Nedim Alibegović: Kroz omladinski rad mladima pružam ono što je omladinski rad pružio meni

Prva ovogodišnja priča o omladinskim radnicama i radnicima u Bosni i Hercegovini vodi nas u Vijeće mladih Federacije Bosne i Hercegovine. U Vijeću radi sjajan omladinski radnik, jedan od onih koji svojim radom i trudom svakodnevno doprinosi razvoju omladinskog sektora.
123569123 405016683837947 5449046196050859402 n
Nedim Alibegović student je završne godine dodiplomskog studija na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na smjeru Evropske integracije. Rođen je i odrastao je u Sarajevu. Tokom odrastanja imao je priliku upoznati se sa radom različitih organizacija i kroz njih rasti. Još kao srednjoškolac, Nedim je bio vršnjački edukator, član Upravnog odbora Asocijacije srednjoškolaca u BiH i to je tek početak njegovog djelovanja u omladinskom sektoru.
Ideja da se bavi omladinskim radom javila se iz želje da kroz omladinski rad ponudi mladima ono što je omladinski rad ponudio njemu.

Nekako bih ostao sebičan da sam benefite svega što sam ja dobio zadržao samo za sebe. Istovremeno, kroz pomaganje drugima, osjetim da i ja sve više rastem. Naime, ukoliko se okružite ljudima koji žele rasti i razvijati se, ni vi se nećete moći drugačiji ponašati. – ovako Nedim započinje svoju priču.

Certificirani omladinski radnik postao je 2018. godine kada je uspješno završio obuku za stručne saradnike/ce za rad s mladima koju organizira i provodi Institut za razvoj mladih KULT u saradnji sa Olof Palme International Centrom. Obuka je, kako Nedim kaže, bila njegov prvi susret sa izučavanjem omladinskog rada kroz jedan sistematičan pristup.

Veliki dio stvari, alata i tehnika za rad s mladima o kojima smo učili, u određenoj mjeri sam već poznavao, ali ih ranije nisam stavljao u širu sliku. Do ove obuke nisam posmatrao omladinski rad kao sistematičan pristup rastu i razvoju mlade osobe, što on zapravo jeste. Obuka mi je pomogla da shvatim sistemsku važnost omladinskog rada, što je, vjerujem, bilo ključno za moj dalji razvoj, posebno u naporima da kreiram okvire u kojima se omladinski rad može značajnije razvijati u budućnosti. Najvažnije što sam ponio sa sobom sa ove obuke je uvjerenje da u radu sa ljudima i u civilnom društvu moram biti siguran da sam prvo pomogao sebi. Samo sretan i zadovoljan Ja može pomoći drugim mladim ljudima da brže ostvare svoj puni potencijal (iako se ovo iznenađujuće brzo zanemari). Pored ovoga „pokupio sam“ i veliki broj alata koji su mi omogućili da rastem i spoznam sebe, ali i da kasnije koristim iste metode u radu sa mladima na terenu.

Ovaj mladi i uspješni čovjek za sebe kaže da je osoba koja vjeruje da jedino kroz ulaganja u ljudske kapacitete možemo očekivati rezultat. Istovremeno, veoma se raduje svakom riješenom problemu, izazovnoj situaciji, pogotovo kada je to djelo mladih ljudi koji su rekli da ih se to tiče i da im je stalo.

Odrastajući i sazrijevajući počeo sam shvatati da je omladinski rad proces koji treba sistematično voditi. Upravo zbog toga, grupama mladih ljudi ostajem na raspolaganju i razmišljam kako da kroz svoj rad (tada već u velikoj mjeri kroz projekte Vijeća mladih Federacije BiH) svoju podršku usmjerim dijelom i na individualni razvoj mladih. Vremenom sam shvatio da za rast jedne organizacije na lokalu trebaju prije svega kvalitetni mladi ljudi, a da je mogućnost njihovog zadržavanja u nekim sredinama izrazito mala. Danas, i dalje nastavljam raditi direktno sa mladim ljudima na njihovom individualnom razvoju, pomažem pri izradi projektnih prijedloga, ali i nastojim ukazati kako je omladinski rad neizostavan aspekt za jaka omladinska udruženja i vijeća mladih.

Nedim je trenutno generalni sekretar Vijeća mladih Federacije BiH i kaže da mu je omladinski rad sada malo dalje nego što je bio ranije zbog činjenice da sebi ne može priuštiti dovoljno vremena koliko je potrebno posvetiti kvaliteti omladinskog rada kako bi se dobili željeni rezultati.
IMG 8dad52f88e833a1e4eb0ac64fa2786cf V

Iako nisam prestao biti omladinski radnik, danas češće brinem o strateškoj percepciji omladinskog rada i kreiranju uslova u kojem se on može nesmetano provoditi. Profesionalno, ovo mi je trenutno veći izazov jer je to jedan od najvećih problema sa kojima se omladinski rad nosi u Bosni i Hercegovini danas.

Na stanje omladinskog sektora u BiH trudi se, kaže, biti optimističan.

Postoji veliki broj grupa koji nam mogu dati primjere toga da se situacija može poboljšati, ali sistemski ne smijemo raditi ono što smo i do sada, to jest nedovoljno ulagati u potencijale i zanemarivati njihov doprinos društvu. Sve je manji broj mladih ljudi u zajednicama, kao posljedica emigracija, znači i sve manje organizovanih grupa mladih, a omladinska udruženja su ona koja trebaju biti jaka baza omladinskog sektora. Živimo u rezultatima loših politika prema mladima, a potrebno je da sa onim što imamo kreiramo novu stvarnost. Sigurno je moguće kreirati dobre uslove za mlade, ali vrlo neizvjesno bez saradnje dva najvažnija aktera u priči –  institucija vlasti i mladih.

Kao omladinski radnik Nedim mladim ljudima poručuje da, ukoliko žele vidjeti promjenu, moraju krenuti od sebe.

Moj aktivizam je možda sebično krenuo od želje da promjenim sebe, a tek onda sam shvatio da bolji ja mogu doprinijeti boljem društvu u kojem živim. Uvijek kažem da šta god da radimo, radićemo bolje i brže kao grupa. Isto je i sa rastom i razvojem –  možemo sami, ali bit će zabavnije ukoliko to radimo zajedno. Na kraju često shvatimo kako svi imamo isti cilj, možda samo različite načine kako da dođemo do njega. Zato se trebamo uvažavati i koristiti tu prednost i saznanje kako do postizanja cilja ustvari postoji više puteva. Nemojte dopustiti da mladi sami sebi budu najveći neprijatelji, jer takvim pristupom ćemo teško riješiti i najmanji problem koji imamo.

U budućnosti će nastaviti doprinositi boljem okruženju za rast i razvoj mladih jer vjeruje da kroz izučavanje ekonomije sa fokusom na razvojne politike može doprinijeti razvoju ove oblasti u bh. društvu.

Krivo mi je što mlade rijetko posmatramo kao investicioni potencijal, pa i ekonomsku priliku. Od omladinskog rada ne odustajem i trudit ću se da tome doprinesem koliko god budem mogao. Istovremeno, nije mi važno gdje ću se u budućnosti geografski nalaziti jer smatram da se na izazove o kojima sam govorio može utjecati kako u BiH, tako i iz insotranstva. – završava Nedim svoju priču.

(mladi.org)