U proteklih nekoliko mjeseci u poslovnim krugovima, rad na daljinu i virtuelni sastanci obilježili su radnu dinamiku, kako velikih korporacija, tako i manjih kompanija i timova. Način na koji mnogi od nas trenutno rade, promijenio se u veoma kratkom periodu, više nego što je to iko mogao i da zamisli, poručuje Alex Sixt, iz kompanije Entrepreneur NEXT powered by Assemble.
Ukoliko ovaj tekst čitaš od kuće, iz svoje nove kancelarije, dok uzimaš kratku pauzu za kafu, između nekoliko Zoom sastanaka, već si dio novog sistema rada, koji će obilježiti našu budućnost.
Prije nego što se COVID-19 proširio globalno, dio globalne radne snage je počeo postepeno mijenjati način na koji radi uz pomoć reorganizacije, ali globalna zdravstvena kriza je ovu promjenu uveliko ubrzala.
Promjene i tokom prošle godine su usmjeravale velike kompanije prema sve većem digitalnom pristupu. Pandemija je ubrzala ovu promjenu, prisilivši kompanije da pronađu efikasne načine povezivanja izvan radnog prostora i centrale kompanije, a većina tih promjena je i dalje na snazi. U narednih nekoliko godina, veliki dio radno sposobne populacije, vjerovatno će doživjeti značajne promjene u sferi poslovanja, uglavnom vođene sa nekoliko istaknutih trenutnih trendova.
Donosimo nekoliko faktora, koje treba pažljivo pratiti.
1. Rad od kuće je sve popularniji
U našem post-COVID svijetu rad na daljinu izgleda kao pravilo za mnoge kompanije širom svijeta, ali vjerovatno će tako i ostati dugoročno. Koliko god korisni i zajednički bile kancelarije, preduzeća otkrivaju da se radna snaga na daljinu može pokazati jednako dobro izvan četiri zida, na koja su tradicionalno navikli.
Zaposleni uživaju u mogućnosti da biraju gdje će raditi – 83 posto zaposlenih, udaljenih ili na licu mjesta, kažu da bi im mogućnost rada na daljinu učinila da se osjećaju sretnijima u svom poslu. Ako ti treba više dokaza o tome koliko je ova vrsta poslovanja efikasna, u prilog tome ide i nedavno istraživanje, koje je pokazalo da su radnici 13 posto produktivniji kada su zadovoljni u svom radnom okruženju.
Kako tehnologija za kolaboraciju i dalje napreduje, povezivaće se sa poslom gotovo iz bilo kojeg mjesta na svijetu. Uz pomoć video konferencija i online sastanaka uz aplikacije poput Zoom-a, koja postaje uobičajena, zaposleni će u budućnosti, kad god je to moguće, vjerovatno odabrati prije način rada od kuće, nego u klasičnoj kancelariji određene kompanije.
Nije tajna da tehnologija ima veliku ulogu u načinu na koji radimo, ali njegova će uloga vjerovatno postati još važnija u budućnosti, kako se nastavlja razvijati. „Digitalna transformacija“ je tu, a mnoga preduzeća rade na razvoju načina za pretvaranje svoje radne snage u digitalni način razmišljanja. Ali, nema potrebe da stvaramo paniku – digitalna transformacija nije stvar zamjene zaposlenih tehnologijom, već digitalizacija procesa funkcionisanja radne snage.
Prošlost nas je naučila da tehnologija ima izvanrednu sposobnost da redefiniše efikasnost, poput prelaska s računara na prenosne uređaje, te omogućava zaposlenima da odu bilo gdje. Trenutna digitalna transformacija fokusirana je na rješavanje problema za timove i kompanije sve bržim tempom. Tehnologije kao što su Microsoft Teams, Slack i Google Drive, i dalje pomjeraju granice pojednostavljivanja komunikacije, kako bi umanjili propuste, koji se događaju na radnom mjestu. Kako se budućnost rada i dalje razvija u udaljenom okruženju, fizička sredstva za komunikaciju izgubiće na popularnosti i biće zamijenjena efikasnijim sistemima, koji se povezuju s virtuelnim serverima i sistemima pohranjivanja podataka.
Kompanije u posljednje vrijeme uviđaju da „stari načini“ rada zaposlenih nisu tako efikasni koliko bi mogli biti. Usvajanje tehnologija saradnje na radnom mjestu nastaviće konstruisati budućnost rada, podstičući veći broj preduzeća da isprobaju bolje načine internog povezivanja i postave temelje za poboljšano iskustvo u kontrolisanju rada na daljinu.
Oni su pametni i spremni su za rad na novi način. Oni su milenijalsi, a na budućnost rada već uveliko utiče i činjenica da i oni sve više čine dio uspješnih kompanija. Iako postoje mnoga mišljenja o ovoj generaciji, nema sumnje da milenijalsi već mijenjaju poslovno okruženje. Kako generacija „Bumera“ počinje da se povlači iz posla, milenijalsi počinju da popunjavaju rukovodeće položaje bivših rukovodilaca. Ovo prenošenje posla na nove generacije, donijeće nove stilove upravljanja, koji naglašavaju inovativnost i kontinuirano učenje i napredovanje u poslu, te spremnost na prilagođavanje.
Još jedna vrijednost koju milenijalsi sve više nameću kao standard u poslovanju pored rada od kuće je i fleksibilan raspored obaveza. Prošlo je vrijeme standardnog radnog vremena od 08-16h ili od 09-17h, te je tehnologija učinila da zaposleni budu dostupni bilo gdje i bilo kada. Ove promjene su donijele i drugačiji balans privatnog i poslovnog života. Fleksibilan rad može izgledati kao privremena situacija, ali kako milenijalsi počinju preuzimati sve veći dio radne snage, on će postati zaštitni znak budućnosti poslovanja.
Kako se poslovno okruženje i dalje mijenja, obim radne snage preduzeća takođe će se morati prilagoditi tržištu. Skalabilna radna snaga omogućava fleksibilnost da se prilagodi prema potrebi, prilagođavajući se promjenama u industriji i finansijskim okolnostima, sa kojima će se kompanije suočiti u budućnosti.
Angažovanje zaposlenih sa punim radnim vremenom više nije lak proces. Pandemija COVID-19 dokazala je da je fleksibilna radna snaga stvarnost, sa kojom se preduzeća moraju suočiti kako bi preživjela na brzo razvijajućem tržištu – i za to će im biti potrebna odgovarajuća sredstva.
Srećom, postoje različite korporacije, koje nude fleksibilna rješenja za talente, na zahtjev i vode računa o cjelokupnom procesu za pojedince. Globalne kompanije nude stručni rad, praksu ili honorarni posao, koji se lako može pronaći. Na ovaj način pomažu da se nova radna snaga lakše pripremi za buduće zaposlenje, te navikne na radni tempo i obaveze, koje su dio određene radne pozicije.
(ultra.ba)
