![Pet malih navika za velike uspjehe](https://media.studomat.ba/2020/09/successful_people_1600947740.jpg)
Navika je snažan mehanizam koji može uvelike poboljšati ukupnu kvalitetu našega života. Međutim, ponekad je lako izgubiti se u stotinama tehnika produktivnosti i životnim hakovima na putu do izvrsnosti, stoga treba početi malim koracima.
1. Prvo bitne stvari
Često smo suočeni s dugim popisom obveza. Ne brinite, postoji način za borbu protiv frustracije. Brian Tracy, poznati trener produktivnosti, sugerira da učinite najvažniju ili čak najgoru i najtežu stvar ujutro. Glavna korist takvog postupka je vrsta psihološke nagrade koju sebi dajemo kada izvodimo nešto što zapravo ne želimo učiniti.
Uklonite ključnu prepreku i dobijete snažan impuls da nastavite sa svojim danom. Sposobnost da povećate razinu produktivnosti radeći ono što je zaista važno, a neugodno ili teško može vaš posao i život dovesti do novih visina.
2. Osmijeh na lice i kada vam nije do smijanja
Znanstvenici su uspjeli utvrditi da se ljudski fetus počinje smiješiti u majčinoj utrobi. Dijete se u prosjeku smiješi 400 puta dnevno, dok se samo trećina odraslih smiješi više od 20 puta dnevno.
Teorija međusobne povezanosti između čovjekova emocionalnog stanja i izraza lica kaže da se naše raspoloženje i dobrobit poboljšavaju kad se nasmiješimo, čak i ako je ovaj osmijeh umjetni. Nasmiješeno utječe na proizvodnju endorfina u našem mozgu. A krv ih zatim prenosi kroz cijelo tijelo. Znanstvenici vjeruju da takvi “moderatori radosti” mogu ozbiljno umanjiti tjelesnu bol i emocionalnu nelagodu.
![](https://media.studomat.ba/2020/09/smile_1600947499.jpg)
3. Trenirajte mozak
Isto je kao i s tijelima – što više treniramo mozak, to on bolje radi. Fitness mozga, koji se naziva i kognitivnim treningom, temelji se na ideji da novi zadaci i izazovi razvijaju mozak. Naš um, kapacitet pamćenja, sposobnosti pažnje, koncentracija i brzina razmišljanja mogu se poboljšati redovitim treningom. Koristit će i vještine logičnog razmišljanja i učenja.
Tijekom izvođenja ove radnje trebali biste se pridržavati nekih jednostavnih pravila. Mijenjajte zadatke često kako bi vaš mozak upoznao nepoznato. Postavite vremenska ograničenja i pokušajte ih poštivati. Učite nove stvari i tražite nove predmete o kojima ćete učiti. Zaboravite na kalkulator. Uskoro ćete vidjeti kako 20 minuta dnevno ima ogroman utjecaj na vaše kognitivne funkcije.
![](https://media.studomat.ba/2020/09/happy_worker_1600947670.jpg)
4. Ne zaboravite na položaj tijela
Održavanje dobrog držanja tijela sjedeći presudno je za dobro zdravlje. Priroda je dizajnirala ljudska bića da čitav dan trče, šetaju i traže hranu. To su radili naši preci. I zato sjedenje u jednom položaju 8 sati dnevno nije najprirodniji postupak. To može dovesti do zagušenja krvi u donjem dijelu tijela, što rezultira oticanjem nogu. Mišićni korzet kralježnice postaje klimav i njegova složena područja jednostavno prestaju raditi.
Da biste izbjegli sve to, naviknite se povremeno praviti kratke pauze – prošećite se malo, istežite se i dajte tijelu malo posla. I zapamtite pravilno držanje tijela. Nabavite dobru stolicu, namjestite je dok vam noge ne budu paralelne sa tlom. Pazite da su vam koljena ujednačena s kukovima. Stavite noge ravno na pod i nemojte prekrižiti noge dok sjedite. Podjednako rasporedite tjelesnu težinu, položite ruke na stol i počnite produktivno raditi.
5. Skenirajte svoje misli
Negativnost je praktički posvuda. Naši društveni prostori puni su uznemirujućih događaja, negativnih iskustava i mučnih misli. Ali možemo (i trebali bismo) biti gospodari vlastitog uma i skeneri svega što nam padne na pamet.
Kad god dobijete neku misao, skenirajte je da biste vidjeli je li korisna i pozitivna ili bezvrijedna. Negativno razmišljanje je gubitak našeg intelektualnog potencijala.
Često smo suočeni s dugim popisom obveza. Ne brinite, postoji način za borbu protiv frustracije. Brian Tracy, poznati trener produktivnosti, sugerira da učinite najvažniju ili čak najgoru i najtežu stvar ujutro. Glavna korist takvog postupka je vrsta psihološke nagrade koju sebi dajemo kada izvodimo nešto što zapravo ne želimo učiniti.
Uklonite ključnu prepreku i dobijete snažan impuls da nastavite sa svojim danom. Sposobnost da povećate razinu produktivnosti radeći ono što je zaista važno, a neugodno ili teško može vaš posao i život dovesti do novih visina.
2. Osmijeh na lice i kada vam nije do smijanja
Znanstvenici su uspjeli utvrditi da se ljudski fetus počinje smiješiti u majčinoj utrobi. Dijete se u prosjeku smiješi 400 puta dnevno, dok se samo trećina odraslih smiješi više od 20 puta dnevno.
Teorija međusobne povezanosti između čovjekova emocionalnog stanja i izraza lica kaže da se naše raspoloženje i dobrobit poboljšavaju kad se nasmiješimo, čak i ako je ovaj osmijeh umjetni. Nasmiješeno utječe na proizvodnju endorfina u našem mozgu. A krv ih zatim prenosi kroz cijelo tijelo. Znanstvenici vjeruju da takvi “moderatori radosti” mogu ozbiljno umanjiti tjelesnu bol i emocionalnu nelagodu.
![](https://media.studomat.ba/2020/09/smile_1600947499.jpg)
3. Trenirajte mozak
Isto je kao i s tijelima – što više treniramo mozak, to on bolje radi. Fitness mozga, koji se naziva i kognitivnim treningom, temelji se na ideji da novi zadaci i izazovi razvijaju mozak. Naš um, kapacitet pamćenja, sposobnosti pažnje, koncentracija i brzina razmišljanja mogu se poboljšati redovitim treningom. Koristit će i vještine logičnog razmišljanja i učenja.
Tijekom izvođenja ove radnje trebali biste se pridržavati nekih jednostavnih pravila. Mijenjajte zadatke često kako bi vaš mozak upoznao nepoznato. Postavite vremenska ograničenja i pokušajte ih poštivati. Učite nove stvari i tražite nove predmete o kojima ćete učiti. Zaboravite na kalkulator. Uskoro ćete vidjeti kako 20 minuta dnevno ima ogroman utjecaj na vaše kognitivne funkcije.
![](https://media.studomat.ba/2020/09/happy_worker_1600947670.jpg)
4. Ne zaboravite na položaj tijela
Održavanje dobrog držanja tijela sjedeći presudno je za dobro zdravlje. Priroda je dizajnirala ljudska bića da čitav dan trče, šetaju i traže hranu. To su radili naši preci. I zato sjedenje u jednom položaju 8 sati dnevno nije najprirodniji postupak. To može dovesti do zagušenja krvi u donjem dijelu tijela, što rezultira oticanjem nogu. Mišićni korzet kralježnice postaje klimav i njegova složena područja jednostavno prestaju raditi.
Da biste izbjegli sve to, naviknite se povremeno praviti kratke pauze – prošećite se malo, istežite se i dajte tijelu malo posla. I zapamtite pravilno držanje tijela. Nabavite dobru stolicu, namjestite je dok vam noge ne budu paralelne sa tlom. Pazite da su vam koljena ujednačena s kukovima. Stavite noge ravno na pod i nemojte prekrižiti noge dok sjedite. Podjednako rasporedite tjelesnu težinu, položite ruke na stol i počnite produktivno raditi.
5. Skenirajte svoje misli
Negativnost je praktički posvuda. Naši društveni prostori puni su uznemirujućih događaja, negativnih iskustava i mučnih misli. Ali možemo (i trebali bismo) biti gospodari vlastitog uma i skeneri svega što nam padne na pamet.
Kad god dobijete neku misao, skenirajte je da biste vidjeli je li korisna i pozitivna ili bezvrijedna. Negativno razmišljanje je gubitak našeg intelektualnog potencijala.
(studomat.ba)