Poznata je činjenica da je tlo Bosne i Hercegovine obogaćeno mnogim prirodnim resursima. Bosanskohercegovačka priroda prava je senzacija za naučnike širom svijeta. Zaštitno lice NatGeo WILD-a, specijaliziranog televizijskog kanala, te sestrinskog kanala National Geographic Channela naš je današnji sagovornik.
Andrej Gajić (28) jedan je od rijetkih koji se iz ljubavi izlaže riziku. Naime, Gajić je prvi bh. istraživač morskih pasa i suosnivač međunarodne organizacije koja se bavi istraživanjem i zaštitom ajkula. Andrej je rođen 1. jula 1991. u Jajcu, dok je srednju školu završio u Bugojnu. Danas živi na različitim adresama, a još je često u Sarajevu, gdje je završio studij biologije na Prirodno-matematičkom fakultetu. Autor je više od 70 znanstvenih radova, dvije knjige i nekoliko kraćih dokumentarnih filmova.
Kako je proteklo Vaše odrastanje?
– Odrastanje u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini stvorilo je nezamislivo mnogo prepreka prema ostvarenju ovog sna, no ipak nikada nisam od njega odustao. Uz mnogo vjere, truda i rada, zajedno s bezuslovnom podrškom roditelja daleko više od onog što su mogli, danas sam jedan od svega nekoliko naučnika pri National Geographicu koji se bave ovom objektivno vrlo teškom skupinom. Tokom odrastanja selio sam se sigurno više od 15 puta, mijenjao sam ulice, gradove… i u svakom od njih radio na ostvarenju svog sna i ulaganju u budućnost. Moj prijatelj Gregory Nowell, još nekoliko kolega i ja smo Sharklab osnovali još davne 2008, a danas je to institucija koja radi na teritoriji Evrope, Azije i Afrike.
Šta je zapravo Sharklab ADRIA?
– Centar za marinsku i slatkovodnu biologiju Sharklab ADRIA regionalna je konsultantsko-istraživačka, istraživačko-razvojna i edukativna institucija koja se primarno bavi naučnim radom s ciljem boljeg razumijevanja i uspostave dugoročne in-situ zakonske zaštite ciljanih vrsta i staništa. Kao registrovani izdavač publicira monografije međunarodnog značaja, podržane do sada od vlade država istočnog Jadrana. U protekloj dekadi naučnici Centra publicirali su 200 naučnih radova kojima su prvi put konstatovali postojanja određenih oboljenja, doprinijeli poznavanju bazične biologije vrsta te dali originalne strategije za očuvanje i revitalizaciju ugroženih vrsta. Edukaciju širih javnih masa djelatnici Centra postižu kroz dokumentarce i partnerstvo s medijskim kompanijama, kao što su National Geographic, NatGeo WILD, FOX, Disney, BBC, Deutsche Welle i mnogi drugi. Rad Centra direktno podržavaju i/ili finansiraju vladina tijela EU i država regiona, kao i mnogobrojne fondacije: National Geographic, Discovery Channel, Rufford Foundation, Foundation Ensemble, Explorers Club, IDEA WILD, PADI Foundation, Waitt Foundation i brojne ostale.
Kako je došlo do istraživanja podmorja Neumskog zaljeva?
– Većina mojih regionalnih studija bila je usmjerena na teritorijalne vode Republike Hrvatske, koje godinama sistematski istražujem zajedno s brojnim lokalnim partnerima. Moj prijatelj i mentor prof. dr. Suvad Lelo s Odsjeka za biologiju, PMF u Sarajevu, koji je svakako ponajviše zaslužan za moj naučni razvoj, da kažem, “nagovarao me” da većinu istraživačkih programa prebacimo u Neum, koji u biti nije pravilno istraživan još od sredine prošloga vijeka. To je svakako bila jedna od najboljih odluka koje sam napravio, s obzirom na to da nam je rad u Neumu omogućio desetine iznimno kvalitetnih naučnih publikacija, više od deset velikih projekata i vrlo ozbiljan razvoj karijere. Čak i danas, iako je većina programa koje vodim internacionalnog karaktera, vrlo rado uradim studije i u Neumu.
Kao neko ko je mnogo putovao, kako gledate na bh. mentalitet? Šta Vas najviše veže za Bosnu i Hercegovinu?
– Prvenstveno smatram da je Balkan idealno tlo za gotovo pa bilo koji oblik naučnog rada po pitanju animalne komponente. Ipak, mi na Balkanu, a posebice u BiH, imamo nešto što ja zovem “kompleks strane vrijednosti”, a uz to puni smo sujete i brojnih kompleksa – što nas u nauci i obrazovanju vuče unazad već godinama. Imamo tu čudnu tendenciju da smo najpametniji, da znamo rješenje gotovo pa svakog problema – a uz to niko prstom ne bi pomjerio da nešto napravi. O tome svakako svjedoče, nažalost, iznimno slabi rezultati akademskog i naučnog osoblja, uz čast i poštovanje izuzecima.
Kako je izgledao put do velikog uspjeha – saradnje s National Geographicom?
– Put do pozicija u National Geographicu najlakše je opisati kao neshvatljivo težak – no, iskreno, daleko je teže ostati na poziciji nego doći do nje. Trenutno radim kao voditelj Shark Tales odjela pri NatGeu, a član sam i Nadzornog odbora za istraživače. Radio sam nekoliko godina na Sharkfestu, NatGeo WILD, čije sam zaštitno lice bio ove godine. Također, pri NatGeo Learningu radim na seriji edukativnih knjiga za učenike srednjih škola koje u svom kurikulumu prate moj poslovni i privatni život – što je krajnje uzbudljivo.
Glavni razlog neuspjeha većine mladih ljudi jeste nepostojanost koja vodi i brzom odustajanju nakon nekoliko često i banalnih prepreka. Vjerujem da tok misli u velikom dijelu upravlja životom te da su za postizanje onog što društvo definiše kao “kapitalni uspjeh” potrebni iznimno čvrsta volja, još čvršća vjera i bezuslovno neodustajanje.
Kakva je pozicija ihtiologije u BiH?
– Velika većina univerzitetskih profesora u BiH su u biti ihtiolozi, pa je vrlo teško reći da je nedirnuto zanimanje; a posebice kada uzmemo imena kao što su Vuković i Šoljan (i drugi) koji su ostavili ozbiljne rezultate u ihtiološkim studijama na svjetskom nivou. Ipak, degradacija i rapidno propadanje nauke kod nas, koji se dešavaju posljednjih dekada, stvorili su svojevrstan jaz u poznavanju lokalne i regionalne faune, broju i kvalitetu objavljenih radova, a samim tim stvorili su i mnogo posla.
Koji dio istraživanja najviše volite?
– Iako uživam u svakom segmentu rada, najviše se uvijek radujem terenskim studijama i bliskim interakcijama sa životinjama.
(oslobodjenje.ba)
