Od 2012. do 2017. godine oko 240 državljana BiH (180 muškaraca i 60 žena) otišli su na ratišta u Siriju i Irak.
Sigurnosne službe procjenjuju da se većina pridružila ekstremistima „Islamske države” (ID) ili drugim ekstremnim i terorističkim grupama. Neki od njih su, poput Amira Selimovića iz Živinica, slali prijeteće poruke u BiH „nevjernicima” i muslimanima „koji su napustili islam“.
Selimović, ali i drugi državljani BiH koji su se na stranim ratištima na Bliskom istoku borili u redovima ekstremista, uskoro bi mogli biti izručeni BiH.
Procjenjuje se da je na stranim ratištima poginulo oko 60 državljana BiH, dok ih se oko 50 vratilo u ovu zemlju. Profesor na sarajevskom Fakultetu političkih znanosti (Odsjek za sigurnosne i mirovne studije) Vlado Azinović kaže da je riječ o punoljetnim osobama koje su neko vrijeme boravile u Siriji ili Iraku i koje su podvrgnute odgovarajućim zakonskim procedurama.
Veliki broj žena i djece
BiH još nije odlučila gdje će smjestiti svoje državljane koji se vraćaju sa ratišta na Bliskom istoku, a nisu tamo bili vojnici terorističkih organizacija, radi se o ženama i djeci.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić izjavio je da državna vlada, prenijele su agencije – “Nije raspravljala o tome da supruge i djeca pripadnika Islamske države budu smješteni u prihvatni centar za migrante Salakovac kod Mostara“.
“To je ozbiljna tema za koju moramo da imamo veoma dobru pripremu i adekvatne informacije o kojem broju povratnika je riječ“, rekao je Zvizdić početkom jula u Sarajevu.
Gornja Maoča
Zvizdić je naveo da se iz područja pod kontrolom ISIL-a do sada u BiH vratilo 46 lica, a da se, prema informacijama koje ima, na stranim ratištima još nalaze 52 ili 54 državljanina BiH, od kojih su polovina žene i djeca. “Moramo imati vrlo jasnu informaciju da li će se oni vratiti u BiH ili će ih preuzeti neko drugi.”, ocijenio je Zvizdić, te dodao da on o tome ne može dati više informacija.
Prema onome što se zna, trenutno u kampovima koje u Siriji kontroliše vojska sirijskih Kurda na povratak u BiH čeka nekoliko žena sa djecom.
Da li smo spremni?
Profesor Vlado Azinović podsjeća na to da je BiH uspješno razvila mehanizme za prihvat povratnika sa stranih ratišta te da su prvi takvi slučajevi zabilježeni već 2013. godine. „Dakle, niti se radi o nekom potpuno novom izazovu, niti će povratak biti tako masovan da ga se neće moći kontrolirati. Individualno će se utvrđivati moguća kaznena odgovornost svakog od tih povratnika i procjenjivati ima li elemenata za podizanje optužnica.
Profesor na sarajevskom Fakultetu političkih znanosti Vlado Azinović
„Osobe koje su napustile BiH nakon ljeta 2014. godine, kada je usvojena dopuna Kaznenog zakona u članku 162 B, kojim se sankcionira sudjelovanje u paravojnim ili parapolicijskim formacijama u nekom sukobu izvan BiH, po povratku u zemlju bile bi saslušane, u nekim slučajevima i zadržane, a onda je na temelju prikupljenih saznanja i dokaza protiv njih najčešće podizana optužnica i suđeno im je pred Sudom BiH”, kaže profesor Azinović.
Ono što nedostaje su programi za rehabilitaciju i reintegraciju povratnika muškaraca, žena i djece u društvo.
To niti može, niti treba biti posao represivnog aparata i radi se o izazovu za cjelokupno društvo. Nisam siguran da smo u ovom trenutku u stanju djelotvorno odgovoriti na taj izazov”, ističe Azinović.
Uskoro Koordinacijsko tijelo za povratak bosanskohercegovačkih državljana
Vijeće ministara BiH je 2018. godine najavilo formiranje Koordinacijskog tijela koje bi trebalo biti zaduženo za povratak bosanskohercegovačkih državljana iz Sirije. Početkom februara 2019. godine Sjedinjene Američke Države pozvale su zemlje širom svijeta da preuzmu svoje državljane, strane borce, ali i žene i djecu.
Iz Vijeća Europe je poručeno BiH da će morati primiti natrag sve svoje državljane koji su se borili u redovima ID-a.
Ni vlastima Bosne i Hercegovine nije poznat stvarni broj odraslih, muškaraca i žena, koji se nakon posljednjih intenzivnih borbi nalaze na prostoriju Sirije. Velika nepoznanica je i status više desetina djece, koja su sa svojim roditeljima otišla u Siriju, ili se rodila u jeku ratnih sukoba.
Konačnu sudbinu svih njih po povratku u Bosnu i Hercegovinu će odrediti pravosudni organi, nakon provedenih procesa.
Više informacija možete pronaći na: dw.com
