Jure Zubčić govori za CAT: Zašto Hrvati treba da ljube Srbe

Da u društvu prepunom mržnje i loših stvari ima pravih ljudi – primjer je i Jure Zubčić. Mladi gradski vijećnik iz Zadra očitao je lekciju čitavom regionu i to svojim djelima. Oduševio nas je hrabrošću kada je na zidovima Zadra prepravljao grafite, koji su u sebi sadržali poruke mržnje prema Srbima.

Zadar, Jure Zubčić

Svoju životnu priču počinje davne 1990. godine, a u 2019. godini odlučno ujedinjuje region na sebi jedinstven način. Pokazao je šta znači biti aktivista i lider svoje zajednice. Odrastanje u društvu, koje u javnom diskursu često ispoljava netrepeljivost prema drugim sugrađanima – za Juru i njegov svjetonadzor nije bio problem. Kao i drugi građani Republike Hrvatske imao je mogućnost da svjedoči učestalim porukama mržnje prema jednom od naroda. Naročito u periodu oko izbora za Evropski parlament.

                                 
Grafiti na političkoj kampanji SDSS-a u Hrvatskoj

Rođen 1990. godine u Zadru, završio Gimnaziju Franje Petrića, a trenutačno vrši funkciju gradskog vijećnika SDP-a u Zadru.

Razgovarali smo o onome što on ustvari radi. O prepravljanju grafita punih mržnje i nacionalizma.
Da stvar bude zanimljivija, niko na isti problem nije reagovao, međutim Jure itekako jeste i na kreativan način sve to započinje. Kako nam je rekao, primijetio je da na mrzilačke grafite niko ne reaguje. A grafit mržnje doživljava kao da imate vreću smeća u dvorištu, pa sigurno ćete ga pokupiti. Tako je i sa grafitima, treba se reagovati, ali ne samo brisanjem grafita, već slanjem potpuno drukčije poruke.

Reakcija sugrađana biva izrazito pozitivna

Kako Zadrani reaguju, Jure kaže, da sve biva izrazito pozitivno. Međutim, naišao je i na onu nama češću stranu, negativnu. Kaže da se ponekad tek nekolicina skrivala iza anonimnosti i pri tome imala negativne komentare. Ipak sugrađani koji inače ne komentarišu događanja su pohvalili njegovo prepravljanje. Da mu ta podrška mnogo znači, kaže da je dokaz da ipak ovo društvo nije bez nade.

Grafit u Zadru: Uklanjanje govora mržnje Jure Zubčića.

Dolazak na ideju

“Prva ideja je bila da ofarbamo cijelu fasadu kada smo vidjeli taj grafit, međutim tada sam se sjetio da je kuća za ljudska prava prepravljala te iste grafite. Tako sam došao na ideju i jednu večer uzeo sprej i tako je nastala prepravka.”
Jednostavno, zar ne?
Kada radimo u svojoj lokalnoj zajednici, htjeli mi to ili ne većinom bude maksimalno popraćeno. Međutim, sve se to desi u malim grupama i na kraju neizrečeno “krivcu” istog. Jure kaže, da je najznačajniji uticaj koji vidi činjenica da sada na pojavu svakog mrzilačkog grafita reaguje i policija i komunalno redarstvo.
“Tužno je što prije nisu reagovali, ali svakako to predstavlja pomak nabolje.” – navodi Jure.

Ljudi većinom putem interneta pokazuju svoju tamnu stranu, iskazuju govor mržnje i slično, međutim Jure svojim objavama daje skroz drugu dimenziju interneta i suživota. 

“Nažalost u cijeloj regiji uzgajamo taj kult rata, kult nasilja i hranimo nacionalizam. U tom najviše prednjače političari. Zato nije čudno što na internetu nailazimo na toliko govora mržnje kada se današnjim mladim ljudima ona usađivala od najmanjih nogu. Nažalost, netko treba objasniti svima da je etničko podrijetlo pojedinca najmanje krivo za loše gospodaratvo i društvenu situaciju u svim državama na Balkanu.” – Govori mladi vijećnik iz Zadra.

Podrška nikada nije suvišna

Priču je započeo sam, međutim Zubčić kaže da konstantno ima podršku velikog broja ljudi, te da je svim njegovim prijateljima i poznanicima veoma drago da je neko odlučio reći dosta govoru mržnje.
Koliko su ljudi u stanju da zanemare svoje lične interese i pomognu sebi i svome društvu? Vi ste im pravi primjer da je moguće.
“Čovjek ne može živjeti sam niti od svoje zajednice praviti bolju, ako to nije dobrobit svakoga. Važno je biti socijalan i otvoren, povlačenjem i stvaranjem komfor zone bivamo samo manje vrijedni.” – konstatuje Jure.
“Nažalost, iz društva se danas gubi solidarnost koja je po meni ključna za zdravo društvo. Duboko vjerujem da što mi društvo i zajednica u kojem živi bude zdravija, otvorenija, solidarnija i tolerantnija da će i meni samom biti bolje. Gledati samog sebe izdvojeno od društva meni nije opcija, u tome ne mogu vidjeti ni osobni razvoj.”
Moć i vlast, kako bi to izgledalo?
“Promijenio bih puno toga. Prije svega bih se koncentrirao na obrazovanje jer je to jedini pravi ulog u budućnost. Obrazovni sustav treba učiti nove generacije prije svega kritičkom premišljanju, da ispituju svijet i društvo oko sebe. Uveo bih obavezni građanski odgoj kako bi djeca mogla učiti o toleranciji, solidarnosti, demokraciji, prihvaćanju različitosti. Puno je toga kvalitetnog što se u obrazovanju može promijeniti na bolje.
Iz politike bih maksimalno izbacio etnički diskurs te uveo potpunu transparentnost. Svaki dokument bilo kojeg tijela javne vlasti mora biti javno dostupan u realnom vremenu. U politici je potreban drukčiji pristup prošlosti, poglavito ratu 90-ih. Mnogi na ovim prostorima veličaju ratne zločince. Prvi korak je da svatko prizna iskreno zločine počinjene u ime svog naroda. To je prvi korak.”
Sve što Jure radi, odrađuje volonterski i u cilju poboljšanja svoje zajednice i na lijep način stvaranja mira kako u Zadru tako i u cijelom regionu. On nije običan, njegovi postupci nisu obični, on je osoba otvorenog uma i neko ko zna cijeniti život. Naravno, nije cilj biti Jure, bitno je od sebe stvoriti društevno odgovornu i zrelu osobu, otvorenog uma i nekoga ko se bori za bolje sutra svih nas, ipak smo jedni drugima najpreči.
“Poručujem svim mladima prije svega da sami sebe zapitaju da li je uistinu nečija nacionalnost ili vjeroispovijest razlog sporog napretka država u regiji. Poručujem im da prije svega usmjere energiju na sve ono što nam može svima pomoći i da bilo koje razlike među ljudima stave po strani dok god imamo stvari u našem društvo koje možemo poboljšati na zadovoljstvo svih. A kad napravimo sve stvari koje naša društva čini tada će nam razlike poput nacionalnosti i vjeroispovijesti biti smiješne”, dodao je za kraj Jure Zubčić, stvaralac pozitivne priče.
Autor: Kenan Suljić za portal catbih.ba (Citizens Against Terrorism)