Ukupne emisije sumpor dioksida iz termoelektrana na ugalj u Srbiji, Kosovu, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji su u 2018. godini bile čak šest puta više nego dozvoljene – pokazuje novo istraživanje koje je juče objavila evropska mreža CEE Bankwatch.
U Bosni i Hercegovini, emisije SO2 su bile čak devet puta više od granične vrijednosti emisija dozvoljenih u Nacionalnom planu za smanjenje emisija koji je odobrio Sekretarijat Energetske zajednice, saopćeno je iz banjalučkog Centra za životnu sredinu.
O ovome je Interview.ba pisao prije godinu dana, konkretno u novembru 2018. godine.
Zagađenost zraka u BiH alarmantna: Naš ili tuđi problem?
Upravo zato jer smatramo da je ovo naš problem, posebno jer je Sarajevo i ove zime među tri najzagađenija grada u svijetu, pokrenuli smo kampanju “Ne gušimo Sarajevo” uz podršku Heinrich Boell organizacije.
Kao što ste i sami vidjeli zagađenje zraka ovih dana, baš kao i svih godina unazad ogroman je problem za građane i građanke. To nas je potaklo da kroz naš portal pokrenemo javnost da se pobuni protiv ovakvog stanja i da se podigne svijest o problemima koje može prouzrokovati zagađenje zraka.
Lična svjedočanstva ljudi koji su ugroženi radom rudnika i termoelektrana
Kada je riječ o današnjem Izvještaju, navodi se da su sve zemlje zapadnog Balkana su članice Energetske zajednice, i stoga su imale obavezu da do 2018. smanje zagađenje iz termoelektrana u skladu s Direktivom o velikim postrojenjima za sagorjevanje.
– Međutim, nijedna od zemalja koje su sačinile Nacionalni plan za smanjenje emisija nije ispoštovala svoje ukupne granične vrijednosti emisija na nivou države za 2018. godinu, navodi se u izvještaju koji je juče predstavljen u Briselu na sastanku sa članovima Evropskog parlamenta, Evropske komisije, te medijima.
-Zemlje Energetske zajednice su imale čak 12 godina da se usklade s graničnim vrijednostima, pa je neshvatljiva činjenica da su vlasti iz regiona ovaj problem zapostavile i za svaku je osudu. S obzirom na zdravstvene štete koji uzrokuje zagađenje vazduha, investicije u smanjenje emisije ili zatvaranje termoelektrana nisu samo pitanje pravne obaveze, nego moralne obaveze – zaključila je Ioana Ciuta, koordinatorica za energetiku mreže CEE Bankwatch i jedna od autorica izvještaja.
Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu iz Banja Luke je istakla da je ovaj izvještaj još jedan pokazatelj visokog stepena ignorisanja problematike zagađenja, u ovom slučaju vazduha, a koji nam već dolazi na naplatu.
-Važno je da su članovi Evropskog parlamenta sada dodatno upoznati sa činjeničnim stanjem termoelektrana u Bosni i Hercegovini. Treba istaknuti da su bili posebno ganuti ličnim svjedočanstvima ljudi koji su ugroženi radom rudnika i termoelektrana kod nas, a koji su prisustvovali ovom sastanku – kazala je Majda Ibraković.
Predstavnici lokalnih zajednica ugroženih radom rudnika i termoelektrana, Goran Stojak, predsjednik Mjesne zajednice Bukinje iz Tuzle i Milanka Kovačević, novinarka iz Gacka predstavili su trenutno stanje životne sredine i zdravlja građana u svojim zajednicama, koje su potpuno degradirane višedecenijskim zagađenjem iz termoelektrana Tuzla i Gacko.
Pored enormnih nivoa zagađenja koje podnose, zajedno sa svojim sugrađanima, Goran i Milanka se takođe sreću sa različitim pritiscima i napadima zbog svojih aktivnosti na borbi protiv zagađenja i korupcije, tvrdi se u saopćenju.
Preuzeto sa: https://interview.ba/
