Centar za životnu sredinu iz Banja Luke svojim aktivnim djelovanjem utiče i doprinosi unapređenju životne sredine.
Trenutni fokus je na problemu izgradnje malih hidroelektrana. Viktor Bjelić, potpredsjednik Centra, je “zaštitno lice” ove inicijative.
Kada govorimo o zaštiti životne sredine, koliku ulogu u tome ima država, a koliko je ovaj teret prepustila građanskim inicijativama?
Nažalost, državno uređenje je komplikovano te državna vlast zapravo nema nadležnost za životnu sredinu osim međunarodnih konvencija, dok entiteti imaju, ali većinski se ta uloga ogleda u upravnim postupcima odnosno davanju dozvola. Nadzor nad provođenjem uslova iz tih dozvola je nedovoljan i to je jedan od glavnih razloga zašto građani reaguju kada vide da javni organi ne djeluju na evidentno narušavanje životne sredine ili zagađenje.
Kakvi su zakoni Bosne i Hercegovine po tom pitanju?
Zakoni po svom sadržaju nisu loši, ali njihovo provođenje je još uvijek na niskom nivou. U FBiH se već preko pet godina u proceduri usvajanja nalazi novi Zakon o zaštiti okoliša i čeka se Dom naroda PFBiH da se usvoji i stupi na snagu.
Deklaraciju „Opštine bez brana“ potpisali su Istočno Sarajevo, Ljubuški i Bihać. Možete li nam reći o napretku ove akcije i njenoj važnosti?
Deklaracija o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana je donesena u novembru 2019. godine uz finansijsku podršku Evropske unije i ona je upućena vlastima u zemljama regije, kao i entitetskim u BiH. Jedino je Predstavnički dom PFBiH usvojio ovu regionalnu inicijativu dok se u Republici Srpskoj nije našla na sjednici Narodne skupštine, iako im je Deklaracija dostavljena. Deklaracija „Opštine bez brana“ ima isti cilj samo je pristup drugačiji, odnosno razgovaramo sa predstavnicima lokalne vlasti gdje se najveći problemi i štete osjete kada se male hidroelektrane izgrade. Gradonačelnici sa kojima smo do sada bili u kontaktu svjesni su da po njihovu lokalnu samoupravu i građane ovi projekti ne donose korist već štetu, te su se potpisivanjem obavezali da u prostorno-planskoj dokumentaciji ne planiraju MHE, kao i da će prilikom odlučivanja o eventualnim inicijativama za gradnju istih, sprovesti direktno učešće javnosti putem javnih rasprava.
Kolika je opasnost izgradnja malih hidroelektrana na rijekama Bosne i Hercegovine i kako se protiv toga može boriti?
Porazna je činjenica da su doslovno na svim rijekama u BiH planirane hidroelektane.
BiH je jedna od posljednjih zemalja u Evropi koja ima kvalitetnu i još uvijek izdašnu prirodnu vodu za piće. Rijeke i njihovi kanjoni predstavljaju značajan resurs i potencijal za održivi i odgovorni razvoj lokalnih zajednica u BiH. Sve rijeke u BiH su u velikom riziku da ostanu bez svojih najvećih vrijednosti, od kojih su najvažniji kvalitet vode i bogatstvo biodiverziteta zbog planova za izgradnju velikog broja hidroelektrana na njima. Iz tog razloga Centar za životnu sredinu je inicirao osnivanje Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine koju čine udruženja i pojedinci iz BiH okupljeni oko ideje zaštite voda i odgovornog upravljanja vodama. Jedini nacin borbe je gradjansko udruzivanje, jer kako mi u Koaliciji kažemo: „Ostaće nam onoliko rijeka koliko otmemo od investitora i neodgovorne vlasti koja im omogucava eksploataciju nasih najvrijednijih resursa.“
Tokom izolacije, svijetom su prošle slike idilične prirode, pročišćene od ljudskog zagađena. Koliko su ove slike tačne i šta mislite kako će trenutna pandemija uticati na našu svijest o zaštiti životne sredine?
To je kratkotrajan efekat manjka ili ograničenih ljudskih aktivnosti, te je iz tog razloga došlo do „bujanja prirode“, ali realno je da su se dešavale i drugačije slike. Naime, u Foči na rijeci Bjelava, dok su gradjani bili zatvoreni, Srbinjeputevi a.d. su krenuli u ilegalne radove na izgradnji MHE Bjelava i Mala Bjelava čime su uništili korito rijeke i posjekli značajne količine šume. Pandemija je uticala i može uticati na ljude koji imaju svijest, ali ne i na one kojima je jedini interes profit na uštrb drugih i prirode. Pohlepa je najgori virus koji je ikada harao ovom planetom i oduvijek je iza sebe ostavljao pustoš.
(Fedor Marjanović/mionama.ba)
