Isključimo nasilje nad ženama i djevojčicama zajedno

U okviru Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, UN Women BiH u periodu od 25. novembra do 10. decembra, u saradnji s partnerima, realizira kampanju “Isključimo nasilje nad ženama i djevojčicama zajedno”. Riječ je o aktivnostima koje su, kako je saopšteno, dio globalne kampanje “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”, koja poziva na okončanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama.

Utjecaj pandemije na porast nasilja
Okolnosti izazvane pandemijom virusa COVID-19 donijele su dodatne probleme u prevenciji nasilja nad ženama i djevojčicama. Otuda, u fokusu ovogodišnje kampanje u BiH jeste utjecaj pandemije COVID-19 na porast nasilja nad ženama i djevojčicama. Uz to, kako su kazali organizatori, kampanja ističe važnost osiguravanja nesmetanog pristupa uslugama podrške preživjelima nasilja, te doprinos šire zajednice prevenciji nasilja nad ženama u vremenu krize, s posebnim fokusom na medije.
Kampanja „Isključimo nasilje nad ženama i djevojčicama zajedno“ započela je, u skladu sa okolnostima, online događajem, na kojem su uvodne riječi održali/e Nj.E. Johanna Strömquist, ambasadorica Švedske u BiH, gdin John Kennedy Mosoti, predstavnik UNFPA u BiH, i gdin David Saunders, predstavnik UN Women u BiH.
– Pandemija COVID-19 nesrazmjerno utječe na žene, i to je pogotovo slučaj kada je u pitanju nasilje nad ženama, kada su domaćinstva pod pritiskom. U vremenu krize, važno je da osiguramo da žene i djevojčice dobiju prijeko potrebnu podršku i zaštitu. Nastavit ćemo podržavati rad na sprečavanju svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama u Bosni i Hercegovini”, kazala je Nj.E. Johanna Strömquist, ambasadorica Švedske u BiH.
Prema mišljenju Davida Saundersa, predstavnik UN Women u BiH, kriza prouzrokovana pandemijom COVID-19 nas je sve natjerala da prakticiramo socijalnu distancu i da ostanemo kod kuće.
– Kao rezultat, nasilje u porodici se povećalo. Sigurne kuće nastavljaju podržavati žene i djevojčice kojima je potrebna pomoć u krizi; osoblje je preopterećeno i riskira vlastite živote da pomogne drugima. Ponosni smo na to što UN Women radi sa lokalnim pružaocima usluga iz općina i nevladinih organizacija, koji ulažu trud da podrže svaku ženu i djevojčicu suočenu sa nasiljem u porodici. Sve preživjele moraju dobiti pomoć koju trebaju i zaslužuju, pogotovo u vremenu krize. Nasilje nikada nije prihvatljivo, istakao je Saunders.
Pored navedenog, u okviru ovog uvodnog događaja u organizaciji UN women, održana je i panel diskusija na temu „Utjecaj pandemije COVID-19 na nasilje nad ženama“, u kojoj su učestvovali/e Joško Mandić, stručni savjetnik pri Agenciji za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH; Jasmina Mujezinović, izvršna direktorica Fondacije lokalne demokratije iz Sarajeva; i Radmila Žigić, direktorica Fondacije „Lara“ iz Bijeljine. Ono što je bio jedan od magistralnih zaključaka diskusije jeste da svi članovi društva – vladin, nevladin i privatni sektor, te mediji, igraju važnu ulogu u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, te da svi trebaju djelovati zajedno kako bi privatni i javni prostori bili sigurni za žene i djevojčice.
Obojimo svijet narandžasto
Nj.E. Ulrike Hartmann, ambasadorica Austrije u BiH, je također nedavno u okviru kampanje UN Women “Orange the World” (Obojimo svijet narandžasto) govorila o važnosti obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Prema njenim riječima ovo je godina važnih godišnjica. Ona smatra kako je najvažnija za Bosnu i Hercegovinu 25. godišnjica potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini.
– Ujedno se obilježava godišnjica potpisivanja Rezolucije 1325 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija pod nazivom ‘Žene, mir i sigurnost’ koja je od posebnog značaja za Bosnu i Hercegovinu, posebno u svjetlu ciljane upotrebe seksualnog i rodno zasnovanog nasilja tokom rata 1990-ih godina. Osim toga, prije 5 godina, organizacija UN Women je inicirala kampanju ‘Orange the World’ (Obojimo svijet narandžasto) za promociju ’16 dana aktivizma’ protiv rodno zasnovanog nasilja koja traje od 25. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, sve do 10. decembra, Dana ljudskih prava, kazala ona.
Ambasadorica Hartmann naglašava da je za Bosnu i Hercegovinu, kao i za ostatak svijeta, 2020. bila i godina koja se, zbog pandemije nezapamćenih razmjera, ne može porediti ni sa jednom prethodnom. Svako je, prema njenom mišljenju, pogođen “novom normalnošću”.
– Za mnoge, uključujući mene, ovo je značilo mijenjanje ranije utvrđenih rutina i prilagođavanje drugačijem načinu rada, većinom od kuće. Slobodno možemo reći da nije bilo jednostavno ni za koga. Uprkos sve većoj virtualnoj povezanosti, online interakcije jednostavno nisu isto što i susreti u stvarnom svijetu i, s vremena na vrijeme, teško je ne osjećati se uplašeno, usamljeno i izolirano tokom ovog perioda, rekla je austrijska ambasadorica.
Za žrtve rodno zasnovanog nasilja, prvenstveno žene, kao i za pripadnike LGBTIQ+ zajednice, prelazak na život pod restrikcijama zbog COVID-19 pandemije, posebno je, dodaje, komplikovan u okolnostima lockdowna.
– Ne samo da nije jednostavan, već predstavlja svakodnevnu borbu, ponekad i za preživljavanje. U mnogim slučajevima ovo je tiha borba unutar vlastita četiri zida. Prema nedavnoj studiji OSCE-a, oko 50 posto žena u Bosni i Hercegovini je već iskusilo nasilje. Skoro četiri od deset žena (38 posto) je doživjelo psihiloško, fizičko ili seksualno nasilje od partnera, muža ili drugih počinioca, pri čemu samo tri posto žrtava prijavi nasilje nadležnima. Posebno su pogođene siromašne ili marginalizirane žene, poput žena sa invaliditetom ili žena iz manjinskih grupa kao što su Romkinje, te pripadnici LGBTIQ+ zajednice. Zato je izuzetno važno da govorimo otvoreno o rodno zasnovanom nasilju i jasno poručimo da nijedna osoba u Bosni i Hercegovini ili bilo gdje drugo ne smije da trpi nasilje, posebno ne na osnovu svog spola. Mnogi pojedinci osjećaju da nemaju drugog izbora nego da trpe rodno zasnovano nasilje iz različitih razloga, uključujući finansijsku ovisnost, manjak alternativa ili široko rasprostranjenu skepsu prema radu institucija i strah od društvene stigmatizacije, čak i u okviru vlastite porodice, zaključila je Hartmann.
Kampanja „Isključimo nasilje nad ženama i djevojčicama zajedno“ se, kako se još ističe, realizira i na društvenim mrežama UN Women u BiH – Facebooku, Twitteru i Instagramu, gdje će predstavnici/e nevladinog sektora, medija i međunarodne zajednice poslati snažne poruke u cilju podizanja svijesti o nasilju nad ženama i djevojčicama u vrijeme pandemije COVID-19 uz moto #isključimonasilje. Također, u sklopu kampanje bit će realizirana bliska saradnja sa lokalnim medijima iz 11 bh. općina, u cilju podizanja svijesti o nasilju nad ženama na lokalnom nivou, i jačanja kapaciteta medijskih stručnjaka/inja za odgovorno izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju.
(mreža-mira)