Semir Hadžić je student medicine na Medicinskom fakultetu u Tuzli, još važnije Semmir je aktivista, humanitarac i mladi inovator koji nastoji svakodnevno formalno obrazovanje upotpuniti neformalnim.
“Na taj način nastojim usavršavati kako svoje vještine tako i doprinijeti zajednici. Jer šta je znanje ako ga ne podijelimo s drugima.Projektni sam asistent pri Udruženju ginekologa i perinatologa TK, a pod mentorstvom prof. dr. Dženite Ljuce, proteklih godina sam radio na projektima „STOP RAKU GRLIĆA MATERICE“ koji ima za cilj da poveća svjesnost o mogućnostima prevencije ovog ginekološkog maligniteta uz redovne ginekološke preglede i PAP test, te projektu prevencije maloljetničkih trudnoća i uvođenja predmeta o reproduktivnom zdravlju.
Projekat „Stop raku grlića materice“ doveo je do značajnog povećanja otkrivanja raka grlića materice u ranijim stadijima (kada se on može veoma uspješno liječiti), u odnosu na vrijeme prije početka implementacije projekta.”
Prezentacija na kongresu Tuzla Brain Week 2020
Aplikacija Guess Drugs? Kako je nastala i čemu služi?
“Guess Drugs (Pogodi lijekove) je android aplikacija koja pomaže studentima medicine i mladim ljekarima da na zabavan način, kroz igru, nauče zaštićene nazive lijekova.
Lijekovi su obično poznati pod nizom imena, kada se prvi put otkrije neka ljekovita supstanca dodijeli joj se hemijski naziv. Nakon odobrenja FDA (Uprave za hranu i lijekove), kojim se garantuje sigurnost i djelotvornost lijeka u SAD-u, dodijele se još dva naziva: generički (nezaštićeni npr. acetilsalicilna kiselina) i zaštićeni (vlasnički, u slučaju acetilsalicilne kiseline – Andol, Aspirin, Midol…) koji ga identificira kao ekskluzivno vlasništvo određene farmaceutske kompanije. Kada ljekari, istraživači i vlasti pišu o građi i funkciji nove tvari služe se njenim generičkim nazivom, dok se tokom propisivanja u receptima navodi zaštićeni naziv. Inače tokom studija mi nismo obavezni da pamtimo zaštićene nazive lijekova (o lijekovima učimo na osnovu njihovih generičkih naziva), ali su nam oni svakako potrebni sutra u praksi.”
Promo slika aplikacije Guess Drugs
“Aplikacija slučajnim odabirom izbacuje tačnu ili netačnu kombinaciju generičkog i zaštićenog naziva lijeka. Korisnik se izjašnjava o njenoj tačnosti. Ako tačno odgovori dobija bod, u protivnom gubi jedan život. Kada izgubi sve živote igra prestaje. Učenje funkcionira na principu pokušaj–>greška–>učenje, vodeći se principom dugotrajnog ponavljanog izlaganja informacijama (spaced repetition) čija efikasnost je naučno dokazana.
Svi nazivi lijekova prikupljeni su iz Državnih registara, a za sada obuhvataju lijekove koji se nalaze na tržištu BiH, Srbije, Hrvatske, Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Austrije, Italije i Saudijske Arabije.
Guess drugs aplikacija je primarno usmjerena inostranom tržištu, s obzirom da svaka država ima svoj registar, nove države će biti dodavane naknadno.”
To nije jedina tvoja inovacija, pričaj nam malo više o “Adolescent Pregnancies: Five Year Retrospective Analysis”?
“Obaveza svakog ljekara je da svoja zapažanja i otkrića publikuje u odgovarajućim naučnim časopisima ili da ih prezentuje na kongresima. To je praksa na koju se postepeno privikavamo još od početka studija medicine, tokom kojeg većina nas prisustvuje na kongresima studenata medicine.”
Prezentacija rada na SaMED kongresu
“Rad „Adolescent Pregnancies: Five Year Retrospective Analysis“ se bavi problemom maloljetničkih trudnoća u Tuzlanskom kantonu sa osvrtom na proteklih pet godina.
Motivacija za istraživanje ove teme rodila se tokom rada na organizaciji okruglog stola „Prevencija maloljetničkih trudnoća“ kojeg su organizovali Klinika za ginekologiju i akušerstvo UKC-a Tuzla i Udruženje ginekologa i perinatologa TK.
Naime, u proteklih pet godina 360 maloljetnica bilo je u drugom stanju, od kojih je 302 rodilo. Šokantan podatak je da su najmlađe porodilje u 2014. i 2015. godini imale samo 14 godina. Statističkom analizom došli smo do zaključka da su porođaji češći kod mlađih ispitanica, što vjerovatno proizlazi iz toga što te djevojčice svoju trudnoću nerijetko kriju.
Od 2017. godine, broj maloljetničkih trudnoća opada. Ako slučajeve posmatramo kao osobe, a ne kao brojke, i jedna maloljetnička trudnoća je previše, s obzirom da ovaj problem pored zdravstvenih ima ekonomske, socijalne i psihičke posljedice. Prema američkim istraživanja, maloljetne porodilje često prekidaju školovanje, a u tom slučaju neke od njih ponovo zatrudne u narednoj godini.”
Predavanje o maloljetničkim trudnoćama učenicima Gimnazije “Meša Selimović” u Tuzli
“Jedini način prevencije detabuizacija ovog problema i adekvatna edukacija, čiji bi najbolji vid bio uvođenje obaveznog predmeta o reproduktivnom zdravlju u srednje škole.
Rad je proglašen najboljim iz oblasti ginekologije i pedijatrije na Internacionalnom kongresu studenata medicine SaMED2020 održanom u februaru u Sarajevu.”
Gdje i kako možemo pronaći i preuzeti app Guess Drugs?
“Aplikacija se može besplatno preuzeti putem Google Play trgovine (link http://bit.ly/DownloadGuessDrugs), a svi oni koji su zainteresovani da prate daljnji razvoj aplikacije mogu zapratiti našu Facebook stranicu (http://fb.me/GuessDrugs).”
Kako je javnost reagovala na Guess Drugs, te kakvi su prvi utisci korisnika?
“Ako izuzmemo pitanje zašto ne postoji i kada će biti objavljena iOS verzija, utisci su veoma dobri što pokazuje i broj pozitivnih ocjena na Google Playu.
Posebno mi je drago što su kvalitet ove aplikacije prepoznali zdravstveni profesionalci, moji cijenjeni profesori i asistenti, te naravno kolega sa medicinskih fakulteta širom BiH.
Za razvoj iOS verzije neophodan je Mac računar, kojeg ja trenutno ne posjedujem, kada se i taj uslov ispuni vjerovatno ću kreirati i iOS verziju.”
Šta bi poručio mladima u Bosni i Hercegovini?
“Polje edukacije u medicine nudi dosta prostora za razvoj aplikacija što je svakako jedan od svjetskih trendova za koji kaskamo. Najbolji primjer su platforme Kenhub, Lecturio, InSimu Patient koje koristi veliki broj studenata medicine u inostranstvu. Nadam se da će ova moja aplikacija, koliko god izgledala jednostavnom, poslužiti kao motivacija mladima, prije svega timovima studenata medicine/ljekara i programera, da ponude svoja rješenja svjetskom tržištu.
Naravno, postoje i određene prepreke. Google Play ne omogućava prodaju aplikacija (i mikrotransakcije) kreiranih od strane developera iz BiH (za razliku od Hrvatske i odskora Srbije) što smanjuje profitabilnost, ali nadam se da će i taj problem uskoro biti riješen.”
