Upojedinim zemljama mlađi od 18 godina imaju pravo glasa na izborima. Pitali smo koliko je to ostvarivo u Bosni i Hercegovini. U nekim državama postoji inicijativa da se starosna dob potrebna za pravo glasa pomjeri sa 18 na 16 godina. Među tim zemljama su Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska i Hrvatska. U našoj zemlji do sada nije postojala takva ideja. Iz OSCE-a su istaknuli da je ovo pitanje u nadležnosti svake države pojedinačno. Ukazali su na to da bi eventualno pomjeranje starosne dobi zahtijevalo izmjenu izbornog zakonodavstva. Poručili su da bi smanjivanju starosne dobi trebala prethoditi, kako su naveli, sveobuhvatna javna rasprava koja bi uključivala širok spektar sudionika izbornog procesa.
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Elmir Sadiković je istaknuo da se u većini zemalja pravo glasa stiče sa 18 odnosno 21 godinom. Austriju, Grčku i Maltu je naveo kao zemlje gdje osobe mlađe od 18 godina imaju pravo glasa. Smatra da bi smanjivanje starosne dobi za pravo glasa trebalo razmotriti pod uslovom da su okolnosti u Bosni i Hercegovini, kako je naglasio, normalne. Podcrtao je da ipak postoje prioritetnija pitanja. “Aktivno i pasivno biračko pravo se od 19. stoljeća do danas kontinuirano mijenjalo.
Društva se mijenjaju, pa i naše. Mladi ljudi brže sazrijevaju, pa i u političkom smislu. U normalnim društvenim i političkim okolnostima bilo bi smisleno razmotriti i tu mogućnost u Bosni i Hercegovini. Međutim ni svi punoljetni građani ove države nemaju pravo biti izabrani. Mislim da trenutno postoje važniji prioriteti za izmjenu ustava i izbornog zakona u pogledu biračkog prava, a nadam se da će se i to pitanje nekada otvoriti”, objasnio je. Pod pretpostavkom da se pomjeri starosna dob, upitan da li se to treba odnositi i na opće i na lokalne izbore ili samo na lokalne izbore, Sadiković je odgovorio: “Različita su iskustva evropskih država. Ljudi se demokraciji uče u lokalnim zajednicama. Kada bismo imali tu mogućnost u Bosni i Hercegovini, mislim da bi u prvoj fazi to pravo trebalo pružiti mladima na lokalnom nivou.
Takve primjere nalazimo u Njemačkoj, Škotskoj i Estoniji.” Smatra da bi se eventualnim mijenjanjem starosne dobi promijenila i struktura biračkog tijela u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Na pitanje da li bi se ova populacija podstakla da više participira na izborima, odgovorio je: “Mada sam rezerviran prema stajalištu da bi se time znatno povećala participacija građana u izbornom procesu, razlozi apstinencije birača nisu primarno vezani za starosnu dob birača, već su izraz velikog nepovjerenja u institucije vlasti pa i u sam izborni proces kao sredstvo promjene društvenog stanja. Nije isključeno ni da bi ta mlada populacija postala predmet političkih manipulacija.” Iz Asocijacije srednjoškolaca Bosne i Hercegovine su poručili da je paušalno govoriti o tome da li bi populacija ljudi između 16 i 18 godina bila motiviranija da glasa na izborima, ako bi imala mogućnost za to. “Trenutno je teško generalizovati srednjoškolce u ovakvom pitanju, jer svi imaju različita shvatanja i zanimanja”, dodali su. U cilju utvrđivanja toga koliko mladi uopće poznaju procese donošenja odluka, Asocijacija srednjoškolaca će pokrenuti istraživanje o ovom pitanju.
