Udruženje građana “Eko Mreža” iz Srebrenika od maja 2018. godine provodi istraživanje flore i faune planine Majevice. Prvu i drugu fazu je finansirao Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine, uz sufinansiranje grada Srebrenika i Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona, a partneri su: JP “Šume Tuzlanskog kantona” d.d. Kladanj – ŠG “Majevičko” Srebrenik, Lovačko društvo “Majevica” Srebrenik.
Na širem području planine Majevice području zabilježene su dvije vrste endemične za područje Bosne i Hercegovine i Balkanskog poluostrva: bosanska zvončika (Campanula hofmannii) i Gregersenova mlječika (Euphorbia gregersenii), kao i niz ugroženih ili nedovoljno poznatih vrsta: širokolisna veprina (Ruscus hypoglossum), Skopolijev strupnik (Scrophularia scopolii), sibirski zvončić (Campanula sibirica), uspravni čistac (Stachys recta), piramidalna vratiželja (Anacamptis pyramidalis), bijela naglavica (Cephalanthera damasonium), Hermanijeva urodica (Melampyrum hoermannianum) i rutava slezenica (Asplenium lepidum), Cephalantera rubra.
Tu su još i : Ilex aquifolium L. – božikovina, Dipsacus pilosus L. – dlakava češljugovina i Lilium martagon L. – zlatni ljiljan i Ruscus aculeatus L. – oštrolisna veprina, koji je i jedina vrsta koja se nalazi u okviru Aneksa V, Direktive o staništima. Što je ukupno 14 endemičnih, rijetkih ili ugroženih vrsta različitog stepena ugroženosti. Tokom istraživanja evidentirano je prisustvo 25 taksona alohtonih vrsta, od čega 9 spada u kategoriju invazivnih (ambrozija Ambrosia artemisiifolia L., tatula Datura stramonium L., jednogodišnja krasolika Erigeron annuus (L.) Desf., kanadska hudoljetnica Erigeron canadensis L., čičoka Helianthus tuberosus L., bagrem Robinia pseudoacacia L., velika zlatnica Solidago gigantea Aiton, perzijska čestoslavica Veronica persica Poir. i Balfourijev nedirak Impatiens balfourii Hook. f.), kao i Reynoutria x bohemica.
Prvi put su za područje Bosne i Hercegovine zabilježene biljne vrste Sison amomum (lokalitet Starog grada Srebrenika) i Amaranthus tuberculatus (Dokanj-Majevica i Stari grad), kao i Euphorbia gregersenii – Gregersenova mlječika prvi put zabilježena za područje Majevice (prva i druga faza: Karahum – Majevica, Gornja Tuzla i Stari grad Srebrenik), jer se inače javlja na serpentinima, koji nisu zastupljeni u tolikoj mjeri na ovoj planini. Determinasani su i sljedeći tipovi staništa: 91KO – Ilirske bukove šume (Aremonio – Fagion), 91M0 – Panonsko-balkanske termofilne dubrave, *91H0 ̶ Panonski hrastiči medunca- degradacioni stadiji, 8210 – Krečnjačke stijene sa hazmofitskom vegetacijom, *6110 – Rupikolni krečnjački ili bazifilni travnjaci sveze Alysso – Sedion albi, 6430 – Higrofilne rubne zajednice visokih zeleni od montanog do alpskog pojasa, 6510 – Nizijske košanice, 4030 – Evropske suhe vrištine.
Obzirom da su staništa *91H0 – Panonski hrastiči medunca – degradacioni stadiji i *6110 – Rupikolni krečnjački ili bazifilni travnjaci sveze Alysso – Sedion albi obilježeni zvjezdicom, to znači da su prioritetna staništa, koja je potrebno adekvatno zaštiti a sam lokalitet zaštiti u okviru planine Majevice i uvrstiti u mrežu NATURA 2000 za Bosnu i Hercegovinu. U Vodiču kroz tipove staništa Bosne i Hercegovine nisu navedeni sljedeći stanišni tipovi, a prisutni su na širem lokalitetu planine Majevice: kulture crnog i bijelog bora i kulture smrče na staništu bukovih šuma, progradaciono-degradacioni stadijii ruderalna staništa uz puteve.
U budućnosti su potrebna veća i obimnija istraživanja planine Majevice na državnom nivou s obzirom da se planina nalazi dijelom u Federaciji BiH, RS-u i Distriktu Brčko, jer postoje jasne indicije da bi se na širem lokalitetu mogle zabilježiti više rijetkih biljnih i životinjskih vrsta, kao i tipovi staništa što bi pomoglo da se širi lokalitet uvrsti u mrežu NATURA 2000. Poseban osvrt je na Stari grad Srebrenik – kao potenicjalni zaštićenog pejzaža ili spomenika prirode uz primjetnu kutlurno – historijsku vrijednost. Zbog visokog stepena biodiverziteta, zastupljenosti prioritetnih staništa, te ambijentalne sredine, čije okolne zidine stotinama godinama krasi stenoendem bosanska zvončika, je specifikum ovog lokaliteta u srcu Majevice.
Što se tiče lovne divljači, tokom istraživanja zabilježeno je 5 vrsta krupnih sisara: divlja svinja, srna, lisica, obični zec, divlja mačka, kao i vrsta fazan. Detaljnijim istraživanjem na ovom regionu postoje indicije za postojanje većeg broja ptica i drugih vrsta vodozemaca i gmizavaca, od kojih su vjerovatno neke i endemične i rijetke vrste. Također postojanje i pećina na ovom regionu je preduslov da se vjerovatno tamo nalazi i određen broj šišmiša, sa veliko vjerovatnoćom da su neki i ugrožene vrste. Periodična pojava i medvjeda kao zaštićene vrste, koji se nalazi u okviru Aneksa II I V Direktive o staništima.
Na drugoj fazi projekta projektni i stručni tim činili su: Aldin Hodžić – projekt koordinator, Mensur Zukić – projekt asistent i saradnik za oblast flore, Nermina Sarajlić – saradnik za oblast flore, Šemso Šarić – saradnik za oblast flore i fotograf, Adnan Medić – saradnik za kartiranje i lovnu divljač, te Almir Buljubašić – koordinator ispred JP “Šume TK d.d.d Kladanj”(Š.G. “Majevičko” Srebrenik).
Podaci dobiveni istraživanjem će poslužiti u svrhu proširenja Natura 2000 mreže za Bosnu i Hercegovinu.
Izvor: Klix
