Botovi djeluju i imaju uticaja onoliko koliko im svaki pojedinac odnosno društvo dopusti [EPA]
Iako je bot skraćeni naziv za robota (radi se o kompjuterski generiranim komentarima, tagovima i slično koji se nevjerovatnom brzinom šire internetom i osim opsežnom analizom teško je uočljivo da se radi u kompjuterski generiranom sadržaju koji manipulira javnim mnijenjem), taj posao u BiH, ali i u regionu obavlja čitava vojska stranačkih poslušnika.
Svojim aktivnim djelovanjem i konstantnim stvaranjem novih profila relativno mala grupa političkih botova ostavlja dojam da izuzetno veliki broj građana, kroz društvene mreže izražava svoje slaganje to jeste neslaganje sa određenom političkom opcijom, što može dovesti i do promjene mišljenja građana koji sebe doživljavaju manjinom ili im se određena situacija može činiti dosta drugačijom nego je istinsko mišljenje javnosti u realnom svijetu.
Angažirani su na društvenim mrežama, YouTubeu, internet portalima. Stranačke vođe su već odavno shvatile moć i uticaj koje imaju online mediji.
Zavaravanje javnog mnijenja
“Botovanje se, kao fenomen javlja u savremenim društvima. Zastupljeno je, uglavnom na društvenim mrežama, gdje anonimni predstavnici određene politike ili ideologije zavaravaju javno mnijenje. Uglavnom se ovaj oblik lažne propagande javlja sa razvojem i širenjem društvenih mreža. To je zloupotreba i nedemokratska tekovina. Ovaj fenomen koriste sve stranke i rasprostranjen je u cilju promovisanja političkih ideja i stranačkih ličnosti. Stranke uveliko koriste ovaj vid propagande, dobro je organizovan i važan instrument u kampanjama. Zadatak je da promovišu, unište ili ismiju određenu ideju, ličnost sa utiskom da je to stav običnog građanina”, kaže sociologinja Smiljana Vovna.
Bosanskohercegovačko društvo nije ostalo imuno na ovaj oblik političke propagande, jer se na jeftin način dolazi u “kuće” birača.
“Botovi su masa ljudi koji svojim komentarima na društvenim mrežama, često sa lažnih profila, zavaravaju javno mnijenje. Naređeno im je da svojim komentarima stvore utisak da je cijeli svijet opredjeljen i da podržava njihovo mišljenje. Ono je u stvari ciljano, a ne lično”, smatra Vovna.
Djelovanje iz interesa
Botovski komentari se mogu lako prepoznati, smatraju naši sagovornici, jer su uglavnom slični i pojavljuju se na više mjesta identično. Kritičko mišljenje javnosti treba da bude način borbe protiv njih. Treba naučiti javnost kako da na njih reaguje.
“Kada kažete ‘politički botovi’, znajte da ih velike stranke i partije od milošte nazivaju aktivistima. Oni dobijaju instrukcije, najčešće usmene, jer pismene budu svako malo otkrivene. Ukoliko i budu ‘opremljeni’ elektronskim putem, riječ je o (polu)pripremljenim rečenicama/instrukcijama koje glume neki argument. Njih treba preraditi i kao kakav poluproizvod ugurati u raspravu kako bi krenula željenim tokom. Uglavnom koriste ad hominem argumente, pa se uopće ne raspravlja o programu i ciljevima. Na taj način skreće se pažnja na efemerne stvari i svaka kritika konkretnih zakona ili poteza se nastoji obesmisliti”, kaže Emir Džambegović, profesor komunikoloških znanosti.
Krijući se iza lažnih profila te ostavljajući komentare na društvenim mrežama botovi promovišu određenu političku opciju, odnosno omalavažavaju i diskredituju drugu, a opet na račun svoje. Naravno, rijetko kad botovi djeluju iz ljubavi, već svoj angažman redovno naplaćuju.
“Takvi će biti plaćeni ili novcem ili sitnim uslugama političkih feuda, tih socijalnih kapitalista koji raspolažu kapitalom društvenog uticaja, te mogu čarobno zaposliti ‘na budžet’, našteliti operaciju u bolnici preko reda, magično pretvoriti prolazak autom kroz crveno u prolazak kroz zeleno, sve zavisi kako je ko uspio isposlovati poziciju”, tvrdi Džambegović.
Zaštititi društvo od djelovanja stranačkih botova
Kako se izbori približavaju pojačat će se i aktivnost političkih botova. Pitanje koje se nameće jeste kako društvo sačuvati od njihovog štetnog uticaja. Jedna od posljedica njihovog djelovanja jeste i raspirivanje mržnje u društvu.
“U politici uvijek postoji doza populizma, ali se politika ne može zasnivati samo na lažima. U pitanju je sistemska manipulacija i obmanjivanje javnosti. Komentari koje predstavljaju mogu često da budu i generator mržnje. Posljedice mogu da se odraze na jednu grupu ili na pojedinca, ali i na društvo u cjelini”, kategorična je sociologinja Vovna.
Svaki birač treba imati razvijenu svijest da može prepoznati i razlikovati stvarne vrijednosti od propagande.
“Svako od nas mora i može da zna šta želi od politike i ideologije za koju će se opredijeliti na izborima. Ne treba dozvoliti da nas zavaraju stavovi određenih ljudi koje, u suštini i ne poznajemo, pa ne možemo ni vrednovati i ocjenjivati njihove izjave. Svaki tekst ili komentar na društvenim mrežama mora proći našu moralnu i ideološku provjeru u nama samima da bi ga prihvatili ili ne kao istinito. Na djelu je amoralna pojava koja je toliko intenzivna da treba što prije da je se riješimo”, ističe Vovna.
Botovi djeluju i imaju uticaja onoliko koliko im svaki pojedinac odnosno društvo dopusti. Ako smo sami dio te armije, ističu naši sagovornici, koja je u funkciji politike, ako prihvatimo da od nje imamo samo ličnu korist, a ne opće dobro onda svjesno ili nesvjesno, javno ili tajno postajemo i pristajemo da budemo samo alatka u rukama politike i ništa više.
Izvor: Al Jazeera Balkans
Region
Pojava stranačkih botova je regionalni fenomen. Politički aktivista Miloš, objašnjava kako politički botovi funkcionišu u Srbiji.
“Uprkos uvreženom mišljenju da botovi rade za platu ili, pak, sendviče, svojevrsna vojska naših sugrađana svoje političko biće svodi na poslušnu mašinu potpuno besplatno. Za proizvodnju besmislene propagande, naše mašine energiju crpe iz agregata nade. Neki od njih su pragmatični i ravnodušni, a neki zaista veruju u ideju, ili se bar trude da tako opravdaju svoju aktivnost. Paradoksalno, umesto da vodi jednoumlju, ovo nepostojanje diskusije – a internet bi i trebalo da podrazumeva forum za razmenu mnjenja – i nametanje određenog stava, često dovodi do sukoba i tenzija u društvu.“
Izvor: VICE Srbija
