U kulturi postoji ogroman potencijal za bolje međusobno razumijevanje i povezivanje
Sa početkom nove školske godine Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske nastavio je sa aktivnostima u okviru projekta Muzeji u pokretu. Muzeji u pokretu je projekat koji je započeo u maju ove godine u partnerstvu sa Zemaljskim Muzejom BiH sa ciljem poboljšanja kvaliteta edukativne saradnje muzejskih ustanova sa osnovnim školama na nivou čitave Bosne i Hercegovine.
Projektom je predviđena posjeta 28 opština propisanih projektnim pozivom, gdje će se kroz preko 20 edukativnih radionica koje će voditi muzejski kustosi i pedagozi, osnovci upoznati sa radom ovih institucija muzeja, njihovom ulogom i značajem u društvu, kao i kolekcijama koje ove dvije muzejske ustanove baštine.
Prva faza ovog projekta uz učešće šestih i sedmih razreda četiri osnovne škole sa područja Banjaluke realizovala se u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske, da bi uslijedile prve organizovane posjete kustosa osnovnim školama u Tešnju, Tuzli i Zenici. Do sada je u projektu učestvovalo preko 500 osnovaca iz 4 opštine, a naredne aktivnosti Muzeji u pokretu održaće se na području Semberije.
Foto: Radionica u Bijeljini
Кroz umrežavanje i saradnju sa osnovnim školama, MSURS i Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine putem svojih obrazovnih programa nastojaće da na zanimljiv način odgovore na izazove sa kojima se učenici i učenice svakodnevno susreću kroz školovanje ali i da angažuju osnovce da kroz različite radionice i edukativne programe u kojima će učiti o kulturnom nasljeđu BiH i njenih naroda, zajedno sa svojim vršnjacima iz oba entiteta ujedno uče o poštovanju različitosti i međukulturalnom razumijevanju.
Uzevši u obzir činjenicu da su ovakve vrste vanškolskih aktivnosti rijetke, ovaj projekat teži ka tome da se uspostavi novi model međuentitetske saradnje i otvori školama priliku da saradnju nastave, kako između školskih institucija tako i sa muzejima i institucijama kulture angažovanim na projektu.
Ovo je ujedno i odlična prilika da se ove dvije institucije iz različitih entiteta povežu, sarađuju, ojačaju svoje kapacitete i kroz zajednički angažman unaprijede svoj rad i programe za razvoj publike.
Mladen Banjac, kustos iz MSU RS rekao je da ovaj projekat za cilj ima da osnovcima približi značaj muzejskih institucija, kolekcije koje čuvaju, da podigne svijest o kulturnom nasljeđu i da na neki način unaprijedi obrazovanje koje dječaci i djevojčice stiču tokom svog školovanja. Kroz niz edukativnih radionica na interaktivan način, kroz igru i zabavu, djeca uče o stvarima koje nisu, ili nisu u dovoljnoj mjeri, zastupljene u redovnom školskom programu.
Foto: Mladen Banjac
On kaže da je uvijek važno govoriti o zajedništvu, poštovanju različitosti i povezivanju, a naročito među mladima. Mladen ističe da sam program „Dijalog za budućnost“ u okviru koga se relizuje ovaj projekat ima za cilj poboljšanje društvene kohezije i očuvanja mira.
„Dosadašnje reakcije na naš rad su više nego pozitivne. Veliki broj učenika i učenica, ali i njihovih nastavnika i profesora, pokazalo je veliku zainteresovanost za učešće u projektu. To se naročito vidi u opštinama koje nemaju lokalne muzeje, što nam govori o potrebi za konzumacijom ove vrste kulturnih aktivnosti“, rekao je za BUKU Banjac.
Banjac ističe da je veoma važno edukati mlade da se oni od rane mladosti „zaljube“ u umjetnost, jer se svijest o kulturi i kulturnom nasljeđu u najvećoj mjeri oblikuje tokom školovanja.
„Zato smo i koncipirali projekat kako bi dugoročno gledano bila stvorena svijest kod učenika i učenica o važnosti muzeja, ali i o konzumaciji sadržaja i programa koje oni nude, sa ciljem razvoja ličnosti“, kaže naš sagovornik i dodaje da muzeji danas doživljavaju transformaciju u novom globalnom dobu.
„Oni postaju sve otvoreniji i glavni fokus muzeja danas nisu zbirke nego publika. Samim tim, muzeji postaju dinamičniji, izlaze van svojih prostornih granica i djeluju u svim porama društva. Na ovaj način stvara se nova publika, emancipovanije društvo i potreba za konzumacijom kulturnih sadržaja“.
Foto: Radionica u Zenici
Samir Avdić, načelnik Odjeljenja za etnologiju Zemaljskog muzeja BiH kaže da se sa ovim projektom putuje kroz cijelu BiH u mješovitom timu i na taj način približavaju djeci muzeje iz kojih dolaze i naslijeđe koje u njima čuvamo.
„Ovaj projekat povezao je prije svega naša dva muzeja, koja su doduše i prije ovog projekta uspješno sarađivala, ali kroz ovaj te su veze postale još snažnije. Projekat obuhvata 28 lokalnih zajednica koje su planirane za obilazak a te lokalne zajednice se nalaze u oba entiteta i u Distriktu Brčko. Svakako da su međusobno povezivanje i dijalog jedan od ciljeva koji se žele postići ovim projektom. Sigurno je da u kulturi postoji ogroman potencijal za bolje međusobno razumijevanje i povezivanje“, rekao je za BUKU Avdić.
Kada je riječ o reakciji učenika na ovaj projekat Avdić kaže da djeca uvijek dobro reaguju na osvježenja u nastavnom procesu.
Foto: Samir Avdić na radionici
„Mnogi od učesnika u našim predavanjima i radionicama nisu imali priliku da se do sada upoznaju sa muzejima iz kojih dolaze predavački timovi, jer su neke od lakalnih zajednica prilično udaljene od Sarajeva odnosno Banja Luke. Mi smo i prilikom osmišljavanja projekta ‘Muzeji u pokretu’ bili svjesni da u današnje vrijeme roditeljima u mnogim sredinama koje smo posjetili nije jednostavno izdvojiti finansijska sredstva za organizaciju putovanja u gradove iz kojih dolazimo i posjete muzejima“, istakao je on.
Edukacija mladih je jedan od poslova kojim se današnja muzeologija u mnogome bavi.
„Mi smo imali jedan period u kojem se nije mnogo radilo na uslovno rečeno ‘odgajanju nove publike’, pa smo s obzirom na to dočekali i vrijeme u kojem cijele generacije ne pokazuju interes za muzeje i umjetnost. Zbog toga je veoma važno da se još u ranom školskom dobu djeci razbijaju predrasude i eventualne barijere koje mogu osjetiti prema ‘monumentalnim i hladnim muzejskim građevinama'“, kaže naš sagovornik.
Avdić kaže da je važno i da kustosi i muzejski radnici izlaze van muzejskih objekata i da budu u većoj komunikaciji sa ljudima.
„Prije svega iz razloga što postoji ogroman broj sredina, škola u udaljenim mjestima, u kojima dostupnost muzeja nije jednaka kao što je to u našim najvećim gradovima. Nekad se postavlja u pitanje i koliko su sami nastavnici, ljudi u rukovodstvima škola, ili ljudi koji rade u ministarstvima kulture ili obrazovanja svjesni važnosti muzeja i njihove uloge u predškolskom i školskom odgoju djece. Zato kustosi i drugi muzejski radnici moraju ulagati više truda i kreativnosti, osmišljavati nove načine komunikacije i približavati muzeje većem broju ljudi“, rekao je Avdić.
Projekat “Muzeji u pokretu” realizuje se u sklopu projekta „Dijalog za budućnost“: Кa pravednijem društvu: Promovisanje socijalne kohezije i raznolikosti u BiH., koji implementiraju UNESКO, UNDP i UNICEF u partnerstvu sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Projekat „Dijalog za budućnost” se finansira sredstvima Ureda Ujedinjenih nacija za podršku izgradnji mira / Fonda za izgradnju mira (PBF).
Foto: Muzej u pokretu u Banjaluci
PROBLEMI MUZEJA DANAS?
Samir Avdić:
To je, kada je u pitanju Zemaljski muzej BiH, muzej iz kojeg ja dolazim, prije svega neriješen pravni status iz čega se generiraju i problemi sa finansiranjem. Dodao bih tome i problem nedovoljne saradnje škola, predškolskih ustanova i univerziteta sa muzejima, jer sam ubijeđen da bi svaka posjeta muzejima bila daleko efektivnija za djecu i mlade kada bi prije toga nastavnici iskomunicirali određene dogovore, potrebe ili očekivanja sa kustosima muzeja.
Mladen Banjac:
Problemi su uvijek finansijski na prvom mjestu, ne samo kod nas, već i u svijetu. Ali ako zanemarimo taj akutni problem institucija kulture generalno kod nas, rekao bih da je i veliki problem upravo ova transformacija muzeja iz neke vrste hrama u otvoreni prostor za dijalog, gdje pšublika aktivno učestvuje ne samo u konzumaciji, nego i u stvaranju programa muzeja. Mnogi muzeji kod nas i dalje se trude da uhvate korak sa vremenom, ali rekao bih da se polako rezultati vide. Muzeji su danas prisutni u digitalnoj sferi, okreću se sve više publici i traže načineda kroz projekte nadoknade finansijske nedostatke. To je spor proces, ali važno je da se i kod nas osjeti da se stvari pokreću.
Autor: MAJA ISOVIĆ DOBRIJEVIĆ
Preuzeto sa: https://www.6yka.com
