Ljetni solsticij povod je za okupljanje oko plamtećih krijesova, a Norvežani drže rekord s plamenom od čak 47 metara.Ljetni sosticij najdulji je dan na sjevernoj Zemljinoj polutci i početak ljeta, dok je na jugu tada najkraći dan i znak za početak zime. Budući da kalendar ne odražava najbolje Zemljinu rotaciju, vrijeme u koje solsticij pada može varirati iz godine u godinu, između 20. i 22. lipnja. U 2020. godini možemo ga očekivati 20. lipnja.
Kako je solsticij dobio ime?
Solsticij dolazi od latinske riječi sol (sunce) i sistere (mirovati) jer se čini kao da se položaj Sunca u podne tih dana ne mijenja. Na svom putu prema sjeveru Sunce zastaje najdalje od Zemlje i tada sunčeve zrake obasjavaju cijeli sjeverni ledeni pojas – zbog toga se prvi dan ljeta naziva ljetnim suncostajem ili solsticijem. Do tog dana Sunce se nebeskom sferom udaljavalo od ekvatora, a poslije tog dana približavat će mu se i postajati sve bliže.
Neobični rituali
Narodi diljem svijeta slave solsticij od pamtivijeka. Midsummer, Sankthans, Ivanjska noć ili Litha povod je za okupljanje oko krijesova, a svjetski rekord drže Norvežani koji su 2016. godine postavili krijes od 47 metara. U drevna vremena ljetni solsticij bio je posvećen vilama, vilenjacima, čarolijama i neobičnim ritualima, a još uvijek se takvi običaji mogu pronaći na planetu.
Izlazak sunca u Stonehengeu
Deseci tisuća posjetitelja obučenih poput druida i čarobnica na najduži dan u godini kreću s pjesmom, ritualnim plesom i zvucima bubnjeva već u zoru ispred Stonehengea. Ti su blokovi megalita u engleskoj grofoviji Wiltshire zapravo kalendar i astronomski opservatorij. Raspored kamenja dobro je promišljen i postavljen tako da mjesto pada Sunčeve svjetlosti služi za računanje dana i godina. I praznine između blokova imaju svoju funkciju jer služe za bilježenje položaja Sunca i Mjeseca.
Nova godina u Egiptu
U drevnom Egiptu žedno se očekivao ljetni solsticij i pojava zvijezde Sirius na noćnom nebu koja se vezala za vrijeme plavljenja Nila. Nabujala rijeka donijela bi plodno tlo i poslužila kao obećanje da neće biti gladi. Zbog toga su Egipćani ljetnim solsticijem označavali početak nove godine.
Čarobno bilje
Ivanjska noć povezuje se s ljetnim solsticijem, ali kako se astronomski suncostaj mijenjao tijekom prošlosti, datum tih europskih svečanosti ostao je 23. lipnja. Za Ivanjske noći vežu se žetve, ali i prikupljanje ljekovitog bilja jer se u narodu vjerovalo da upravo tada ima snažno djelovanje i posebne moći. Krijesovi su se palili kako bi se otjerale zle sile i duhovi, a crkvena zvona nerijetko su zvonila cijelu noć.
