Knjige mogu da nas učine pametnijima i više informisanima. Ali jedna od najsnažnijih prednosti redovnog čitanja je veća empatija. Kroz riječi premještene u perspektivu druge osobe. Gledaš kroz njihove oči. Razumiješ njihov bol i njihovu radost. To te može osloboditi osjećaja usamljenosti i učiniti život mnogo prijatnijim, ali je takođe dobro i za posao. Razumijevanje kupaca i saradnika, pomaže ti da postigneš više i da budeš kreativnija osoba.
Pa kako zapravo knjige čine ovaj magični trik? Na Lit Hub-u je profesorica za dječiji razvoj univerziteta Tufts i stručnjakinja za čitanje, Maryanne Wolf, opisala fascinantnu neuronauku o tome šta dobra knjiga čini tvom mozgu. Pored toga što bi članak trebalo da pročita svaki knjigoljubac, tu su ključne stavke dragocjene i za bilo koje profesionalce, koji žele da koriste knjige kao alat, koji će iz njih izvući ono najbolje.
“Nema fregate kao što je knjiga.”
Članak počinje sa citatom Emily Dickinson, koji upućuje na to koliko na nas zaista utiče sjajna knjiga: “Nema Fregate kao što je knjiga”. Takođe, na početku saznajemo da se Machiavelli oblačio u stilu likova iz knjiga, koje je čitao i držao imaginarne diskusije sa njima.
Machiavellijeva empatija prema književnim likovima je možda ekstreman primjer, ali čak i svakodnevna verzija, u kojoj potpuno uronemo u priču čiji su likovi tako moćni, ne može da nas ostavi ravnodušnima. Ovo “preuzimanje perspektive”, gdje se stavljamo u tuđe cipele, pomaže nam da “razumijemo opseg često kontradiktornih osjećanja koje svako od nas posjeduje” i “čini da se osjećamo manje usamljeno s kompleksnom mješavinom emocija”, tvrdi Wolf .
Svako ko je ikada pročitao nešto o književnom liku i pomislio Oh, ja nisam jedini čudak koji misli na taj način, ili nikad prije nisam razmišljao o tome iz te perspektive shvatiće na šta autorka misli. Ali šta se dešava u mozgu da bi sva ova iskustva, koja pomjeraju perspektivu bila moguća?
Čitanje osvjetljava vaš mozak kao Novogodišnja jelka.
Ispostavlja se kada smo uronjeni u veliku knjigu, nisu samo dijelovi mozga koji se bave obradom jezika, ti koji obavljaju najteži posao. Zapravo, kada smo duboko u priči, naš mozak preslikava akcije i osjećanja likova. Dakle, ako se neko u romanu ne može osloboditi da pliva, aktiviraju se dijelovi našeg mozga, koji bi se aktivirali i da mi sami ne možemo da se opustimo u bazenu.
Takođe, ako na primjer čitate o Ani Karenjini, koja je skočila na prugu, dijelovi vašeg mozga koji se bave motornom percepcijom, bukvalno su skočili s njom. Kada čitate o svilenkastoj haljini ili ružičastim listovima aktiviraju se dijelovi vašeg mozga, koji se bave senzornom percepcijom. Na osnovnom nivou mozga stvarno doživljavamo istu stvar, koju likovi rade. Ne razumijemo samo knjigu – na neurološkom nivou, mi živimo tu knjigu i taj život.
“Kada čitamo fikciju, mozak aktivno simulira svjesnost druge osobe. To nam omogućava da na nekoliko trenutaka pokušamo da pretpostavimo, šta zaista znači biti druga osoba,” smatra Wolf. To je nevjerovatan trening empatije.
Nemoj čitati napreskok nego zaista uroni u dobru knjigu.
Treba napomenuti, međutim, ovo se odnosi samo na old school čitanje – u kojem smo totalno izgubljeni u knjizi – što čitanje sa ekrana ugrožava. Ako samo tražiš informacije ili čitaš jedan od 15 otvorenih tabova u pretraživaču, mozak se ne aktivira na isti način. Možda ćeš saznati činjenice, ali nećeš osjetiti empatiju.
“Postoji mnogo stvari koje bi se promijenile i izgubile, ako polako izgubimo kognitivno strpljenje da uronimo u svijet dobre knjige”, brine Wolf. “Šta će se desiti sa mladim čitaocima koji se nikad ne sretnu i počnu da shvataju misli i osjećanja nekog drugog sasvim drugačije? Šta će se desiti starijim čitaocima, koji izgube dodir sa tim osjećanjem empatije za ljude, koji ne spadaju u njihov najuži krug rođaka? To je formula za neznanje, strah i nesporazum”.
Zato nađi vremena i ostavi sve uređaje, koji te odvraćaju od knjige i počasti se dobrom knjigom. Osjeti istinsku empatičnu vezu ponovo. U ovim teškim i usamljenim vremenima, ko ne bi želio da iskusi više takvih momenata?
Sadržaj o prilikama za mlade na stranici www.catbih.ba se prenosi u saradnji sa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI) projektom, koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Austrijske razvojne saradnje.
