Neformalno obrazovanje postaje ključni faktor u pripremi mladih za uspješnu karijeru.
U današnjem brzom i konkurentnom tržištu rada, neformalno obrazovanje dobija sve veći značaj. Mladi ljudi u Bosni i Hercegovini sve više traže načine kako da se pripreme za rad u modernim industrijama, a neformalno obrazovanje pruža brojne mogućnosti za sticanje potrebnih vještina i znanja.
Razgovaramo sa sa Selmom Begović iz MarketMakers projekta za zapošljavanje mladih podržanog od Vlade Švicarske i predstavnikom Ambasade Švicarske u BiH Almirom Tanovićem o definiciji neformalnog obrazovanja, njegovom značaju, vrstama neformalnog obrazovanja, prednostima u odnosu na formalno obrazovanje, preprekama s kojima se mladi suočavaju, kao i o načinima poboljšanja dostupnosti neformalnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Pored toga, istražujemo koje su najvažnije vještine koje mladi trebaju razviti i kako povećati svijest i interes mladih za neformalno obrazovanje.
Kako biste definisali neformalno obrazovanje i koliko je važno u pripremi mladih za tržište rada u Bosni i Hercegovini?
– Neformalno obrazovanje može podrazumijevati razne oblike obuka, kurseva i treninga, obično relativno kraćeg trajanja (1-12 mjeseci), koji su fokusirani na potrebe tržišta rada. Međutim, neformalno obrazovanje, za razliku od formalnog, ne mora da donosi diplome ili certifikate, ali svakako može, i rekla bih treba, da traje cijeli život kao najpraktičniji oblik cjeloživotnog učenja. Neformalno obrazovanje je ključno za pripremu, ali i djelovanje/napredak na tržištu rada, ne samo u BiH nego i globalno. Svjedočimo velikim i rapidnim promjenama na tržištu rada, pa je sada, više nego ikada ranije, važno da usvajamo nove vještine i kompetencije, kao i da usavršavamo ili nadograđujemo postojeće, kaže Selma Begović ispred MarketMakersa.
Koje su najčešće vrste neformalnog obrazovanja koje mladi koriste u Bosni i Hercegovini?
– Najčešće vrste neformalnog obrazovanja u BiH su obuke koje nude privatni trening centri (one kompanije koje se primarno bave pružanjem obuka, kurseva i treninga), ali sve popularniji su i različiti oblici neformalnog obrazovanja koje nude kompanije (eksperti u svojim poljima) koje se primarno ne bave neformalnim obrazovanjem, već potpuno drugim djelatnostima. Unutar MarketMakers projekta, ove dvije skupine nazivamo privatni ponuđači neformalnog obrazovanja i akademije pri kompanijama, kaže Begović.
Koje su najčešće obuke koje mladi u Bosni i Hercegovini koriste kako bi se pripremili za rad u modernim industrijama?
– Najtraženije obuke za mlade u BiH su u oblasti IT tehničkih vještina, ali sve je veća potražnja i za drugim vrstama obuka kao što su projektni menadžment, digitalni marketing, grafički dizajn, 3D modeliranje, finansijski kontroling, upravljanje rizicima, budžetima i slično.
Koje su prednosti neformalnog obrazovanja u odnosu na formalno obrazovanje kada je riječ o pripremi za tržište rada?
– Neformalno obrazovanje svakako ne treba posmatrati kao zamjenu za formalno obrazovanje, iako to ono, u određenim slučajevima, može biti. Generalno, formalno obrazovanje je akreditovano od strane nadležnih institucija, traje mnogo duže, i u mnogome se bazira na građenju teoretske baze. S druge strane, neformalno obrazovanje traje kraće (pojedinačni kursevi, treninzi ili obuke) i bazira se na sticanju konkretnih vještina i znanja, relevantnih za trenutne potrebe tržišta rada, kroz teoriju, ali i praktičan rad. Najbolja kombinacija je dobra teorijska baza koja se stiče formalnim obrazovanjem, te cjeloživotno učenje i nadogradnja znanja i vještina kroz neformalno obrazovanje, kaže STUDOMAT sagovornica, Selma Begović.
Kako bi se mogla poboljšati dostupnost neformalnog obrazovanja za mlade u Bosni i Hercegovini?
– Neformalno obrazovanje u BiH se već širi u smislu dostupnosti i raznovrsnosti, a sistemske promjene, kao što su udruživanje ponuđača neformalnog obrazovanja, saradnja sa formalnim obrazovnim insistuticijama, podizanje svijesti o benefitima neformalnog obrazovanja kao i važnosti cjeloživotnog učenja uopšte, će dovesti do šire, kvalitetnije i pristupačnije ponude. MarketMakers je djelovao u smislu osnaživanja kompanija koje imaju ekspertizu u svom polju, da ponude kurseve, obuke ili treninge kao odgovor na izazove manjka kvalifikovane radne snage, posebno u IT i BPO (Business Process Outsourcing/izvozno orijentisanim uslugama) industrijama, te tako pilotirao model akademija pri kompanijama, koji se na tržištu pokazao kao uspješan te se prirodno širi i raste.
Koje su najvažnije vještine koje mladi ljudi trebaju razviti kada se pripremaju za tržište rada?
– Zaista je teško napraviti generalizaciju, ovo zavisi od smjera i područja interesovanja pojedinca, ali postoje i takozvane prenosive vještine koje su važne bez obzira na usmjerenje, kao što su komunikacijske vještine, organizacijske vještine, upravljanje vremenom, vještine rada u timu i slično.
Koji su to kanali koje mladi ljudi u Bosni i Hercegovini mogu koristiti kako bi saznali više o neformalnom obrazovanju i mogućnostima zapošljavanja u modernim industrijama?
– Danas, za razliku od 4-5 godina unazad, mladi imaju mnoge prilike da saznaju više o nefromalnom obrazovanju u BiH. Svi, ili barem velika većina, ponuđača neformalnog obrazovanja u BiH (bilo da se radi o privatnim trening centrima, akademijama pri kompanijama ili drugim modelima) rade jako dobru sopstvenu promociju, tako da sve češće nailazimo na ovakve reklame na društvenim mrežama, portalima, ali i bilbordima na ulicama. Ono što je važno istaknuti je da danas imamo i portale koji imaju za cilj promociju neformalnog obrazovanja kao takvog te pružaju informacije o dostupnim ponudama. Za one koji žele saznati više o obukama konkretno u IT oblasti, portal ITkarijera.ba nudi sjajan sadržaj. Portal NOD.ba (Neformalno Obrazovanja Danas), nudi odličan sadržaj i ponudu kurseva iz svih oblasti bez obzira na industriju. Također, dodala bih i STAR platformu koja nudi informacije i podršku mladima u razvoju karijere, a u sklopu toga, naravno i mnogo kvalitetnog sadržaja na temu neformalnog obrazovanja, kaže za STUDOMAT Selma Begović ispred MarketMakersa.
Neusklađenost vještina između sistema stručnog obrazovanja i tržišta rada uzrokuje poteškoće
– Pitanje zapošljavanja mladih je u fokusu Programa saradnje Švicarske u Bosni i Hercegovini, kako u prethodnim godinama, tako i u narednim godinama. Neusklađenost vještina između sistema stručnog obrazovanja i tržišta rada uzrokuje poteškoće u tranziciji sa škole na posao i doprinosi visokoj nezaposlenosti mladih (30% m, 37,5% ž), a samim tim ima negativan utjecaj na ekonomski razvoj jer kompanije nemaju adekvatnu radnu snagu i gube konkuretnost na tržištu, kaže za STUDOMAT Almir Tanović, predstavnik Ambasade Švicarske u BiH.
Švicarska podržava aktivnosti na unapređenju vještina mladih
– Da bi doprinijeli većoj zaposlenosti mladih u BiH, Švicarska podržava aktivnosti na unapređenju vještina mladih, kako kroz formalno strukovno obrazovanje, tako i putem podrške neformalnom obrazovanju za određene sektore, kaže Tanović.
– Naši projekti u formalnom strukovnom obrazovanju podržavaju bolju saradnju škola i privatnog sektora, a radi povećanja kvaliteta obrazovanja zasnovanog na radu i broja sati koje učenici i učenice provode na praktičnoj obuci u kompanijama, dodaje Tanović.
Tržište rada se mijenja puno brže nego što to može pratiti formalni obrazovni sistem
– Kako se tržište rada mijenja puno brže nego što to može pratiti formalni obrazovni sistem, neophodno je pružiti mladima da kroz neformalne edukacije, a koje su podržane i pokrenute od privatnog sektora, dobiju dodatna znanja tražena na tržištu rada. U proteklom periodu smo, zajedno sa našim projektom MarketMakers, podržali više inicijativa neformalnog obrazovanja, prije svega za brzorastuće industrije kao što je IT i sektor outsourceinga. U zadnjih nekoliko godina, porast zaposlenih u ovim sektorima se mjeri u hiljadama i drago nam je da smo barem dijelom doprinijeli tome, dodaje naš sagovornik.
– Na kraju, ne smijemo zanemariti i samozapošljavanje mladih kojima je potrebna podška u ostvarivanju poslovnih ideja. Putem našeg partnera Mozaik Fondacije i njihove platforme Lonac, mladi iz cijele BiH mogu traćiti podršku za svoje male biznise, kako finansijsku, tako i mentorsku i drugu vrstu podrške, kaže Tanović.
Neformalno obrazovanje omogućit će mladima bolje šanse za uspješnu karijeru
Neformalno obrazovanje ima ključnu ulogu u pripremi mladih u Bosni i Hercegovini za tržište rada u modernim industrijama. Neformalno obrazovanje nudi fleksibilnost, praktičnost i prilagođavanje individualnim potrebama mladih, što ga čini atraktivnom opcijom za sticanje novih veština i znanja.
Međutim, unatoč brojnim prednostima neformalnog obrazovanja, postoje izazovi i prepreke s kojima se mladi u Bosni i Hercegovini suočavaju. U cilju poboljšanja dostupnosti i podizanja svijesti o neformalnom obrazovanju, potrebno je povećati saradnju između obrazovnih institucija, privatnog sektora i organizacija civilnog društva. Takođe, važno je promovisati i koristiti različite kanale komunikacije kako bi se informacije o mogućnostima neformalnog obrazovanja i zapošljavanja u modernim industrijama širile među mladima.
Ulaganje u neformalno obrazovanje i razvoj veština mladih ljudi u Bosni i Hercegovini doprinijet će jačanju konkurentnosti zemlje na globalnom tržištu i omogućiti mladima bolje šanse za uspješnu karijeru u dinamičnom i brzom svijetu rada.
IZVOR: STUDOMAT
„Ova objava je nastala u okviru Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative(BHRI) projektom, koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Austrijske razvojne saradnje.“