Čovjek iskorištava i zagađuje prirodu više nego ikada. Rezultat toga je da ‘75 posto kopnenog okoliša, 40 posto pomorskog i 50 posto vodenih tokova danas pokazuje znatne znakove degradacije’, navodi se u nacrtu izvješća. Više od 40 posto zemljišta sada je poljoprivredno ili urbano, a samo 13 posto oceana i 23 posto zemljišta još se kvalificira kao ‘divlje’ i često je jako zabačeno ili neproduktivno.
– Više od trećine zemljišta i tri četvrtine vodenih resursa koristi se za poljoprivrednu proizvodnju i uzgoj stoke, po dokumentu. No degradacija tla smanjila je poljoprivrednu produktivnost na više od 20 posto površina, što pogađa više od tri milijarde ljudi. A poljoprivreda se i dalje širi, posebice ‘na štetu tropskih šuma’.
Pitka voda
Između 1990. i 2015. površine pokrivene šumama u svijetu smanjile su se za oko šest posto, s 4,28 milijarda hektara na 3,99 milijarda. Budući da gotovo 60 posto svjetskog stanovništva živi u gradovima, urbanizirana područja udvostručila su se od 1992., zauzimajući ponajprije savane i prerije. Biljke i mikroorganizmi imaju ključnu ulogu u filtriranju vode i zraka. Uz to, biljke i oceani upijaju više od polovice emisija CO2 koje su krive za klimatske promjene. Više od 80 posto voda koje se koriste na planetu završava u okolišu bez prethodnog pročišćavanja, a istodobno se ‘u vode svake godine baca 300 do 400 milijuna tona teških metala, otapala, otrovnog blata i drugog otpada’. Tako ‘40 posto ljudi na svijetu nema pristup čistoj i pitkoj vodi’. Oceani, u kojima svake godine završavaju milijuni tona plastike, ne stoje bolje. Sedamdeset tisuća brodova za industrijski ribolov pokriva ‘barem 55 posto mora’. A ‘gotovo 75 posto glavnih ribljih fondova’ danas je iscrpljeno ili previše izlovljeno.
Ugroženo milijun vrsta
Nemilosrdna utrka za gospodarskim rastom u kombinaciji s negativnim utjecajem klimatskih promjena rezultirala je činjenicom da je trenutačno na našem planetu milijun vrsta u opasnosti od izumiranja. Rezultat ljudskog djelovanja je milijun ugroženih životinjskih i biljnih vrsta od oko osam milijuna, koliko ih je evidentirano na Zemlji, podaci su iz izvješća. U njemu stoji i da se u godinama koje su pred nama predviđa nastavak takvog trenda ako se ništa ne poduzme. Zanimljiv je i podatak po kojemu je najviše autohtonih vrsta u većini velikih kopnenih staništa pao za najmanje 20 posto, uglavnom od 1900. Na osnovi višestrukih procjena stanja vrsta, ‘vjerojatno je da najmanje milijunu biljnih i životinjskih vrsta danas prijeti izumiranje’, navodi se u nacrtu izvješća. Znanstvenici su ocijenili da je brzina trenutačnog izumiranja vrsta desetke ili stotinu puta brža od prosjeka tijekom posljednjih deset milijuna godina.
– Ovakvi gubici izravna su posljedica ljudske aktivnosti, ali i izravna prijetnja ljudskoj dobrobiti u svim dijelovima svijeta, istaknuo je jedan od voditelja studije.
– U izvješću se navodi da nije kasno za promjenu, ali samo ako počnemo djelovati odmah i na svim razinama od lokalne do globalne, kazao je Robert Watson, britanski znanstvenik i stručnjak za okoliš nakon objavljivanja izvješća. Upozorio je i na to da je zbog krčenja šuma, preintenzivne poljoprivrede, sve veće urbanizacije i sve više rudnika ugroženo oko 75 posto kopnene životne sredine. Stručnjaci pozdravljaju sve češće pozive na promjenu navika u načinu prehrane, koja bi trebala uključivati više povrća, a manje mesa i mliječnih proizvoda jer oni negativno utječu na bioraznolikost, na klimatske promjene i na opće zdravlje ljudi.
Izvor:dnevni.ba
