Nakon novogodišnjih praznika, ponekog putovanja i druženja, dolazi taj period godine koji većini studenata izaziva stres – ispitni rok. Vrijeme je da se vratimo svakodnevnim obavezama i sebe motivišemo da taj period prođe što bezbolnije i uspješnije. Mi vam donosimo nekoliko naučno utemeljenih savjeta kako efikacije učiti, organizovati se i smanjiti stres na minimum.
Prvi korak je postavljanje specifičnih ciljeva. Šta želite da učite, koliko dugo i zašto, uopšte, to učite? Ova pitanja će u vama probuditi intrinzičnu motivaciju koja će vas držati kroz proces učenja i natjerati vas da sagledate širu sliku. Lakše je fokusirati se na jedan postavljeni cilj ukoliko znamo zašto je postizanje tog cilja dugoročno značajno. Na primjer, cilj jeste polaganje jednog konkretnog ispita, ali će biti lakše natjerati se na učenje ako znamo da ćemo u sljedećem roku imati jedan ispit manje, dobrom ocjenom popraviti prosjek za stipendiju ili ćemo prosto jednu stresnu obavezu ostaviti iza sebe.
Sljedeći korak je pronalaženje adekvatnih izvora. To znači ne oslanjati se samo na zadatu literaturu, već pronaći neke materijale koji će nas više zainteresovati za dati predmet. To može biti pronalaženje zanimljivih videa koji će nam na interesantan način objasniti i približiti temu, pomoći nam da je sagledamo iz drugih uglova i uvidimo njen značaj i povežemo je sa svakodnevnim životom.
Treći savjet je pravljenje odgovarajućeg plana. Učenje ne mora da bude toliko stresno i zamarajuće ukoliko napravimo odgovarajući plan i pridržavamo ga se. Prvo pređemo sadržaj predmeta koji se uči i na osnovu njegovog obima ga raspodijelimo kroz vrijeme koje imamo za učenje. Na taj način ćemo znati šta bi trebalo da uradimo tog dana i koliko vremena nam je za to potrebno.
Korisna tehnika za učenje je obnavljanje gradiva u određenim vremenskim razmacima. Naučno je dokazano da najviše zaboravljamo neposredno nakon učenja. Zato je važno da, u određenim vremenskim intervalima, ponavljamo gradivo kako bi nam se ono dugotrajno zadržalo u pamćenju. To se radi tako što se dan nakon učenja ponovi naučeno gradivo. Nakon četiri dana se opet obnovi naučeno, pa nakon sedam dana. Međutim, jako je važno da se ne čita pasivno, već aktivno prisjeća i testira naučeno. Dakle, ne samo pasivno čitati, nego aktivno sebi postavljati pitanja iz gradiva i truditi se da sami damo odgovor po sjećanu, a onda provjerimo jesmo li tačno odgovorili. To će pomoći u trajnom zadržavanju gradiva i njegovom boljem razumijevanju. Pomoći će i ako tokom učenja pravimo kartice sa pitanjima, jer to nije klasično pisanje bilješki, nego nas tjera da preformulišemo materijal i kognitivno dublje ga obradimo, što će nam kasnije koristiti tokom ponavljanja.
U početku će možda biti teško uvesti novine u svoj tipični način učenja, ali ako naučimo kako da učimo, svako buduće učenje biće mnogo lakše.
„Ova objava je nastala u okviru Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative(BHRI) projektom, koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Austrijske razvojne saradnje.“
Preuzeto: Hocu.ba
