Predstavljeno regionalno istraživanje o društvenom preduzetništvu

Predstavnica Instituta za razvoj mladih KULT učestvovala je na webinaru na kojem je predstavljeno regionalno istraživanje o društvenom preduzetništvu u zemljama Zapadnog Balkana. Istraživanje je nastalo u okviru projekta Regionalnog inkubatora za socijalne preduzetnike (RISE), a finansirano je od strane Francuske agencije za razvoj (AFD) i Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO).
Istraživanje se sastoji iz dva dijela. U prvom dijelu su sadržani podaci o stanju omladinskog i društvenog preduzentištva u regiji, kao i naučene lekcije iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova*, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije. U drugom dijelu predstavljene su smjernice za ekosistem društvenog preduzetništva, organizacije civilnog društva i kreatore politika.
Istraživanje pokazuje da dvije trećine vlada zemalja Zapadnog Balkana nisu usvojile zvaničnu definiciju društvenog preduzetništva, kao ni posebno zakonodavstvo o društvenom preduzetništvu.
Ni jedna od zemalja Zapadnog Balkana nema posebni pravni oblik za društvena preduzeća, najčešće posluju koristeći pravni oblik udruženja, zadruga i društava sa ograničenom odgovornošću. Širom regije, preduzetništvo se uvodi u nastavne programe u osnovnim i srednjim školama, te ponegdje i u tercijarno obrazovanje. S druge strane, tim programima nedostaje cilj razvijanja preduzetničkog načina razmišljanja i fokusiranja na praktičnu primjenu vještina. Mogućnosti finansiranja društvenih biznisa su uglavnom u formi grantova i početnog kapitala. Ne postoje čvrsti programi niti primjeri privatnih investicija u društveno preduzetništvo. Šira javnost uglavnom ne razumije koncept društvenog preduzetništva i ne postoje strateški i posebni programi podizanja svijesti. Postoje brojna uspješna društvena preduzeća koja mogu biti modeli uzora u regionalnom ekosistemu.
Tokom webinara je istaknuto da treba jačati kapacitete mladih ljudi koji žele da se bave društvenim preduzetništvom, ali i mijenjati svijest korisnika i kupaca njihovih proizvoda i usluga, da se radi o jednako kompetitivnim učesnicima na tržištu kao što su to komercijalni biznisi. Zaključeno je da nerazumijevanje pojma društvenog preduzetništva od strane šire javnosti, počiva u izolovanom posmatranju društvenog preduzetništva od šireg ekosistema, što je pogrešno.
Istraživanje je dostupno ovdje.
(mladi.org)

Povezani postovi:

Nikolina Andrić: „Budućnost je potpuno neizvjesna, kao i uostalom svaki “stalan” posao u našem okruženju“ – PLAY MEDIA DAY Opština Centar Sarajevo dobit će novu Strategiju prema mladima Prijavite se za Democracy Reloading Toolkit webinar 2021