak”), Sloveniji (Univerzitet u Ljubljani), Češkoj Republici (Univerzitet Južne Bohemije) i Bjelorusiji (Bjeloruski državni lingvistički univerzitet).
Danas je studentica orijentalistike i političkih nauka, te master studija prevođenja s ruskim, njemačkim, bosanskim i portugalskim kao radnim jezicima.
Većinu riječi naučila nesvjesno
“Otkad znam za sebe osjećam i ljubav prema jezicima. Kao mala sam slušala i pratila kanale na raznim jezicima i divila se njihovoj raznolikosti. Uporedo s bosanskim sam učila i engleski. Onda su na red došli španski, njemački pa portugalski koje sam upijala kroz razne filmove, serije i emisije. I danas smatram da sam strukturu jezika i većinu riječi naučila nesvjesno. Mama me često znala testirati tako što bi pustila neki film, a ja sam leđima okrenutim prema televizoru simultano prevodila ono što glumci govore. Već tada sam sebe vidjela u prevodilačkim vodama”, kaže Matea Brandalik.
“Imam tu sreću da studiram na više jezika, a mnogo njih sam imala i kao izborne predmete te sam tako imala pristup svim mogućim tečajevima i nivoima. Najlakše je bilo naučiti slavenske i pojedine romanske jezike. Španski mi je pomogao u učenju portugalskog, bosanski u učenju slovenačkog, makedonski u učenju bugarskog. Zahvaljujući znanju češkog mogu u potpunosti razumjeti slovački. Ukoliko već govorite jedan ili više jezika iz iste skupine, svaki sljedeći će vam biti lakše naučiti. Ako već govorite turski, vrlo lako ćete moći savladati i druge jezike iz turkijske skupine, kao npr. azerski ili uzbečki”, priča sagovornica.
Savladavanje jezika
Prema njenim riječima, treba imati na umu da mnogi jezici iz iste skupine imaju tzv. “lažne prijatelje”.
“To znači da se ista riječ koristi u oba jezika, ali s različitim značenjem. Tako npr. riječ gradna slovenačkom, odnosno hradna češkom znače “dvorac/tvrđava”, za razliku od našeg jezika. Najteži jezik je za mene bio irski zbog pojedinih specifičnosti u gramatici koje su svojstvene samo keltskim jezicima te akcentovanja riječi. Sve to dodatno otežava činjenica da se nalazi u UNESCO-vom atlasu ugroženih jezika te je zbog toga jako teško pronaći osobe koje ga dobro govore”, navodi ova mlada Tuzlanka.
Mišljenja je da kursevi nisu nikad dovoljni da bi neko pričao veći broj jezika.
“Kursevi predstavljaju samo 10 posto truda koji trebate uložiti u savladavanje jezika. Konverzacija s maternjim govornicima ili osobama koje govore određeni jezik barem na C1 nivou kako bi vas mogli ispravljati i učiti novim frazama je krucijalna. Također je važno čitati knjige, slušati muziku i gledati filmove na jezicima koje učite. Kroz posljednje dvije stvari se uče i kolokvijalni izrazi, a i dijalekti koji se u nekim jezicima, kao npr. u arapskom, koriste čak i više od standardnog jezika u svakodnevnom govoru”, govori Matea Brandalik.
Mozak naviknuti na komunikaciju
Dodaje kako joj druženja i razgovori s prijateljima iz čitavog svijeta olakšavaju učenje jezika, ali i da veliku ulogu igraju putovanja jer kroz njih može bolje doživjeti i upoznati različite kulture.
“Koliko god se činilo komplikovanim u teoriji, u praksi je situacija sasvim drugačija. Ako mozak naviknete na komunikaciju, u najboljem slučaju svakodnevnu, na više jezika, svakim danom će vam biti sve lakše. Pored toga pokušajte barem nekoliko puta sedmično pročitati nekoliko članaka na jezicima koje govorite i slušati podcaste”, ističe sagovornica.
Sadržaj o prilikama za mlade na stranici www.catbih.ba se prenosi u saradnji sa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI) projektom, koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Austrijske razvojne saradnje.
