Uz poremećaj grandioznosti, narcisoidnom poremećaju ličnosti ili limbičkom poremećaju spomenut ćemo i DKE (Dunning-Krugerov Efekt) koji sa psihijatrijske strane promatra fenomen tzv. negativne selekcije.
Dunning-Kruger efekt je sklonost prema kojoj ljudi ispodprosječne inteligencije smatraju da su inteligentniji nego što to jesu u stvarnosti te istodobno podcjenjuju inteligenciju ljudi koji im stoje nasuprot.
Prema stručnoj definiciji to je kognitivna sklonost u kojoj neobučene osobe donose neadekvatne odluke i netočne zaključke, ali njihova nekompetentnost onemogućava njihovu metakognitivnu sposobnost da shvate pogreške.
Znam da ništa ne znam – rekao je Sokrat prije gotovo 2000 godina. Danas su oni najobrazovaniji, najinteligentniji, najsposobniji među nama spremni poistovjetiti se s ovim stavom, jer upravo zahvaljujući svom sveobuhvatnom razumijevanju svijeta u kojem živimo – svjesni su koliko toga još ne znaju.
POVIJEST
Prvi put je službeno definiran i istražen 1999. godine kada su psiholozi David Dunning i Justin Kruger sa Sveučilišta Cornell u Americi objavili rad u jednom američkom časopisu.
Osobe s Dunning-Krugerovim efektom prepoznaju se najčešće po tome što u društvu vode glavnu riječ, nameću svoje mišljenje bez obzira o kojoj se temi radi, donose sudove i odluke na temelju netočnih, nepotpunih ili nevažnih podataka i nisu spremni prihvatiti kritiku, odnosno mišljenje onih drugih, mnogo kompetentnijih.
Neobučene osobe imaju iluziju superiornosti, rangirajući svoju sposobnost iznad prosjeka, mnogo više nego što ona zapravo jest. S druge strane, visokoobučeni su skloni podcjenjivati sebe i svoje vještine pateći od iluzije inferiornosti.
Dunning-Kruger hipoteza počiva na sljedećim premisama:
- Nekompetentne individue precjenjuju svoj nivo vještine.
- Nekompetentne individue ne znaju prepoznati vještinu kod nekog drugog.
- Nekompetentne individue ne uspijevaju primijetiti svoju krajnju neadekvatnost.
Moja specijalnost u socijalnoj psihologiji je izučavanje načina na koji ljudi donose odluke koje su ponekad od životne važnosti za njih, postao sam zainteresiran za sudove koje imaju o samima sebi, jer većina teži, bilo u svakodnevnom životu, bilo tijekom istraživanja – reći ono što prosto nije i ne može biti istinito, rekao je Dunning.
REZULTATI
Iz Dunningovig i drugih sličnih studija jasno je da Amerikanci, bar većina njih, ako ne uvijek, a onda bar ponekad imaju tendenciju povećati vlastitu vrijednost, smatrajući da će tako bolje i brže napredovati.
Ovaj fenomen se, međutim, u azijskim i sličnim kulturama javlja kao “obrnuta slika” – iz toga proizlazi da stanovnici istočne Azije teže podcjenjivanju svojih sposobnosti s ciljem da se poboljšaju, ali i da napreduju i zadobiju druge ljude iz okruženja.
Iluzije superiornosti
– 94% profesora na fakultetu rangira svoj posao iznad ostalih kolega
– 96% pacijenata koji se u bolnici liječe od kancera tvrde da su u boljem zdravstvenom stanju nego drugi oboljeli od iste bolesti
– 90% studenata vidi sebe kao znatno inteligentnijim od ostalih studenata
Dunning-Krugerov efekt nije poštedio nijedan um: svi to radimo, a da i ne znamo. Koliko god mislili da smo puni znanja na brojnim područjima, uvijek postoje i ona područja o kojima ne znamo ništa, ali mislimo da znamo. Tijekom godina postao sam siguran u jednu, sveobuhvatnu činjenicu neukoga uma. Ne bismo trebali o njemu misliti kao o neinformiranom. Bolje, trebali bismo misliti o njemu kao o pogrešno informiranom, rekao je Dunning.
Izvor: www.fairylandhealth.com
