Naučnici su koristili jednostavne eksperimente da otkriju kako desničarski i ljevičarski radikali nisu spremni prihvatiti da su donijeli pogrešne odluke.
Ljudi sa radikalnim političkim stavovima, na lijevom i desnom spektru, su manje sposobni da procjenjuju kada su pogriješili, pokazuje studija.
Naučnici na Univerzitetskom koledžu London smatraju da su oni na političkim ekstremima težili da precijenjuju vlastitu sigurnost nakon pogrešno donesenih odluka.
Ali istraživači nisu testirali njihovo znanje o politici. Umjesto toga, koristili su jednostavnu igru u kojoj su učesnici morali da procijene na kojoj slici su imali više tačaka.
Njihova studija bila je pokušaj mjerenja “metakognicije” – izraza za sposobnost osobe da prepozna kada pogriješi.
Željeli su da utvrde da li dogmatična uvjerenja političkih radikala dovode do prekomjernog samopouzdanja u tim specifičnim stavovima ili u opštim razlikama u metakogniciji.
U svojoj studiji, naučnici su zatražili od dvije grupe od oko 400 ljudi da popune istraživanja koja mjere njihova politička uvjerenja i stavove prema alternativnim stavovima svijeta.
Iz ovih istraživanja identifikovani su oni na krajnjoj desnom i lijevom kraju političkog spektra.
Ove pojedince su karakterisali radikalni stavovi o autoritarnosti i netoleranciji prema drugima.
Zatim su od učesnika zatražili da izvrše jednostavan zadatak u kojem su pogledali dvije slike i trebali procijeniti koja ima više tačaka.
Zatim su od njih zatražili da procijene koliko su sigurni u donošenju odluka, a naučnici su koristili novčane nagrade kako bi ih podstakli da tačno utvrde svoje samopouzdanje.
“Utvrdili smo da ljudi koji imaju radikalna politička ubjeđenja imaju lošiju metakogniciju od onih sa umjerenijim stavovima”, rekao je glavni autor i neuroznanstvenik dr Steve Fleming.
“Često osjećaju pretjeranu sigurnost kada su ustvari nešto pogriješili i otporni su na promjenu svojih vjerovanja usprkos dokazima koji im jasno pokazuju da su pogriješili.”
Da bi testirali kako su učesnici reagovali na to da su pogriješili, pokazan im je bonus set tačaka koje ih je trebao nagnati na ispravnu odluku.
Za umjerene koji su napravili pogrešnu odluku prvi put, pokazujući im ove bonus informacije, učinile su ih manje sigurnim u svom izboru. Radikali su, s druge strane, išli na prvobitnu odluku čak i nakon što su vidjeli dokaze koji ukazuju na to da je netačna.
Iako su istraživači bili uvjereni da su njihovi rezultati prošli kontrolu, i kada su ih ponovili u dvije grupe ljudi, njihov zadatak je jasno objasnio neke osnovne karakteristike radikalizma.
Jedan zaključak koji su izvukli iz studije, objavljene u časopisu Current Biology, bio je da se neuspjeh metakognicije pokazao istinitim širom političkog spektra.
Oni su rekli da je ovaj navedeni radikalizam zasnovan na načinu razmišljanja koji “prevazilazi političke sklonosti”.
Izvor: Independent
Fotografije: PA Archive / PA Images;