Svake godine, 29. oktobar se širom svijeta obilježava kao Svjetski dan moždanog udara. Godišnje 15 miliona ljudi širom svijeta doživi moždani udar, a njih skoro šest miliona umre od posljedica istog.
Kao jedan od vodećih uzroka smrti i invalidnosti, moždani udar će zahvatiti svaku četvrtu osobu na svijetu. Uprkos širokom prisustvu i zabrinjavajućoj statistici, mnogi BH državljani nisu svjesni da je zapravo nezdrav način života jedan od glavnih uzroka bolesti.
Šta je zapravo moždani udar?
Moždani udar je iznenadni, lokalizirani neurološki poremećaj praćen prekidom krvotoka i nedovoljnom dopremom kisika u mozak. On dovodi do ireverzibilnog oštećenja dijela mozga i funkcije kojima upravlja taj dio mozga. Gotovo svaki moždani udar se može spriječiti ako se reaguje na vrijeme.
Kako bismo popričali o ključnim simptomima te saznali o metodama rehabilitacije u Bosni i Hercegovini, razgovarali smo sa doktorom Edinom Omeragićem iz Centra za Rehabilitaciju nakon moždanog udara Familia.
Kako prepoznati moždani udar?
“Prvi znakovi i simptomi moždanog udara su različiti, ali bitno je znati da se gotovo svaki put pojavljuju uglavnom iznenadno. S obzirom na to da različiti dijelovi mozga upravljaju različitim dijelovima tijela, simptomi ovise od toga koji je dio mozga pogođen, te kolika je šteta nastala. Moždani udar je ozbiljno zdravstveno stanje koje je opasno po život pa je brza intervencija neophodna. Što prije pacijent primi pomoć, šanse za oporavak su veće”, ističe doktor Omeragić.
U simptome moždanog udara ubrajamo jaku, naglo nastalu glavobolju praćenu povraćanjem bez jasnog uzroka, utrnulost i oduzetost lica, te gubitak motornih funkcija noge ili ruke. Pored ovih simptoma mogu se javiti i vrtoglavica, gubitak ravnoteže i vida, oduzetost, omaglice i zanošenje u hodu. Veoma česti simptomi moždanog udara su i otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi te potpuna nemogućnost izgovaranja riječi.
Oporavak u BiH
Nažalost, osobe koje dožive moždani udar često ostaju sa posljedicama koje otežavaju ili onemogućavaju njihove svakodnevne aktivnosti, uključujući održavanje higijene, hranjenje i kretanje. Kako širom svijeta tako i u Bosni i Hercegovini, pacijenti koji su pretrpili moždani udar su često prepušteni sami sebi ili o njima vodi brigu isključivo porodica.
Integralna rehabilitacija kao ključna metoda u oporavku
U Centru za Rehabilitaciju Familia svjedoče o odličnim rezultatima kod većine pacijenata koji su uključeni u integralni individualni rehabilitacijski program. Da bi se ostvario napredak u oporavku, rehabilitacija mora uključiti opštu i medicinsku njegu, psihološku podršku, okupacionu i radno-okupacionu terapiju, kardio trening, fizikalnu terapiju i rehabilitaciju funkcija ruke.
“Najbolji rezultati u preživljavanju i kvaliteti života se postižu ako se rehabilitacija izvodi u trajanju od 12-15 sedmica. U dobro kontrolisanim kliničkim studijama utvrđeno je da je rehabilitaciju nakon akutnog moždanog udara neophodno početi odmah”, poručuje doktor Omeragić.
Ne gubiti nadu
Pored motoričkih posljedica, kod pacijenata se vrlo često javljaju i anksioznost, demotiviranost i poremećaj raspoloženja. Ovi psihički i emocionalni poremećaji otežavaju oporavak, ali njihov rani tretman može značajno olakšati rehabilitaciju, a time i kvalitetu života.
“Moždani udar je bez sumnje događaj koji iz korijena promijeni ne samo život pacijenta, nego i cijele porodice. Vidjeti naše najbliže kako nisu u mogućnosti obavljati najosnovnije potrebe je teško. Ipak, bitno je istaći da porodice ne trebaju gubiti nadu. Oporavak od moždanog udara i uspostavljanje izgubljenih funkcija je moguć uz što raniji početak rehabilitacije, holistički i integralni pristup, te potporu i motivaciju kako porodice tako i cijelog rehabilitacionog tima”, savjetuje doktor Omeragić.
(klix.ba)
