Procjenjuje se da je Albert Einstein imao koeficijent inteligencije 160, Isaac Newton 190, a Mark Zuckerberg ima 152. Ovi ljudi su širom svijeta poznati kao najveći geniji.
Međutim, postojao je jedan čovjek za kojeg se vjeruje da je njegov IQ iznosio između 250 i 300!
Da li ste nekada čuli za čovjeka po imenu William James Sidis?
U pitanju je čovjek kojeg su svojevremeno smatrali čudom od djeteta. Bio je izuzetan matematičar, najinteligentniji čovjek u istoriji, poliglota i nadareni pisac.
U osmoj godini već je govorio 8 jezika Willia je rođen u New Yorku 1898. godine.
Njegov otac Boris bio je ugledni psiholog koji se ponosio sa četiri diplome Univerziteta Harvard. Majka mu je takođe bila ljekar. Kako su mu roditelji bili pametni i uspješni ljudi, isto su očekivali od svog sina. Ali, on je nadmašio sve pretpostavke i dokazao da je daleko više od prosječne osobe.
Zabilježen je podatak da je William sa samo 18 mjeseci umio da čita novine.
Do osme godine, sam je naučio latinski, grčki, francuski, ruski, njemački, hebrejski, turski i jermenski jezik. Osim toga, mali William izmislio je sopstveni jezik i nazvao ga Vendergood.
Najmlađa osoba u historiji upisana na Harvard
Svjestan natprosječne inteligencije svog sina, Boris Sidis pokušao je da ga upiše na Harvard, ali su ga odbili, jer je William imao samo devet godina. Dvije godine kasnije, 1909, Univerzitet je prihvatio molbu i tako je William postao najmlađa osoba upisana na Harvard.
Do 1910. njegovo znanje iz matematike toliko se uvećalo da su profesori dozvolili da Willia predaje na časovima.
Zvali su ga čudom od djeteta. Do 16. godine stekao je i diplomu iz studija umjetnosti.
Odlučio da živi usamljeničkim životom Poznato je da slava može da bude veoma naporna i opterećujuća, naročito ako je steknete u ranim godinama.
Ubrzo nakon diplome, William je rekao novinarima da želi da živi “savršenim životom”, koji je po njegovom mišljenju bio jedino usamljenički život.
Iako je William kao dijete uživao u učenju, kada je odrastao njegovo mišljenje se promijenilo i za sve je krivio oca. Koliko je bio ljut na oca govori i činjenica da je, kada je Boris preminuo 1923. godine, William je odbio da dođe na njegovu sahranu.
18 mjeseci zatvora
Kako su to obično geniji radili da se ne bi ni po čemu isticali, William je takođe radio slabo plaćen i običan posao.
Zaposlio se kao pomoćnik sveštenika, ali su ga ljudi i dalje prepoznavali, pa je i taj posao promijenio. 1924. godine novinari su otkrili da William radi slabo plaćen fizički posao, ali ovoga puta su hvalospjevi o buntovnom geniju izostali – sada su novinski naslovi ismijavali nekadašnje čudo od djeteta i isticali kako William više ne umije da radi ono što je umio kao dijete.
To, naravno, nije bilo istina, što se kasnije i pokazalo kroz mnoštvo neprocijenjivih knjiga koje je William za života napisao pod različitim lažnim imenima.
Iako se trudio da živi u ilegali, William je 1919. uhapšen kao učesnik nasilnog protesta u Bostonu i osuđen na 18 mjeseci zatvora.
Ipak, roditelji su našli način da ga oslobode iz zatvora i umjesto toga, zatvorili su sina u sanatorijum na dvije godine.
Iznenadna smrt
William je cijeli svoj život proveo potpuno usamljen i rastrojen.
Otuđio se od porodice i počeo da radi kao radnik na mašinama da bi sastavljao kraj sa krajem.
William James Sidis, čovjek koji je mogao da promijeni svijet, preminuo je iznenada u 46. godini, uslijed izliva krvi u mozak, od čega je preminuo i njegov otac.
