Da li je potencijal strana riječ u BiH?

Društveni razvoj znači ulaganje u ljude. Zahtijeva uklanjanje prepreka kako bi svi građani mogli koračati prema svojim snovima s povjerenjem i dostojanstvom. Riječ je o odbijanju prihvaćanja da će ljudi koji žive u siromaštvu uvijek biti siromašni i o pomaganju ljudima kako bi mogli krenuti naprijed svojim putem do samodostatnosti.

Međutim šta se desi kada je društvo zaboravljeno, a naročito potencijal koji se prenosi sa generacije na generaciju? Šta kada jedna čitava generacija mladih i prosperitetnih građana ostane zarobljena u raljama prošlosti?
Odrastanje u Bosni i Hercegovini je, malo je reći, izazov. Tačno smo dosegli i prag tolerancije kada je u pitanju razgovor na ovu temu, ali zašto da mi odustanemo od želja i mogućnosti dok nam nad ramenima stoje tuđi strahovi proizašli iz neizliječenih trauma “onog” vremena?
Dostojevski je to lijepo istaknuo rekavši: “Napraviti novi korak, izgovoriti novu riječ, toga se ljudi najviše boje.” Graditi budućnost na ogoljenom tlu je nešto čemu se rijetko ko približi, ali sve dok ima mladih ima i nade.
Omladina cvjeta kad je okružena odraslima, obiteljima i zajednicama koje ih cijene poštujući njihova prava i prepoznajući njihov doprinos. Uključivanje mladih u dizajn, upravljanje programima i politikama, te druge odluke koje utječu na njihov život, povećava učinkovitost i doprinosi razvoju mladih. Partnerstva između odraslih i mladih mogu dovesti do uspjeha u programima koje su dizajnirali odrasli za mlade, a nisu uspjeli. Prepoznavanje značajne imovine koja naša mladost predstavlja, kao i činjenica da je naša budućnost vezana za njihov razvoj, bitni su sastojci za ekonomsku, političku i socijalnu stabilnost – i danas i sutra.
Kako bismo što bolje shvatili zašto je važno da kao društvo radije ulažemo u svoje mlade u svrhu socijalnog, intelektualnog ali i državnog razvoja umjesto da ih obeshrabrujemo, moramo da se stavimo u cipele ljudi koji to zapravo čine. Upravo zato smo porazgovarali sa dvije organizacije koje koriste svoje iskustvo i znanje da grade buduće pionire u svojim poljima za razliku od već poznatih, kako ih volim nazvati, “punoglavaca” našeg društva čiji je stav da su najpametniji i da se mi, mladi ljudi, ne miješamo gdje nam nije mjesto.
Mujačić Edin, izvršni direktor Centra za održivi razvoj iz Brčkog, sa nama je entuzijastično podijelio svoje iskustvo i mišljenje o važnosti potenciranja mladih BiH kako bismo nastavili da se razvijamo kao društvo, ali i da rušimo međugeneracijske tenzije. U sklopu brojnih projekata koje je COR sproveo i uspješno implementirao, kako u lokalnoj zajednici tako i na državnom nivou, primarni fokus leži u edukaciji omladine na teme koje sežu od ekologije, robotike, STEM nauka, ekonomije i, u skorije vrijeme, i poduzetništva.
“Započeli smo sa idejom da mi koji smo iskusni u privatnim sektorima i međunarodnim organizacijama napravimo nešto drugačije jer smo mislili tada, ali dijelom i sada, da promjena treba da bude u civilnom društvu. S time i sa našom inžinjerskom pozadinom na umu, mi smo željeli da napravimo organizaciju koja će graditi Bosnu i Hercegovinu za našu djecu. Mi nismo omladinska organizacija ali nam je fokus na radu sa mladima, i željeli smo da napravimo kombinaciju našeg iskustva sa mladalačkom energijom kako bismo stvorili lijepu priču.”
Kroz razgovor gdin. Mujačić je naglasio da su i na samom početku glavne fokuse organizacije postavljali sa idejom “buduće BiH” u kojoj će živjeti njihova djeca. Samim time, jedna od prvih i najvažnijih tematika COR-a jeste zeleni odnosno eko faktor, a nakon toga i posvećenost ekonomskom razvoju. Kako bi mogli da ostvare svoje ciljeve i zamisli, shvatili su da je ključno razvijanje vještina.
“Mi smo te vještine prozvali vještinama 21. stoljeća. Smatramo da je Bosni i Hercegovini potreban jedan kvantni skok umjesto tipičnog razmišljanja da trebamo ići korak po korak. Mi smo i dalje u mentalitetu koji nije svjestan da ljudi oko nas razmišljaju o odlasku na Mars, da ni IT više nije “in” nego biotehnologija, naprimjer. Poštujući te stare načine razmišljanja, mi ćemo samo stvarati još veći razmak između nas i ljudi oko nas. Zbog toga smo mi odlučili da se posvetimo mladima kako bismo ih zainteresovali za istraživanje i razmišljanje van mentalnih granica BiH.”
Nakon što smo razgovarali o svim aktivnostima koje je praktično sproveo COR širom naše države, a koje možete pronaći i na njihovoj oficijelnoj stranici, govorili smo detaljnije o značaju potenciranja mladih i zašto dolazi do demotivacije od strane starijih generacija:
“Ovdje se stvorio mentalitet koji odbija inovacije. Uvijek ću uzeti za primjer svoje studentske dane gdje smo svi zamišljali kako ćemo raditi velike stvari. Studirao sam građevinu i zamišljao sam kako ću da napravim najveći most na svijetu, dok je moj kolega sa elektronike razmišljao o inovaciji novog računara. I to je upravo ono što fali danas. Omladina danas sve manje mašta, a to je vam je itekako potrebno. Vi morate da maštate i mislite da ste najbolji i da to možete ostvariti. Nažalost, mi smo stvorili društvo koje je utušilo tu maštu sa razmišljanjem “samo nek’ se ne puca, biće to” i biranjem nekih sitnih ciljeva i želja. S druge strane je, međutim, na omladini da iskoriste sve resurse modernog doba da bi se razvijali i izašli iz takvog mentaliteta društva. “
Sudeći po istraživanjima koje je sproveo Institut za razvoj mladih KULT 2017. godine, društvo i okolina zaista najviše utječu na odlazak mladih, manjak ličnog neformalnog razvoja, pa samim time i manjak potenciranja. Čak 80% ispitanika iz ankete o razlozima odlaska mladih navodi kao glavni razlog njihovog odlaska sljedeći zaključak: “Ne vidim da će u mojoj zemlji uskoro biti bolje / ne vidim vlastitu bolju budućnost”. Na drugom i trećem mjestu, sa 60-70% ispitanika koji su se izjasnili tako, naveden je sljedeći razlog: “Nezadovoljstvo uzrokovano političkom situacijom” i “Nezadovoljstvo zbog postojanja korupcije”. Tek 30-40% ispitanika tvrdi da želi otići iz BiH zbog nezaposlenosti i sličnih razloga. Dakle, s ovime možemo zaključiti da Bosna i Hercegovina itekako guši svoju omladinu koja se prvenstveno želi graditi i živjeti jedan život pun potencijala i mogućnosti.
Projekat se realizuje zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
(Ena Šehić/activezenica)