Merisa Bašić: Dostupan nam je cijeli svijet

Svi smo se, siguran sam, imali priliku susresti sa pojmom freelancinga, pogotovo uzevši u obzir da se sam pojam „freelance“ proširio i ustalio u svakodnevnom poslovnom rječniku, posebno u posljednjih 10-15 godina.
U slobodnom prevodu, pojam „freelancer“ mogao bi se prevesti kao slobodni suradnik. Drugim riječima, taj pojam predstavlja osobu koja samostalno obavlja zadatke ili radi na projektima za tvrtku/klijenta, a pritom nije njihov zaposlenik. Obzirom da definicije često znaju biti šture i nezanimljive, donosimo vam konkretnu priču o jednoj bosanskohercegovačkoj freelancerki – Merisi Bašić.

Merisa Bašić je grafička dizajnerka iz Sarajeva koja je formalno obrazovanje stekla na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, na kojoj je završila dodiplomski i magistarski studij. Najčešće radi na web, digital i motion design projektima, mada se ne ograničava samo na ova tri tipa dizajn projekata.
Već na drugoj godini studija, shvatila je da je freelance angažman nešto što itekako ide uz njen poziv. Tada je i uplovila u freelance vode, stekla prve klijente, a već se po završetku druge godine odselila od svojih roditelja i započela samostalan život.
Iako je prva iskustva rada u svojoj branši stekla kroz freelance angažmane, Merisa je radila i za velike kompanije te nikada nije bila isključiva. Kako kaže, u nekim periodima života više joj je odgovaralo da radi samostalno kao freelancer, ali bilo je i perioda kada je dobijala odlične ponude za posao u kompanijama koje nije mogla odbiti i koja su joj odgovarale u tom periodu njene karijere. Naglašava kako joj ipak više odgovara freelance rad jer tako sama upravlja svojim vremenom, sama traži svoje klijente i gradi konekciju s njima, te ne ovisi od poslodavca. Sama izgradnja veza i povjerenja s klijentima je veoma bitan faktor u freelance angažmanima.
„Sve gore navedeno je zapravo dvosjekli mač jer koliko je prednost može biti i mana, zbog toga što je veoma teško upravljati vremenom i ispoštovati zahtjeve svakog klijenta. Takvih problema nema kada ste u stalnom radnom odnosu sa poslodavcem. Godišnji odmor je skoro pa nemoguće organizovati, ali s vremenom je sve bolje i bolje. Uglavnom, kako se dobije povjerenje klijenata tako imate više slobode za organizaciju vremena i godišnjih odmora. Ali, nije mi se jednom desilo da ležim na plaži s laptopom na koljenima i radim nešto last minute za klijenta kojeg generalno nije briga što si ti na godišnjem. Ipak, u isto vrijeme je prednost što ležim na plaži” – poručuje Merisa.
Poučena vlastitim iskustvom, Merisa smatra da živjeti od freelancinga nije teško. Na početku zasigurno jeste, ali svaki je početak težak. „Bitno je ne odustajati i biti istrajan i profesionalan, što će klijenti prepoznati i samim tim ukazati vam svoje povjerenje“ – nastavlja Merisa.
Obzirom da živimo u dobu interneta i društvenih mreža, dostupan nam je cijeli svijet te bi, kako kaže, savjetovala svim freelancerima da se ne baziraju samo na klijente iz Bosne i Hercegovine. Merisa, pored klijenata iz naše zemlje, najčešće surađuje sa klijentima iz Sjedinjenih Američkih Država i Kanade.
Merisa redovno plaća poreze na sve uplate koje dobije za svoje freelance angažmane. Također, sama sebi uplaćuje penziono i zdravsteno osiguranje. Trenutno u Bosni i Hercegovini porez na uplate iz inostranstva iznosi cca. 11% od uplaćenog iznosa, s tim da na kraju godine, a nakon što prijavite porez, možete izvršiti povrat istog. Razlika koju dobijete nazad iznosi otprilike 3% od ukupnog plaćenog poreza u toj godini.
Sama situacija prouzrokovana pandemijom na freelancere nije utjecala negativno; štaviše, može se reći da je imala pozitivan efekt jer klijenti polako shvataju da se više isplati raditi sa freelancerima. Osim toga, freelanceri svakako rade od kuće, što se pokazalo naročito pozitivnim i povoljnim u toku pandemije. Vrijeme neizvjesnosti uzrokovane virusom obilježilo je forsiranje rada od kuće – gdje god je to moguće. Također, na platformama poput Fiverra, Upworka, Toptala, sve je više klijenata koji žele raditi sa ‘slobodnim saradnicima’ umjesto zapošljavati radnike u svojim firmama.
„Mislim da je ovo zlatno doba za freelancere, pogotovo za digitalne, motion i grafičke dizajnere, ali i za cijeli IT sektor“ – zaključuje Merisa.
Projekat se realizuje zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
(radioactive)