Iako o tome ne postoje jasni statistički podaci, svjedoci smo negativnog trenda odlaska mladih iz Bosne i Hercegovine. Ukoliko pratimo pokazatelje o broju mladih sa pravom glasa, njihov broj se konstantno smanjuje, od 673.400 mladih u 2012. godini, do 579.614 mladih na centralnom biračkom spisku u 2018. godini.
Vijeće mladih FBiH, Omladinski savjet RS i Vijeće/Savjet mladih Brčko distrikta BiH kroz kampanju pod nazivom “Fakat mladi odlaze izlaze” ukazuju na trendove koji postoje, ali i podržavaju politički angažman mladih u BiH, s ciljem vraćanja tema koje su važne za mlade na lokalnom nivou, u politički diskurs.
Podsjećaju da bi učešće mladih u aktivnostima od javnog značaja trebalo biti omogućeno svakom mladom čovjeku u BiH. Aktivnost mladih, naročito u politici, mora biti podržana i institucionalno regulisana. Budući da je 2020. izborna godina, mladima je potrebno osigurati mogućnost da sudjeluju u kreiranju sektorskih politika koje imaju omladinsku dimenziju. Uključivanje mladih u te procese moralo bi biti na vrhu agende političkih lidera, a sve kako bi se uspješno riješili problemi koji se tiču mladih.
– Kroz svoj rad krovna tijela za mlade aktivno djeluju u pravcu informisanja mladih o njihovim pravima koja proističu kao zakonska obaveza institucija vlasti u Bosni i Hercegovini, a ta prava su upravo vezana za ono što je obaveza lokalnih vlasti, pojasnio je Harun Šabanović, predsjednik Vijeća/Savjeta mladih BD BiH.
Mladi žele i spremni su pomoći u rješavanju svih problema koji se tiču ove populacije, što prema podacima Centralne izborne komisije potvrđuje i procenat od 49% izlaznosti mladih na posljednjim izborima.
– Mi vjerujemo da će mladi ljudi kao i do sada izaći na izbore i glasati. Iz tog razloga smatramo da budući mladi politički lideri moraju razumjeti potrebe mladih, ali i direktno raditi na ispunjavanju zakonskih obaveza kako bi život mladih ljudi u lokalnim zajednicama poboljšali, dodala je Asja Dizdarević, predsjednica Vijeća mladih FBiH.
Krovna tijela za mlade podstiču mlade da nastave biti aktivni sudionici društvenog i političkog života BiH, a političkim strankama naglašavaju da samo uz uključivanje mladih u političke programe, mogu kreirati, razvijati i implementirati uspješne omladinske politike na lokalnom nivou. U krovnim tijelima vjeruju da promjene dolaze sa lokala, nastoje da mladim ljudima predstave sve načine uključivanja u procese odlučivanja, ali ih i pozivaju da budu partneri u kreiranju boljih uslova za život, rast i razvoj mladih ljudi u Bosni i Hercegovini.
(studomat.ba)
Podsjećaju da bi učešće mladih u aktivnostima od javnog značaja trebalo biti omogućeno svakom mladom čovjeku u BiH. Aktivnost mladih, naročito u politici, mora biti podržana i institucionalno regulisana. Budući da je 2020. izborna godina, mladima je potrebno osigurati mogućnost da sudjeluju u kreiranju sektorskih politika koje imaju omladinsku dimenziju. Uključivanje mladih u te procese moralo bi biti na vrhu agende političkih lidera, a sve kako bi se uspješno riješili problemi koji se tiču mladih.
– Kroz svoj rad krovna tijela za mlade aktivno djeluju u pravcu informisanja mladih o njihovim pravima koja proističu kao zakonska obaveza institucija vlasti u Bosni i Hercegovini, a ta prava su upravo vezana za ono što je obaveza lokalnih vlasti, pojasnio je Harun Šabanović, predsjednik Vijeća/Savjeta mladih BD BiH.
Mladi žele i spremni su pomoći u rješavanju svih problema koji se tiču ove populacije, što prema podacima Centralne izborne komisije potvrđuje i procenat od 49% izlaznosti mladih na posljednjim izborima.
– Mi vjerujemo da će mladi ljudi kao i do sada izaći na izbore i glasati. Iz tog razloga smatramo da budući mladi politički lideri moraju razumjeti potrebe mladih, ali i direktno raditi na ispunjavanju zakonskih obaveza kako bi život mladih ljudi u lokalnim zajednicama poboljšali, dodala je Asja Dizdarević, predsjednica Vijeća mladih FBiH.
Krovna tijela za mlade podstiču mlade da nastave biti aktivni sudionici društvenog i političkog života BiH, a političkim strankama naglašavaju da samo uz uključivanje mladih u političke programe, mogu kreirati, razvijati i implementirati uspješne omladinske politike na lokalnom nivou. U krovnim tijelima vjeruju da promjene dolaze sa lokala, nastoje da mladim ljudima predstave sve načine uključivanja u procese odlučivanja, ali ih i pozivaju da budu partneri u kreiranju boljih uslova za život, rast i razvoj mladih ljudi u Bosni i Hercegovini.
(studomat.ba)
