Kako mladi iz BiH gledaju na NATO integracije

Priliku da sa mladima iz drugih evropskih država, na NATO samitu za mlade, raspravljaju o kritičnim pitanjima za globalnu sigurnost dobilo je i dvoje mladih iz Bosne i Hercegovine.

Iako u Bosni i Hercegovini trenutno nema jedinstva o pristupanju zemlje Sjevernoatlantskom savezu (NATO), saradnja sa Alijansom je neupitna i na visokom nivou. Slobodan Blagovčanin i Mirela Biković iz Omladinskog resursnog centra Tuzla učestvovali su na nedavno održanom NATO samitu za mlade i kao predstavnici Bosne i Hercegovine, zajedno sa svojim vršnjacima iz evropskih država, u Briselu su diskutovali o kritičnim pitanjima za globalnu sigurnost – od dezinformacija, najnovijih tehnologija, klimatskih promjena do nacionalne odbrane.

„To je bila odlična prilika za umrežavanje sa mnogim mladima iz različitih država Evrope. Utisak koji nas nije napuštao je da mladi iz drugih država imaju mnogo više prednosti u odnosu na nas, te da na neki izvjestan način su i sa informacijama, načinom života i svime drugim u mnogome ispred mladih u Bosni i Hercegovini.

Također je i odlično poznato da je jedna od osnovnih misija NATO-a mir i stabilnost, te bih rekao da su izuzetno svjesni potencijala mladih kada su u pitanju ove teme. Ipak se tiču naše budućnosti“, kaže Blagovčanin.

Mnoštvo benefita

Kada je riječ o članstvu Bosne i Hercegovine u NATO-u, podsjeća kako treba imati na umu da u Bosni i Hercegovini postoje različita stajališta po ovom pitanju.

„O našem članstvu ne odlučuje u tolikoj mjeri ni NATO, niti mi kao građani, već naši političari. Sam ulazak u ovaj, najveći ikada stvoren vojni savez, donosi mnoštvo benefita. Za nas kao mlade osobe iz Bosne i Hercegovine sigurno da je jedan od njih taj što je članstvo u savezu garant mira i stabilnosti, ali ako gledamo i sa druge strane, članstvo u savezu se u mnogo drugih primjera pokazalo kao odličan pogon za privredu i svaki drugi razvoj. Kada se emocije sklone, te kada se logički pristupi ovom pitanju, vjerujem da nije mnogo teško odvagati pozitivne i negativne strane članstva“, govori Blagovčanin.

Za njega je posebno bio značajan susret sa Jensom Stoltenbergom, prvim čovjekom Alijanse.

„Susret sa gospodinom Jensom Stoltenbergom je nažalost bio kratak, ali svakako da je na neki način bio i najznačajniji moment. Imali smo priliku čuti od njega šta misli o miru u Bosni i Hercegovini, te poslušati jako interesantnu priču o njegovom prvom susretu sa sladoledom, još kao dijete – ni više, ni manje nego u Sarajevu“.

Inspiracija za gradnju sigurne i mirne budućnosti

Svoje viđenje o NATO integraciji Bosne i Hercegovine iznijela je i njegova kolegica Mirela Biković.

„Mišljenje o NATO integracijama najviše gradim na putovanjima kada vidim koliko su države članice razvijene i ekonomski jake, pune investitora i stranih ulagača, što dovodi do velikog broja novih radnih mjesta za stanovnike. Važno je napomenuti da i naši mladi kada se odluče da napuste Bosnu i Hercegovinu gotovo uvijek idu u države članice NATO-a. Upravo zato mi je privilegija bila učestvovati na NATO samitu mladih u Briselu na kojem sam stekla nevjerovatna znanja i inspiraciju za gradnju sigurne i mirne budućnosti“, kaže Biković.

Dodaje da je mladima u Bosni i Hercegovini sve problem, počevši od nezaposlenosti, lošeg obrazovanja, korupcije, društvene polarizacije, nedovoljnog uključivanja mladih za pitanja koja se tiču njih, do trenutno najvećeg i gorućeg problema što je mentalno zdravlje.

„Svi ovi problemi itekako utiču na mentalno zdravlje mladih, a u svom ovom haosu smo zaboravili reći mladima da ako se osjećaju tužno, anksiozno, depresivno da trebaju potražiti stručnu pomoć, te da to nije sramota. Vlasti su nas potpuno zanemarile i zaboravile, a može se primijetiti i da postoji nedostatak sistemske podrške i političke angažovanosti na rješavanju problema mladih. Mladi se često ne percipiraju kao relevantni politički akteri, a naši interesi nisu uključeni u političke agende. Nedostatak dijaloga između mladih i vlasti, kao i nedostatak političke volje za stvarne promjene, otežavaju rješavanje problema mladih“, govori Biković.

Sve je politika

Ne krije da od svojih vršnjaka veoma često čuje kako ih „politika ne zanima“, što samo govori o tome koliko su mladi zapravo politički nepismeni.

„Sve je politika, ne može nas ne zanimati nešto što aktivno oblikuje naš život svaki dan. U Bosni i Hercegovini sam izraz ‘politika’ ima negativnu konotaciju, zbog političara kojima je vlastita korist mnogo važnija od dobrobiti naroda koji žive u zemlji. Kada vam smeta rupa na asfaltu ispred vaše kuće, kada pregori sijalica ulične rasvjete u vašoj ulici, kada nije pokošena trava u gradskom parku… sve je to politika i sve kreće od tih ‘malih’ izazova, kada vidite da imate moć da mijenjate stvari u svojoj ulici pomoću građanskih inicijativa, idući put ćete se angažovati za mnogo veće stvari, jer ako mladi nisu svjesni svojih prava, obveza i mogućnosti da utiču na politiku, postoji rizik da će se povući iz političkog angažmana, a to nije dobro“, kazuje Biković.

Prema njenim riječima, u Bosni i Hercegovini postoje mladi koji su svjesni svoje moći i aktivno se angažuju u društvu, kroz aktivizam, organiziranje protesta, angažman u lokalnim zajednicama i korištenje društvenih medija, i te mlade najčešće viđamo u civilnom sektoru, ali postoje i oni koji nisu svjesni svog potencijala ili se osjećaju nemoćno zbog prepreka s kojima se suočavaju.

„Mnogo tu krivim obrazovni sistem koji nas ne uči da razvijamo kritički način razmišljanja, ne uči nas kako da budemo aktivno uključeni u život svoje lokalne zajednice, a tu sve počinje. Da bi mladi u Bosni i Hercegovini postali svjesni da posjeduju moć veoma je važna edukacija o građanskim pravima, medijskoj pismenosti, ekonomskoj pismenosti, političkom sistemu, sve to može doprinijeti jačanju svijesti mladih o njihovoj ulozi u društvu. Bitno je i stvarati inkluzivno okruženje u kojem se mladima priznaje važnost njihovih ideja i perspektiva, te im se pružaju prilike da aktivno učestvuju u odlučivanju o pitanjima koja ih se tiču.“

Zaključuje da svaka generacija mladih ima potencijal i moć da oblikuje budućnost.

„Nemojte se bojati reći svoje mišljenje i zagovarati promjene u društvu. Budite hrabri, empatični i uporni u svojim nastojanjima. Informišite se i razvijajte kritičko razmišljanje. Moramo se ujediniti i raditi zajedno, jer snaga je u zajedničkoj saradnji. Povežite se s drugim mladima, ne smijemo dopustiti da nas ratnohuškačke politike razdvoje, moramo prestati nijemo posmatrati političke afere i koruptivne radnje. Udružimo snage kako bi ostvarili stvarne promjene u društvu, meni je dosta života u prošlosti, želim da se radujem budućnosti. Nikada ne smijemo potcijeniti svoju moć“, završava Biković.

Preuzeto sa: balkans.aljazeera.net