Prvi susret pionira bh. podcast scene sa budućim podcasterima i podcastericama
Banja Luka, 07.02.2022. – Podcast postaje sve popularnija forma omladinskog medijskog aktivizma, zaključak je trodnevne podcast Konferencije posvećene izgradnji novih glasova mladih, koja je završena jučer u Banjoj Luci. Međunarodna organizacija za migracije u BIH IOMBiH) u okviru BHRI programa realizirala je „Podcasting: osnaživanje individualnih glasova“ u okviru kojeg je 35 budućih podcastera i podcasterki dobilo priliku upoznati se sa pionirima domaće scene. Oni će nastaviti da rade na pronalaženju vlastitog modela za samostalni razvoj i pronalaženje zainteresovane publike. Učesnici i učesnice iz Bratunca, Busovače, Čapljine, Mostara, Prijedora, Gračanice, Laktaša, Prnjavora, Tešnja, Sarajeva, Banja Luke, Srpca, Visokog i Zenice, iskoristili su priliku slušati, pitati za savjet i razmijeniti iskustva sa afirmiranim bosanskohercegovačkim podcasterima i podcastericama: Nedimom Krajišnikom („Besjede o obrazovanju“), Admirom Čularom („Helem nejse“ podcast), Ivonom Kukić („RadiYo Active“ podcast), Anisom Šerak („Kolektiv znanja“), Malikom Sakićem („PodCAT sa Malikom“), te uz smijeh zaključiti da je uvijek bolje učiti na tuđim greškama. Ujedno, mladi podcast-entuzijasti i entuzijastkinje su dobili priliku da kroz stručnu radionicu razviju koncept ideje za svoje pocaste i predstave ih u okviru posljednjeg dana Konferencije, sa ciljem obezbjeđivanja mentorske i finansijske podrška za implementaciju koja je planirana za narednih pet mjeseci.
Ceremoniji otvaranja prve Konferencije koja se bavi pitanjima podcasta i osnaživanja podcast zajednice u našoj zemlji u banjalučkom Domu omladine prisustvovale su i Kristina Šešlija, šefica terenskog ureda IOM BIH u Banjoj Luci, te Milada Šukalo, savjetnica gradonačelnika Grada Banja Luka za društvene djelatnosti.
„Od 2017. godine Međunarodna organizacija za migracije kroz Bosnia and Herzegovina Resilience Initative (BHRI) program radi na osnaživanju glasova mladih kako bi postali agenti promjene u svojim lokalnim zajednicama. Implementirano je 268 aktivnosti na teritoriji BiH, od čega je čak 40 aktivnosti implementirano u Banja Luci. Zato nam je posebna čast i zadovoljstvo da Konferenciju otvaramo upravo u Domu Omladine, koji je renoviran zahvaljujući ovom IOM-ovom programu i ovo je najbolji primjer kako se kontinuiran rad na izgradnji kapaciteta za mlade višestruko vraća: danas svjedočimo da ovaj sjajan prostor zaista služi kao mjesto susreta mladih ljudi, oaza kreativnosti i kreiranja bolje zajedničke budućnosti svih mladih ljudi“, naglasila je u svome obraćanju mladima Kristina Šešlija, šefica terenskog ureda IOM BIH u Banjoj Luci.
„Zadovoljstvo nam je što će s jedne strane Dom omladine ugostiti mlade ljude iz cijele Bosne i Hercegovine, ali još važnije je što će mladi Banjalučani naučiti kako da uspješno rade podcast emisije i što će Banja Luka nakon toga dobiti jednu podcast scenu i grupu ljudi koja će tako nešto realizovati i u našem gradu“, rekla je je savjetnica Milada Šukalo.
Učesnici koji su posljednjeg dana Konferencije pitchovali svoje ideje pred tročlanim žirijem, nisu krili svoje zadovoljstvo prenesenim znanjem:
„Još uvijek sumiram utiske – dobila sam pregršt novih informacija, ali super mi je da su sve informacije prezentirane na način prigodan nama mladima. Opušten pristup, cool predavači – mogli smo bez ikakve zadrške da komentarišemo i pitamo bilo šta, što je dalo dodatnu čar cijelom događaju. Posebno mi je zadovoljstvo bilo slušati iskustva Malika s njegovim PodCATom i uvijek je super čuti kako je neko uspio izgraditi uspješnu priču od samoga početka“, ispričala je Emina Šehić iz Zenice nakon predstavljanja svoje ideje. Njen entuzijazam dijeli i 20-godišnja Isidora Sekulić iz Banja Luke, koju je Helem Nejse podcast inspirirao na djelovanje, pa je ona, zajedno sa pet svojih vršnjaka predstavila ideju za KUŠ podcast:
„KUŠ znači Kulturno-umjetnički špajz, ali također i označava jednu univerzalnu frazu koju koriste naše babe: ‘kuš takva“, ‘kuš telefon za stolom’, ‘kuš ovo’, ‘kuš‘ je izraz kada želimo ušutiti nekoga, ali istovremeno označava i pitanje zašto odlazimo iz ove zemlje, ili ono avanturistično ‘kušaj, probaj’. Želimo za početak definisati probleme, pa onda predstaviti i ljude koji imaju rješenja. KUŠ je istovremeno spajanje naše tradicije, ali i razbijanje stereotipa uz naš vlastiti, humoristični pečat. Nas šestoro je potpuno različito, zainteresovani smo za različite teme i tako planiramo pokrivati teme – svako onime što najbolje zna“, rekla je Isidora.
Omer Muminović iz Sarajeva svoj je pitch završio rečenicom: „Zaista sam motiviran da započnem svoj podcast pod nazivom Homerova epopeja. Super mi je način na koji su iskusniji podcasteri i podcasterice podijelili svoja iskustva, greške i upozorenja. Za početak smo dobili dragocjena znanja koja će nam sigurno biti od koristi. Svi učimo u toku, kroz rad, greške i padove. I ja jedva čekam.“
U posljednih nekoliko godina podcasti transformišu građansko novinarstvo, medije i društvene mreže, te njihova popularnost naglo raste. U Bosni i Hercegovini, podcast scena je još uvijek na samim počecima, međutim, interes za ovu vrstu sadržaja koji putem mobilnih uređaja može privući veliku i raznoliku publiku, neprestano raste.
Kroz niz treninga, radionica i mentorski program nekih od najzvučnijih regionalnih podcast imena, poput Galeba Nikačevića, Ivana Minića, Ivana Kosogora, i drugih, u februaru prošle godine u Zvorniku je organizovan prvi Podcast bootcamp koji okupio je 25 mladih ljudi iz 11 gradova. Rezultat tog projekta neki su i od najaktuelnijih domaćih omladinskih podcasta: „PodCAT sa Malikom“, podcast „Zadnja klupa“, „Već danas“ podcast i „RadiYo Active“ podcast. U Zenici, u organizaciji RadiYo Active Zenica i Udruženja „Naša djeca“ organizovan je niz podcast meet-up, te završni Podcast Festival Zenica 2021.
Bosnia and Herzegovina Resilience Initative (BHRI) je projekat kojeg implementira Međunarodna
Sadržaj o prilikama za mlade na stranici www.catbih.ba se prenosi u saradnji sa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI) projektom, koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Austrijske razvojne saradnje.