Seksualno uznemiravanje: Žene ne znaju kako da se zaštite ni da li imaju pravo na reakciju

Iako se sa izrazom „seksualno uznemiravanje“, u posljednjih nekoliko godina, sve češće susrećemo, riječ je o relativno novom pojmu.

Prvi put se pojavio u Sjevernoj Americi, sedamdesetih godina prošlog vijeka.

Od trenutka njegovog pojavljivanja pa sve do danas prošlo je više od 40 godina, a slobodno možemo reći da velika većina ljudi, kako žena, tako i muškaraca nisu sto odsto sigurni šta je to seksualno uznemiravanje na javnom mjestu, kako se klasifikuje i kad je vrijeme da se na njega reaguje.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije seksualno nasilje je bilo koji seksualni čin, pokušaj ostvarivanja istog, neželjeni seksualni komentar ili prijedlog koji je usmjeren protiv osobe i njezine seksualnosti, a koji može počiniti druga osoba bez obzira na odnos sa žrtvom ili situaciju u kojoj se nalazi.

Pored onih najočitijih i najtežih oblika, karakteristike seksualnog uznemiravanja su brojne, posebno onog u javnog prostoru koga često nismo ni svjesne.

Pod seksualnim uznemiravanjem u javnom prostoru se može podvesti: zviždanje, trubljenje, dobacivanje, oponašanje zvukova poljupca, nazivanje pogrdnim imenima i sve ono što čini da se žena osjeti nesigurno i ugroženo u datom trenutku.

Uzevši sve navedeno u obzir željeli smo se dotaći one najvažnije teme, a to je koliko žene kod nas zaista razumiju šta je to seksualno uznemiravanje u javnom prostoru, da li ga prepoznaju i na koji način se sa njim nose.

Odgovore na neka od ovih pitanja dala nam je dipl. psihologinja Irena Đumić Jurić-Marjanović, grupno-analitička psihoterapeutkinja, terapeutkinja traume metodom psihodrame.

Da li su žene kod nas osvještene po pitanju seksualnog uznemiravanja u javnom prostoru i znaju li ga prepoznati? 

Mislim da većina žena kod nas nije osvještena po ovom pitanju i da često trpe seksualno uznemiravanje a da toga nisu ni svjesne. Nekad su svjesne, ali ne znaju kako da se zaštite i da li uopšte imaju pravo na reakciju. Ako npr. profesor naglašeno bulji u studenticu ili učenicu, ona najčešće ne zna šta da uradi u tom slučaju. Često sam slušala o muškarcima na direktorskim pozicijama koji su, pod izgovorom da im treba nešto pomoći u kancelariji, zvali zaposlenice u svoju kancelariju i nalagali im zadatke tokom kojih žene moraju da se naginju, protežu, ili fizički da budu blizu tog direktora. Žene u ovim situacijama nisu sigurne kako da reaguju jer se, kako kažu, „ništa konkretno nije dogodilo“. Neke žene različite oblike seksualnog uznemiravanja doživljavaju kao komplimente ili flertovanje. Ako muškarac u autobusu, klubu, redu u prodavnici, npr. blago u prolazu dodirne ženu oko struka mnoge to dožive kao udvaranje. Zviždanje, dobacivanje, te razni zvukovi koje muškarci ispuštaju kad prolaze pored žena, a koji imaju seksualne aluzije, sve su to oblici seksualnog uznemiravanja.

Koji su glavni pokazatelji da je riječ o seksualnom uznemiravanju, a ne lošem pokušaju flerta? Gdje je granica.

Hvala na ovom pitanju jer je veoma važno. Nijedna djevojka ili žena se nakon komplimenta ili flerta,  u kojima je namjera da vrednuje ženu, njen izgled i druge kvalitete, neće osjećati loše. Prosto zato što i nema ništa loše u namjeri onoga koji upućuje kompliment ili flertuje. Kad govorimo o seksualnom uznemiravanju, to je diskriminišuće ponašanje muškarca (ili više muškaraca) prema ženi, odvija se licem u lice, sadrži elemente degradacije, omalovažavanja, i sramoćenja. Cilj nije ostvariti ravnopravnu interakciju već je interakcija temeljena na rodu i žena nema mogućnost kontrole, u inferiornom je položaju te doživljava osjećanja straha, ljutnje, stida ili poniženja.

Kakve posljedice na psihičko zdravlje žena može ostaviti kontinuirano seksualno uznemiravanje u javnom prostoru, ovdje mislimo na dobacivanje, neželjeni fizički kontakt (kad te neko uhvati oko struka u klubu ili se nasloni na tebe u autobusu)?

Ako se seksualno uznemiravanje događa kontinuirano na fakultetui ili u radnom prostoru, svakako ostavlja posljedice na efekat učenja ili rada, koji se znatno smanjuje, te se javlja izbjegavanje odlaska na fakultet ili posao. Ako se seksualno uznemiravanje javlja kontinuirano na ulici, u autobusu, u klubu npr. djevojka ili žena će svakako razviti psihološke posljedice u vidu povećane anksioznosti pri mogućnosti susreta sa muškim osobama, smanjeno samopoštovanje, moguća je i pojava socijalne anksioznosti koja dovodi do socijalne izolacije. Pogotovo se ovo odnosi na mlađe djevojke koje još uvijek razvijaju svoje samopoštovanje i integrišu seksualnost u svoj identitet. Često će žene početi razvijati izbjegavajuća ponašanja, npr. neće se oblačiti izazovno, paziće npr. u autobusu da ne sjednu ili stanu pored muškarca, na ulici će preći na drugu stranu kako ne bi doživjele neugodnu scenu, a sve ovo govori o strahu od ponovnog uznemiravanja i ponovnog osjećanja stida i poniženosti.

Kad je vrijeme da se potraži stručna pomoć?

Kada žena osjeti da se ne ponaša slobodno u socijalnim interakcijama sa muškarcima, gubi samopozdanje u sebe kao ženu, kada se pojavi anksioznost, nesigurnost ili depresivna osjećanja i loša slika o sebi.

Kako reagovati u situacijama seksualnog uznemiravanja u javnom prostoru?

Ukoliko je moguće, važno je zaštititi se, suprotstaviti se ili izaći iz situacije u kojoj se žena našla. Naravno, reakcija će zavisiti od same situacije i procjene mogućeg agresivnog odgovora osobe koja uznemirava ženu. Važno je imati na umu da je seksualno uznemiravanje kažnjivo, da žena nije krivac i tražiti izlaz iz situacije. Nikada ne treba krivicu pripisivati sebi ni bilo kojem aspektu sebe – ponašanju, odjevanju, izgledu uopšte.

Kad su u pitanju zvanični podaci vezani za prijave seksualnog uzmeiravanja u javnom prostoru od portparolke PU Banja Luka, Danijele Mučibabić dobili smo sljedeće informacije:

  Uvidom u službene evidencije utvrđeno je da je od januara do oktobra tekuće godine, na području koje operativno pokriva Policijska uprava Banjaluka, evidentirano 6 krivičnih djela, koja se odnose na seksualno uzmeniravanje u javnom prostoru. Od toga tri krivična djela „Iskorištavnje djece za pornografiju“, dva krivična djela „Upoznavanje djece sa pornografijom“ i jedno krivčno djelo „Iskorištavanje kompjuterske mreže ili komunikacije drugim tehničkim sredstvima za izvršenje krivičnih djela seksualnog zlostavljanja ili iskorištavanja djeteta“.

Ukoliko uočite bilo koji vid zloupotrebe koja se odnosi na seksualno uznemiravanje, ili ste i sami žrtva, možete se obratiti na besplatan broj telefona „122“ ili u najbližu policijsku stanicu.

Fondacija Udružene žene je u saradnji sa UN Woman lansirala kampanju kako bi se probudila svijest kad je u pitanju seksualno uznemiravanje žena i djevojčica  po sloganom “NE ZNAČI NE” koju su podržale brojne ličnosti javnog života Bosne i Hercegovine.

VIDEO: https://www.facebook.com/unitedwomenbl/videos/265630562140317/

Preuzeto sa: Lola Magazin