Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, općina Hadžići broji 23.891 stanovnika. Prema statistikama iz 2010. godine, procenat nezaposlenih u ovoj općini iznosio je 58,8%, iz čega možemo sami zaključiti da je ova brojka jako visoka u odnosu na već postojeću industrijsku zonu i radna mjesta na ovoj općini. Općina Hadžići nema svoj registar osoba s invaliditetom i moguće je samo nagađati koliko je takvih stanovnika. Postoje oni koji su prijavljeni u Općini, drugi su prijavljeni u Službi socijalne zaštite, dok su treći dio Udruženja RVI, ali trebamo biti svjesni da postoje oni koji nisu nigdje prijavljeni i čiji glas ne možemo čuti ni kroz bilo koju navedenu instituciju i udruženje. Hadžići sigurno broje jako veliki broj osoba sa invaliditetom, posebno se taj broj ističe zbog ratnih vojnih invalida.
Osobe s invaliditetom u ovom mjestu smatraju se najugroženijima u smislu samog življenja, mjesečnih primanja i zaposlenja.
Razgovarali smo sa Službom socijalne zaštite Hadžići, koja nam je omogućila uvid u informacije sa kojima raspolažu o osobama s invaliditetom.
Na pitanje koliko je evidentirano osoba sa invaliditetom u Službi socijalne zaštite u Hadžićima, odgovorili su nam da je 546 korisnika prava lica sa invaliditetom prve (100%) i druge (90%) grupe i koji kao takvi u skladu sa federalnim Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom ostvaruju novčana prava na ličnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć od strane druge osobe i ortopedski dodatak. Radi se o licima koji imaju utvrđen stepen oštećenja organizma po osnovu bolesti. Putem ove Službe ima evidentirano 10 pripadnika RVI koji su ostvarili pravo na dodatak za njegu i pomoć od strane druge osobe, po osnovu bolesti, a isto pravo nisu ostvarili po Zakonu o pravima boraca i članova njihovih porodica.
Iznos lične invalidnine za prvu grupu korisnika iznosi 109,76 KM, a drugu grupu 82,32 KM. Iz čega zaključujemo da je iznos lične invalidnine jako nizak, te skoro nema nikakve koristi od nje. Visina mjesečnih novčanih primanja korisnika boračko-invalidske zaštite je u iznosu od 36,70 KM do 734,00 KM (zavisi od utvrđenog stepena oštećenja, koji iznosi 20%-100%). Ovdje vidimo da je ogromna razlika između ove dvije invalidnine, za šta možemo reći da je učinjena nepravda prema osobama koje ne pripadaju kategoriji ratnih vojnih invalida.
“Prema dosadašnjim iskustvima, kroz rad sa licima s invaliditetom, uočeno je opće nezadovoljstvo tretmanom društvene zajednice i državnih institucija u pogledu razumijevanja i stvaranja adekvatnijih uslova za njihovo nesmetano svakodnevno funkcionisanje. Najveće nezadovoljstvo usmeno izražavaju odnosom zdravstvenog sektora, odnosno nepotpunim pruženim uslugama, visokim cijenama propisane medikamentozne terapije, nedovoljnim novčanim sredstvima koja ostvaruju, za teško pokretne, polupokretne, nepokretne i one koji se kreću s pomagalima pristup objektima nije na svakom području adekvatan za njih”, navode iz Službe.
Potrebno je istaći da su problemi lica sa invaliditetom mnogo veći, što ovisi o kategoriji kojoj pripadaju, jer se radi o korisnicima sa različitim vrstama oboljenja i psiho-fizičkih smetnji, bio je odgovor na pitanje sa kakvim problemima se najčešće susreću osobe sa invaliditetom i šta bi bilo bitno za većinu njih da se promijeni.
Zdravstvena i socijalna zaštita najveći problemi
Takođe smo kontaktirali Udruženje RVI Općine Hadžići i razgovarali smo sa sekretarom udruženja, Muhamedom Fatićem. Udruženje RVI Općine Hadžići broji 380 članova i trenutno stalno zaposlenje imaju samo 23 člana ovog udruženja. Na pitanje da li su podržani od strane Općine Hadžići ili nekih organizacija, dobili smo odgovor da je njihova dosadašnja saradnja sa Općinom Hadžići izuzetna u svakom pogledu i takođe sa nekim od organizacija koje nude pomoć koja je neophodna za njihovu populaciju.
“Održavanje dnevnih boravaka nema svrhe iz razloga što za takve potrebe pojedinac ima ustanovu koja se bavi specifičnim problemima, a razmjenu iskustava dijelimo sa ostalim općinskim udruženjima koja se bave boračkom populacijom. Ta iskustva i nedostatke zakonske regulative vršimo prijedlozima i dopunama istih, koje upućujemo prema instituciji nadležnoj za ovu problematiku”, izjavio je Fatić na pitanje da li održavaju dnevne boravke u svrhu razmjene iskustava.
Fatić je takođe naveo da su zdravstvena i socijalna zaštita generalno najveći problemi ove populacije. Način rješavanja ovih problema je kroz zakonske regulative. Kako kaže i sa jednim i sa drugim problemom susreće se cijelo društvo, tako da su i oni dio toga.
Prema Zakonu o osnovama socijalne skrbi, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji s djecom temeljna prava osoba s invaliditetom su takođe osposobljavanje za rad (profesionalno rehabilitiranje, prekvalificiranje i dokvalificiranje) i prvenstveno upošljavanje i prava kao takva se moraju poštivati kao što se poštuju i prava ostalih građana. Svi zaslužujemo da budemo uključeni u društvo, da imamo stalno zaposlenje i da ostvarujemo svoje ciljeve.
Naposljetku možemo reći da se udruženja i pojedinci zajedno sa dostupnim službama bore za svoje mjesto u društvu i nastoje da žive normalan život kao i svi drugi.
Kao jedan pozitivan primjer na Općini Hadžići možemo navesti firmu za zapošljavanje osoba sa invaliditetom „Krokodil“ doo Sarajevo. Ova firma je otvorena 2012. godine i bavi pružanjem autolakirerskih i autolimarskih usluga. Direktor firme je Šahzo Herenda, koji je i sam gluha osoba i ovim želi da doprinese inkluziji osoba sa oštećenim sluhom u društvo i izjednačavanju njihovih prava.
Međutim moramo biti svjesni da je ovakvih pozitivnih primjera zaista malo, što možda ukazuje na to da nemamo dovoljno empatije i razumijevanja prema osobama sa invaliditetom.
Takođe, bitno je napomenuti da je Općina Hadžići većinom sačinjena od ruralnih predjela, što znači da osobe koje ne pronađu stalno zaposlenje okreću se u većini slučajeva poljoprivrednim poslovima, ukoliko su naravno u mogućnosti da obavljaju iste i to je još jedan od razloga zašto je visoka stopa nezaposlenosti baš u ovoj općini.
Možemo zaključiti da i nije sve tako “crno” u ovoj Općini, moramo da sami doprinesemo više i da damo svoj uticaj koji itekako imamo na društvo i nadležne institucije kako bismo sutra svi imali izjednačena prava.
(globalanalitika.com/Adna Halvadžija)
