Sa razvojem novih tehnologija, kreativne industrije imaju sve veći značaj kako na nacionalnoj razini, tako i kada se uspoređuju konkurentnosti na međunarodnoj razini. Ipak, termin “kulturne i kreativne industrije“ se razlikuje od države do države. U Bosni i Hercegovini, taj termin još uvijek ne obuhvata sve moguće sektore koji su međunarodno priznati, pa je zato teško donijeti kvalitetan sud. Ako se dobro njeguju i “kultiviraju“, kreativne industrije mogu postati kreativna ekonomija, pa tako biti izvor strukturne ekonomske transformacije, društveno-ekonomskog napretka, te stvaranja radnih mjesta i inovacija, istovremeno doprinoseći socijalnoj uključenosti i održivom ljudskom razvoju.
U emisiji Frekvencija pozitivnog, koju vodi i uređuje Ajla Mrkaljević, razgovarali smo o jednom od sektora kulturnih i kreativnih industrija, a to je sektor videoigara. Ugostili smo mlade i ambiciozne studente sa Univerziteta u Zenici, Selmana Patkovića i Tarika Mujkića, koji su pobijedili na univerzitetskom eSport takmičenju u igrici Valorant. Valorant je igrica koja je već prvog dana oborila rekord u gledanosti sa 34 miliona sati gledanja u samo jednom danu. Zabilježila je i 1,7 miliona istovremenih gledalaca, što ju je, po gledanosti, smjetilo odmah iza svjetskog finala 2019. godine u igrici League of Legends.
Takmičenje se u svim zemljama svijeta realiziralo na nivou svih fakulteta/univerziteta i sastojalo se iz dvije faze: kvalifikacija i državnog prvenstva. Na samim kvalifikacijama su odmah primijetili da su favoriti turnira, s obzirom da su se jedini prijavili kao “ozbiljan” tim sa dugogodišnjim iskustvom u igricama ovog tipa. Nakon kvalifikacija su osvojili i državno prvenstvo u Sarajevu, što je potvrdilo njihov trud i zalaganje.
Kako su nam naši gosti objasnili na samom početku emisije, Valorant je igrica zasnovana na istom principu kao i poznati Counter Strike, odnosno postoje dva tima: Attackers (napadači) i Defenders (branitelji). Cilj napadača jeste da “planta”, odnosno postavi bombu na jedan od dva ili tri predviđena mjesta na mapi koja, ukoliko eksplodira nakon postavljanja, ide u korist napadača i donosi im pobjedu u toj rundi. S druge strane, ukoliko branitelji uspiju deaktivirati bombu – runda je njihova. Sva ostala logika igre se svodi na pucanje pet na pet igrača, gdje bomba kao bomba ne mora ni biti postavljena da bi neko “odnio” rundu.
Pored Patkovića i Mujkića, u timu su igrala još tri igrača Muhamed Mehmedović, Jahija Okan i Emir Varupa, te nas je zanimalo koliko ukupno igrača može biti u timu. U timu može biti maksimalno pet osoba i poželjno je da je taj broj uvijek isti, a nikako manji. Valorant je taktička igra koja zahtijeva dosta timskog rada i, bez obzira na individualni skill, timska igra je daleko važnija od samog pojedinca.
Emir Varupa, Muhamed Mehmedović, Jahija Okan, Tarik Mujkić i Selman PatkovićU igrici Valorant pojedinac može napraviti zapažen rezultat kada sam igra, ali da bi učestvovao na nekom većem nivou kao što su turniri, neophodno je da igra sa svojim timom.
RadiYo Active: Da li ste pobjeđivali u još nekoj igrici osim ove?
„Prije Valoranta, svi članovi našeg tima su igrali poznati Counter Strike Global Offensive (CS:GO), neki od nas čak i preko pet-šest godina, a koji je jako sličan Valorantu. Imali smo priliku da se takmičimo i u CS:GO-u sa nešto manje zapaženim rezultatima“ – kazao je Patković.
RadiYo Active: Šta za vas predstavlja ova pobjeda, ali i sam odlazak na državno takmičenje?
„Pobjeda na ovom turniru prije svega ostaje kao jedna velika uspomena svim igračima našeg tima, kao i našem fakultetu koji nas je maksimalno podržao. Pored toga, imali smo priliku da se upoznamo sa ostalim igračima, podijelimo razna iskustva i pokažemo da ipak ima nade za eSports i u Bosni i Hercegovini, što je ponajviše dokazala cjelokupna organizacija turnira koju su predvodili Redbull BiH i Connect Arena iz Sarajeva“ – rekao je Mujkić.
Na pitanje, da li je bilo potrebno imati prethodno iskustvo u videoigrama da bi bili dobri u Valorantu i da li je slična nekoj drugoj igrici, Mujkić i Patković su nam odgovorili da je potrebno imati prethodno iskustvo jer Valorant nije nimalo lagan za igrati, a to najbolje znaju oni koji ga igraju sami, odnosno bez tima. Dosta je lakše odnositi pobjede sa dobro “uhodanim” timom koji ima razrađene taktike i odličnu komunikaciju, a koji predstavljaju samo neke od glavnih faktora. Valorant je skoro pa ista igrica kao Counter Strike – ukoliko je neko igrao CS pa nakon toga prešao na Valorant, da se primijetiti da posjeduje prethodnog iskustva sa igricama tog tipa.
RadiYo Active: Da li vam Valorant oduzima puno vremena dnevno? Vidite li sebe kako se bavite profesionalnim eSportom u budućnosti?
„Svaka video igrica vam može oduzimati samo onoliko vremena koliko vi odlučite, a to zavisi od perspektive igrača: da li igra tu igricu iz zabave, da li je igra da osvoji određeni turnir, da li se profesionalno bavi tom igricom, itd. Trenutno u BiH eSports nije dosegao toliki nivo da se od igranja igrica “živi” jer naše vlasti općenito ne ulažu novac u te svrhe. U većini slučajeva, bh. igrači, koji su uspješni u sličnim igricama, igraju za strane države i timove u kojima dobijaju veću podršku za ono što rade. Što se tiče mene lično, ne vidim se kao eSports profesionalac u budućnosti, nego igrice radije igram radi zabave, a ponekad i zbog turnira ovog tipa koji uvijek čine odlično iskustvo“ – objasnio je Patković.
RadiYo Active: Smatrate li da bi eSports mogli biti priznati i popularni u Bosni i Hercegovini kao što su u regionu?
„Na nama je da eSports podignemo na veći nivo u BiH, osvajanjem raznih titula na turnirima, ali isto tako bi se i vlasti trebale bolje angažovati i primijetiti potencijal eSports-a u BiH, te pružiti vid podrške uspješnim pojedincima/timovima“ – usaglasili su se Patković i Mujkić.
Na samom kraju našeg razgovora, Mujkić i Patković su poslali poruku studentima u BiH, jer su kako kažu i oni jedni od njih. Da se prijavljuju na što više takmičenja, da učestvuju u što više volonterskih aktivnosti, te da postanu članovi što više udruženja jer je trenutno idealno vrijeme za sve navedeno.
„Primijetio sam da studenti prethodnih, kao i novijih generacija, ne posvećuju pažnju navedenim aktivnostima, a upravo u njima i jeste čar studiranja, upoznavanja novih ljudi i pravljenja uspomena” – zaključio je Patković.
(activezenica)
