Bosna i Hercegovina je zemlja u tranziciji koju čekaju brojne reforme na putu ka Evropskoj uniji, a glavni izazov na tom putu je reforma javne uprave, koja građanima treba dati odgovorniju, transparentniju, efikasniju, štedljiviju javnu upravu, rečeno je na današnjem online panelu pod nazivom “Strateški okvir i Akcioni plan za reformu javne uprave u BiH – Kako dalje” koji je održan u organizaciji Ureda koordinatora za reformu javne uprave i Programa jačanja javnih institucija, koji u ime vlada Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva provodi njemački GIZ.
Učesnici online panela podsjetili su javnost da su na nivou Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Vlade Fedracije BiH, Vlade Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH usvojeni dokumenti Strateški okvir za reformu javne uprave 2018 – 2022., te Akcioni plan za reformu javne uprave u BiH.
U uvodnom obraćanju, savjetnik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Goran Gajić istakao je podršku Kabineta predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH kroz aktivnosti predviđene u ova dva strateška dokumenta.
“Svi nivoi vlasti trebaju znati da se usvajanjem strateških dokumenata ne završava reforma javne uprave, već ona tek počinje. Evropska komisija treba nadgledati i pomoći BiH na njenom putu ka integracijama u Evropsku uniju. Započeo je proces koji treba BiH uvrstiti među zemlje članice EU koje imaju odgovornu, naprednu, modernu i profesionalnu java upravu”, ocijenio je Gajić.
Šef Sektora za evropske integracije u Delegaciji EU u BiH, Krassimir Nikolov poručio je da Evropska unija podržava reformu javne uprave u BiH kroz finansijske pakete pomoći, ekspertsku podršku, a sve s ciljem da se BiH što brže integriše u EU.
“Kao što je i ranije pomenuto u izvještajima Evropske komisije o napretku BiH, važno je imati jako političko tijelo u BiH koje će zagovarati i provoditi reformu javne uprave, a to političko tijelo morat će imati jaku podršku svih ureda za reformu, kao i Ureda koordinatora za reformu javne uprave u BiH”, izjavio je Nikolov.
Prema njegovim riječima, BiH treba početi izdvajati veća finansijska sredstva za reformu javne uprave, a ne samo finansirati se iz fondova Evropske unije.
Tokom online panela spomenuto je da je za implementaciju Akcionog plana za reformu javne uprave potrebno oko 61 milion KM.
Nikolov je posebno podvukao pitanje usklađivanja svih zakona o državnoj službi na svim nivoima vlasti sa evropskim standardima, kako bi se državna služba depolitizirala.
Drugi sekretar i vođa Fonda za dobro upravljanje Ambasade Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske u BiH, Tom Barrie kazao je da je potrebno u BiH razviti kulturu transparentnosti državne službe, kako bi ona mogla pružiti najbolje usluge građanima BiH.
Zamjenik koordinatora za reformu javne uprave BiH Darko Kasap naglasio je da Evropska komisija godinama unazad ukazuje na politizaciju državne službe, a što stvara predpostavke za korupciju u javnoj upravi.
“Upošljavanje na temelju favoriziranja problem je s kojim se naša uprava mora uhvatiti u koštac, jer je to prepreka razumnim nastojanjima da se izgradi bolja javna uprava. Uspostavljanje dobre zakonske regulative važno je za dobrobit cijele zajednice. Trebamo dobre zakone bazirane na procjenama utjecaja koje će se primjenjivati prilikom pripreme novih propisa. Zbog postojećih društvenih i tehnoloških promjena stvaraju se i nova očekivanja od javnih usluga. Stanovnici BiH već duže vrijeme očekuju pojednostavljene ili automatizirane usluge prilagođene njihovim potrebama”, upozorio je Kasap. Pojašnjava da civilno društvo, gospodarstvo i akademska zajednica očekuju njihovu veću uključenost u izradu i donošenje politika od samog početka njihove pripreme, i uprava im to treba osigurati.
Koordinator za reformu javne uprave u Republici Srpskoj, Nikola Knežević izjavio je da je RS opredijeljena za provođenje reforme javne uprave u skladu sa strateškim dokumentima i ustavnim nadležnostima.
“Zahvalio bih se stranim donatorima i partnerima koji nesebično pomažu proces reforme javne uprave u BiH”, rekao je Knežević.
Koordinator za reformu javne uprave u Federaciji BiH, Enver Išerić spomenuo je da predstoji usaglašavanje dokumenta pod nazivom Zajednička platforma o principima provođenja strateškog okvira kako bi se nastavile aktivnosti iz Akcionog plana.
“Važno je i deblokirati Fond za reformu javne uprave, gdje je sada zarobljeno oko 10 miliona maraka. Iako u Akcionom planu postoje aktivnosti koje ne iziskuju velike novčane troškove, ipak su one za sada neprovedive zbog nedostatka novca”, upozorio je Išerić.
Koordinatorica za reformu javne uprave Brčko Distrikta BiH, Vesna Mišović kazala je da je dobra stvar što postoji konsenzus na sva četiri upravna nivoa u BiH oko reforme javne uprave.
Na online panelu spomenut je nedostatak upravnih sudova i veliki broj upravnih sporova koji su sada zatrpali vrhovne sudove u BiH, a da bez osnivanja upravnih sudova BiH ne može u Evropsku uniju.
Također, ocijenjeno je da u pandemiji koronavirusa, uslijed nerazvijene elektronske javne uprave brojni građani ne mogu ostvariti svoja prava i riješiti svoje probleme, te su prisiljeni rizikovati zdravlje dok stoje u redovima ispred institucija da bi im bile pružene usluge, dok u EU sve potrebne dokumente i druge zahtjeve mogu dobiti od kuće putem e-uprave.