“Vrijeme je za prirodu” slogan je ovogodišnjeg obilježavanja 5. juna Svjetskog dana zaštite okoliša. U fokusu je biodiverzitet, odnosno, poziv na učešće u borbi protiv ubrzanog gubitka biljnih i životinjskih vrsta, kao i degradacije njihovih staništa..Ubrzanom gubitku životinjskih vrsta, ove godine u BiH čovjek je dao doprinos trovanjem medvjeda.
Bosanskohercegovačke rijeke prethodnih godina izgledale su i ovako. Smeće koje pluta i čovjek koji tone na samo dno neodgovornosti prema sebi, svijetu, potomcima. Čovjek, u svojoj bahatosti da ničim zasluženom preobilju vode i šume uzvrati plastičnom kesom punom smeća, u svojoj varci da će to što s mosta baci voda do nekog mjesta iščeznuća odnijeti i da neće platiti ni na mostu ni na ćupriji.
Čovjek je dio prirode, posljedica prirode. Biće koje bi trebalo živjeti u skladu sa prirodom i biti svjesno da je priroda njegova prva kuća. Ružne slike – pokazatelj su koliko mi zapravo tu kuću volimo i koliko volimo zemlju u kojoj živimo.
“Evidentno da ćemo morati plaćati kazne. Ne radi kazni nego da naučimo ljude da oikosova ekologija nosi naziv od grčke riječi kuća i da stvarno svi skupa naučimo da ovo gdje živimo jeste naša kuća u širem kontekstu i uvijek da pamtimo da nismo ništa naslijedili od svojih roditelja, već smo posudili od svoje djece. Mi se ponašamo kao da smo zadnja generacija na planeti”, rekao je Vedran Zubić, profesor geografije.
I u BiH, korona je prirodi od koje se čovjek odrodio, bila saveznik – danas Miljacka i nije u svom najgorem izdanju, ali plastiče kese i dalje su dio njenog dekora.
“Od plastičnih flaaša do dječijih lopti, toalet papira, vlažnih maramica svega nečeg što ne bi trebalo biti u jednoj rijeci, sve to možemo vidjeti u Miljackoj sa bilo kojeg mosta da pogledate, nažalost tako je”, rekao je Rijad Tikveša, predsjednik Udruženja Eko tim.
“Dok 2 i po milijarde ljudi kuka i plače na planeti jer nema pristup pitkoj vodi, mi koji smo prirodo nagrađeni da imamo takvu klimu i normalnu hidrografiju i da nemamo problema sa vodom osim ako ih mi ne napravimo, mi radimo to što radimo”, dodao je Zubić.
Protiv prirode koja nam je svima majka vodimo rat. Vazduh napadamo termoelektranama, soliterima, rijeke hidroelektranama, na svakom koraku pravimo divlje deponije, svijest o važnosti reciklaže kod mnogih ne postoji. Hrana koju jedemo, zrak koji udišemo, voda koju pijemo i klima zbog koje je naša planeta pogodna za život – sve nam to dolazi iz prirode koja nam u ovim trenucima poručuje da smo na rubu propasti.
U glavnom gradu BiH Svjetski dan okoliša obilježen otkrivanjem murala umjetnika Rikarda Druškića.
“Nadam se da će ovaj divni mural talentovanog umjetnika biti podsjetnik za sve koji prolaze da svi zajedno moramo raditi na unaprijeđenju klime i prirode”, kazala je Johanna Stromquist, ambasadorka Švedske u BiH.
Šareni mural prikazuje kako ljudsko društvo može biti u harmoničnom suživotu s prirodom, i naučiti, da za beskrajnu ljepotu ovakvih krajolika, bude zahvalan.
