Konferencija “EU i Zapadni Balkan – između međusobnog nepovjerenja i zajedničkih interesa”

Dvije decenije nakon početka procesa pridruživanja zemalja Zapadnog Balkana u EU, konačni ishod tog procesa – punopravno članstvo zemalja Zapadnog Balkana u EU čini se neizvjesniji nego ikada.

Razloge za takvo stanje moguće je tražiti i na jednoj i na drugoj strani. Unutrašnje protivrječnosti unutar EU i pojedinih zemalja članica, procvat populizma u kombinaciji sa snažnim migracijskim pritiskom na EU, politiku pridruživanja učinile su neizbježnom žrtvom.

Zemlje Zapadnog Balkana zarobljene uskim interesima političkih elita nisu uspjele većinsku volju građana za pridruživanjem EU pretvoriti u stvarne reforme sa konkretnim ishodima demokratizacije i liberalizacije ekonomije i društva. Nedovršeni procesi gradnje država i rast autoritarnih tendencija ostavljaju veliki prostor za dominaciju identitetskih politika širom regiona, dok pitanja vladavine prava, demokratizacije i ljudskih prava ostaju u drugom planu.

Kao posljedica nestabilnosti, odsustva ekonomskog razvoja, proces depopulacije zemalja zapadnog Balkana dobija na ubrzanju, čime se perspektiva za promjenu postojećeg stanja dodatno sužava. Stoga, cilj konferencije “EU i Zapadni Balkan – između međusobnog nepovjerenja i zajedničkih interesa” je razmatranje perspektive politike proširenja EU na Zapadni Balkan.
Da li je moguć značajniji pomak u pravcu pridruživanja zemalja Zapadnog Balkana EU bez promjena u pristupu? Nije li neproduktivno uporno se držati istog pristupa a očekivati drugačiji ishod od dosadašnjeg. Kakav bi inovirani pristup trebao biti? Kako u postojećem okruženju nastaviti proces demokratizacije zemalja Zapadnog Balkana, kao prethodno pitanje u integrativnim procesima Zapadnog Balkana?

Konferencija će okupiti predstavnike akademske zajednice, donosilaca odluka i civilnog društva i medija.

FB Event

 

Sadržaj o prilikama za mlade na stranici www.catbih.ba se prenosi u saradnji sa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI) projektom, koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Austrijske razvojne saradnje.