Ako smo pratili medije unazad par dana, mogli smo primjetiti da glavna vijest koja kruži na portalima jeste upravo da se Bosna i Hercegovina nalazi na prilično nezavidnoj poziciji kada je u pitanju Globalni indeks terorizma.
Šta je Globalni index terozima?
Globalni indeks terorizma (engl. Global Terrorism Index) je godišnji izvještaj koji objavljuje Institut za ekonomiku i mir, australijski think tank. Indeks terorizma razvijen je od strane poduzetnika i informacijskog stručnjaka Stevea Killelea.
Indeks pokazuje sveobuhvatni sažetak ključnih globalnih trendova i uzoraka terorizma od 2000. godine te proizvodni kompozitni rezultat kako bi se uspješno rangiralo države prema indeksu rizika i utjecaja terorizma. Obuhvaća uzorke i trendove iz 163 države svijeta, odnosno pokriva 99,7% svjetske populacije.
Globalni indeks teorirzma baziran je na podacima koje prikuplja Nacionalni konzorcij studija terorizma i odgovora na teoririzam sveučilišta u Marylandu (Sjedinjene Američke Države). Baza podataka konzorcija sadrži više od 150 000 slučajeva terorizma te je najveća takva baza podataka na svijetu.
Photo by Jordy Meow on Unsplash
Još u 2014.godine smo mogli da čitamo na portalu Index.hr kako se u svijetu bilježi rast od 60% kada je u pitanju broj ljudi ubijenih u napadima militanata.
Izvješće IEP-a pokazalo je tada da u 60% napada korišten je eksploziv, u 20% vatreno oružje, a u 10% radilo se o napadima hladnim oružjem ili podmetanjem požara. 5% svih napada bili su samoubilački.
Index.hr
2018 : Kosovo i BiH s najvišim rizikom u regiji
Od ciljanih zemalja za koje je urađeno rangiranje, među zemalja regije najveći rizik od terorizma, sa indexom od 71 bilježi Kosovo, BiH ima index 91, Srbija 116, Crna Gora 132, a Hrvatska 137.
Slobodna Evropa
Iako je u pojedinačnim zemljama smanjen uticaj terorizma, ako sliku gledamo sa globalnog nivoa, situacija je itetako ozbiljna.
Ne tako davno još u 2017.godini naša zemlja, ali i susjedne svrstane su među one s najmanjim rizikom od terorističkih napada.
Dnevni Avaz
Brine vas terorizam u Evropi?
– Broj ljudi iz Bosne i Hercegovine koji odlaze na strana ratišta je sigurno manji, ali njegovom smanjenju nije doprinijela nikakva strategija od strane vladajućih slojeva na temu deradikalizacije i prevencije nasilnog ekstremizma posebno među mladima, što nas dovodi do pitanja da li smo spremni da ponovo proživljavamo iste gubitke bez odgovarajuće strategije za smanjenje istih?
