Pokret odbrane rijeka Bosne i Hercegovine ujedinio je aktiviste iz cijele zemlje!

 
Lejla Kusturica, direktorica Fondacije „Atelje za društvene promjene – ACT“, rekla je da je trenutno ugroženo oko 250 glavnih pritoka svih većih rijeka u zemlji. Ona ističe da su ujedinjenje i pritisak jezik koji naši političari jedino razumiju i čuju i zbog toga se moramo se ujediniti da bismo spasili rijeke, ali i davati jedni drugima podršku u svim dijelovima zemlje.
Lejla, zaključak o potpunoj zabrani izgradnje malih hidroelektrana (MHE) u FBiH još uvijek nije implementiran, sa druge strane isti zaključak u RS nije ni usvojen. Šta nam ovo govori o odnosu vladajućih prema rijekama?
Ako Federacija Bosne i Hercegovine urgentno ne preinači Zaključak o zabrani gradnje malih hidroelektrana na rijekama u FBiH u zakonska rješenja, 1000 kilometara divljih i netaknutih rijeka Bosne i Hercegovine, kao i ljudi i živi svijet koji zavisi od njih, nastavit će da budu ozbiljno ugroženi. Rok je istekao, zato je potrebno zakonsko djelovanje odmah.
Kada svi građani BiH budu ujedinjeni u ovoj borbi koja se tiče svih nas i zajedno se obratimo vlastima, insistirajući na našem pravu za pitku vodu, zrak, i zdravu prirodu, onda će se njihov odnos morati promijeniti. A to smo mogli vidjeti ovih dana nakon vrlo intenzivnih nekoliko dana naše globalne kampanje koju su podržale svjetske organizacije, nekoliko zadnjih godina pokreta otpora u lokalnim zajednicama i nakon današnjih protesta upozorenja na kojima su bile aktivističke grupe koje brane rijeke Neretvicu, Doljanku, Željeznicu, Kruščicu, Kasindolku, Bjelave, te organizacije iz Banjaluke i Sarajeva, Premijer FBiH gospodin Fadil Novalić je dao podršku našim naporima, dakle prvi puta imamo javno stav podrške, te su u toku pregovori za sastanak. Dakle ujedinjenje i pritisak su jezik koji naši političari jedino razumiju i čuju. Moramo se ujediniti. I davati jedni drugima podršku u svim dijelovima zemlje. Bili smo mi u Foči, predstavnici iz Foče bili su u Sarajevu da pruže podršku pokretima u FBiH. Pokret odbrane rijeka je nezaustavljiv.
 
Koje su najugroženije rijeke u BiH? Koje hitno, već sutra moramo zaštititi?
Trenutno je ugroženo oko 250 glavnih pritoka svih većih rijeka u zemlji. Dok razgovaramo, na rijeci Ugar se dešava ekološki zločin. Policija Srednjobosanskog kantona je mirno okupljanje građana zabranila, a bagerima je dozvoljeno da kopaju unatoč krivičnoj prijavi. Zakonom možemo zaštititi sve rijeke, jer je spas svake hitan. Ugrožene su sve gore pobrojane rijeka Neretvica, Doljanku, Željeznica, Kruščica, Kasindolka, Bjelave su ugrožene. Prizor koji sam vidjela na rijeci Kolini (Ustikolina) je bio strašan, gradi se jedna MHE Jabuka. Gornji tok rijeke Vrbas je već uništen, a isto se sprema na gornjem toku rijeke Neretve. Potom rijeka Drinjača pritoka Drine i Vrbanja, pritoka Vrbasa. Rijeka Kozica u Fojnici, pritoka Lašve, krvari zbog dvije MHE, a treća se gradi, a četvrta u planu. Prelijepi Bunski kanal je također ugrožen.  Gotovo da nema rijeke koja je sigurna sa ovim što su isplanirali.
Porazna je činjenica da se MHE planiraju na svim rijekama i pritokama u BiH. Koliko sve to utiče na same rijeke, njihovu slobodu?
Slobodne, čiste i pitke rijeke se stavljaju u cijevi i za sobom ostavljaju suha korite, ugroženu seosku privredu i poljoprivredu,  pomor ribe, ubijenu prirodu. Da bi se došlo do rijeka krče se šume, sve oko MHE postaje horor scena betona i cijevi i neživota. Ova borba je za rijeke, šume, životinje i ljude. Mještani koji žive oko rijeke Ugar kožu da ova gradnja MHE ugrožava proizvodnju Travničkog sira, jer remeti resurs od kojeg ovise i ljudi i životinje važne za lokalne privrede. Ova hidroenergiuja nije zelena i obnovljiva energija. Život ljudi u selu je ugrožen jer je ugrožena pitka voda za mještane, za stoku, voda za poljoprivredu. Rijeka umire kada se napravi jedna MHE, a onda i sve oko nje.
Ukoliko je potrebno da još jednom ponovimo – zašto je važno sačuvati rijeke u BiH?
Preko 430 malih hidroelektrana u BiH je izgrađeno, gradi se ili je planirano – čime se zagađuje pitka voda i uništavaju neke od netaknutih i biološki najraznovrsnijih rijeka i šuma u Evropi. Braneći ove rijeke i okolne šume, lokalne zajednice brane svoje porodice i domove. Brane svoju djecu i svu našu djecu! Dakle mi smo šesta zemlja po bogatstvu vodom, to je naš resurs od kojeg život ovisi kako u selima, tako i u gradovima. Ljudi se već iseljavaju iz BiH zbog teškog života, ako se ljudima oduzmu prirodni resursi i daju moćnim i nesavjesnim investitorima, od čega će ljudi živjeti i u onako BiH koja se bori sa mnoštvom problema? U jednom selu su mi rekli, ako rijeke odu, odosmo i mi. Ubijanjem rijeka se ubijaju ljudi u BiH. Onemogućava im se život i protjeruje ih se sa ognjišta, a i ostatku države onda prijeti da ćemo vodu kupovati i ostati bez lokalne poljoprivredne proizvodnje. Ovo je ekološki zločin koji ima devastirajući efekat na živote ljudi u prvom redu.

Cijevi u koje se rijeka preusmjeri iz prirodnog korita
I da ponovimo koje su sve štete od malih hidroelektrana?
U Bosni i Hercegovini je do sada izgrađeno 108 malih hidroelektrana. A barem ih je još 340 do 500 u raznim fazama planiranja, pripreme i izgradnje. Planirano je da ih bude oko 600, što znači da u BiH neće biti ni rijeke ni potoka bez barem jedne male hidroelektrane. Male hidroelektrane se prave pod izgovorom da BiH se BiH mora okrenuti obnovljivim izvorima energije. Međutim. 104 male hidroelektrane, koliko ih je bilo u pogonu 2019. godine, proizvele su tek 3,1% od ukupno proizvedene električne energije u BiH. Ovo je neznatan doprinos a šteta nemjerljiva. BiH proizvodi daleko više električne energije nego što troši, tako da je i izvozimo. Najsažetije rečeno, NIKO nema koristi od MHE, osim investitora koji se bahato bogati zbog subvencija i zagarantovanog otkupa po jako povoljnim cijenama. SVI ostali gube, gube rijeku kao izvor života za privredu i poljoprivredu, gubi biljni i životinjski svijet, a svima nam je ugrožena pitka voda.
Važno je ne samo pričati o problemu nego i o rješenjima jer postoji alternativa.
Vjetroelektrana Mesihovina 2019. godine je proizvela gotovo istu količinu struje kao 64 male hidroelektrana u privatnom vlasništvu izgrađenih u Federaciji BiH.  Energije vjetra i sunca predstavljaju istinsku budućnost održive, obnovljve energije u BiH.
U zadnje vrijeme upravo je aktivizam za zaštitu rijeka najaktivniji, ljudi iz malih zajednica su shvatili da moraju sami sačuvati svoje rijeke, a štite ih i svojim tijelima. Koliko je upravo ovaj građanski aktivizam fokusirao pažnju na važnost zaštite rijeka?
Da, hrabri ljudi, pogotovo žene poput Hrabrih žena Kruščice koje su 500 dana stale u odbranu svoje rijeke, dobili su bitke koje mogu svima nama umornim od borbe i želje za promjenama i lošeg stanja u državi,  biti inspiracija da tražimo svoja prava, pa da krenemo od ovih krucijalnih, a to su pravo na vodu i  zrak, tj. pravo na zdrave rijeke i šume, neophodne za naš život. Dakle, naši aktivisti se bore i za dobra rješenja za klimatsku krizu, ona koja uvažavaju prirodu i koja su dobra za život svih na planeti Zemlji. Neophodno je da se ujedinimo. Ovo je jedna borba, borba za naša javna dobra koja nam otimaju, privatiziraju rijeke i šume, ne mareći za širi javni interes. To je nedopustivo, borimo se ovdje za dostojanstven život o kojem prosječni bh. čovjek posljednjih nekoliko decenija samo može da sanja u svojim najluđim snovima.
Čak je slavni glumac Leonardo Dikaprio pozvao na spas rijeka u BiH, a ljudi koji vode ovu državu ignorišu ovaj problem. Međutim, ignorisanje problema ne znači i njegovo nestajanje. Kako političare „natjerati“ da gledaju zajedničke interese, a ne samo lične?
Veoma smo zahvalni što je Leonardo podržao apel za spas naših rijeka jer je kao aktivista svjestan koju važnost i bogatstvo imamo za zdravlje planete Zemlju. Zaštita riječnih tokova i pitke vode mora postati političko pitanje na vrhu liste prioriteta. Nadamo se da to političari shavataju i da se ne igraju sa aktivistima u izbornoj godini. Nema društvene pravde bez okolišne pravde, našeg odnosa spram našeg prvog doma, rijeka, šuma, zemlje. Mi živimo u jednoj od najljepših zemalja na svijetu, mislim da toga nismo dovoljno svjesni, imamo sve od prirodnih bogastava što postoji na planeti. Mi to moramo odbraniti, i urediti društvo po mjeri običnih ljudi. Ciljano i smišljeno uništavanje riječnih tokova već je ugrozilo kvalitet života naših zajednica u cijeloj državi. Vladajuća elita ne poduzima ništa kako bi se rijeka sačuvale i osiguralo pravo na pitku vodu. Natjerati političare možemo samo ujedinjeni u pokretu i zahtjevu da se donese zakon za zaštitu rijeka i prirodnih resursa i  zabranom gradnje MHE.

Koalicija za zaštitu rijeka BiH u Kruščici
 
Koliko je važno nastaviti borbu za spas naših rijeka i šta ta borba podrazumijeva?
Važno je da osvijestimo da se od gradnje MHE na štetu lokalnih zajednica, a u konačnosti sviju nas koji ćemo ostati bez pitke vode, bogate se samo pojedinci i političari koji im to dozvoljavaju. Borba podrazumijeva da idemo ka cilju da male hidrocentrale postanu prošlost, a solarna i energija vjetra naša sadašnjost i budućnost, jer one su obnovljiva i čista energija u javnom interesu. Borba ide ka tome da se narod ne može ignorisati u tome kako se uređuju lokalne zajednice. Borba ide ka tome da se počne razmišljati i o sadašnjem i budućem interesu javnosti, a ne šačice uvezanih pojedinaca na političkoj i investitorskoj sceni.
Jesmo li kao građani Bosne i Hercegovine uopšte svjesni prirodnog bogatstva rijeka koje imamo i svih njenih potencijala?
Fokus na prirodna bogatstva BiH se povećao u ovoj godini kada smo zbog epidemiološke situacije spriječeni da putujemo van BiH. No ne trebamo na naša prirodna bogatstva, pogotovo rijeke i šume gledati kao prolaznici, turisti na par dana. Važno je da želimo sebi i budućim generacijama mogućnost opstanka u BiH, a za to nam trebaju rijeke i šume. Kao što sam navela, ovo je jedna od najljepših zemalja na svijetu. Živimo u zemlji u kojoj nema pustinja, u kojoj nema ogromnih razarajućih vjetrova, u kojoj nema ogromnih suša, u kojoj imamo i planine, i šume, i rijeke, i jezera, i more, i zemlju. Ovo je raj na Zemlji. Moramo ga sačuvati, ujediniti se i izgraditi društvo u kojem nas neće boljeti glava od apsurda ni stomaci od sikiracije. Mi možemo imati zemlju vladavine prava i pravičnosti. Mi bismo tako lijepo mogli živjeti. I tome trebamo da težimo. BiH ima potencijal da prestigne Švicarsku, moramo to da osvijestimo i da svako krene od sebe. Prvo da vjerujemo, a onda i da činimo nešto po tom pitanju. Puno nas koji čine male korake ka boljem, je jedini put ka jednom boljem životu za sve nas. BiH pridruži se ovoj borbi za život!

Napadnuta rijeka Kolina sa MHE Jabuka
 
(buka.com)

Povezani postovi:

ZEMLJA KOJU VOLIMO: Turistički klaster Unasana misli o prirodi Ammar: Moj aktivistički put krenuo je mnogo ranije, još u obdaništu Zimski kamp za mlade “Misli o prirodi!”