Nezavidni rezultati znanja bh. učenika prema TIMSS istraživanjima povod su razgovora s Namirom Ibrahimovićem, direktorom Osnovne škole “Safvet-beg Bašagić” i voditeljem obrazovne reforme u Kantonu Sarajevo.
Iako je međunarodno istraživanje za praćenje postignuća u matematici i prirodnim nukama u globalnom kontekstu bio povod razgovora, dotakli smo se i pitanja vezanih za obrazovni sistem, online nastavu, ali i reformu školstva.
TIMSS istraživanja pokazalo je da su učenici iz BiH na testovima ostvarili rezultate koji su značajno ispod prosjeka. Ibrahimović smatra da nikako ne možemo pravdati rezultate učeničkog znanja.
“Možemo konstatovati da u bh. obrazovanju nešto ne štima, analizirati uzroke i, vodeći se preporukuama iz izvještaja za BiH, početi mijenjati postojeće obrazovne prakse. U ovakvim situacijama obično se nekoliko dana traži krivac ili traže krivci, a svi ti krivci nam dvadesetak godina stoje pred nosom: nadležne obrazovne vlasti, politike koje održavaju ovakav obrazovni sistem, izbjegavajući da donesu bilo kakve strateške dokumente, a ako ih i donesu, čine sve da ne ispunjavaju što su sami zacrtali. Ne ulaže se u edukaciju nastavnika, opremanje škola, obrazovanjem se na visokoškolskim ustanovama ozbiljno bave rijetki stručnjaci”, istakao je.
Istraživanja na svjetskom nivou posljednjih godina pokazuju ispodprosječne rezultate bh. učenika, a nadležni za to ne mare mnogo. Ibrahimović tvrdi da za to postoje dva razloga.
“Ne znaju ili ne razumiju zašto su važni rezultati međunarodnih istraživanja, rijetki znaju, ali ih nije briga. Trećeg nema. Oni iz svijeta politike i obrazovnih vlasti su rijetki i vrlo brzo njihovi glasovi budu zagušeni i ignorirani. No, nadležne obrazovne vlasti, koje nude nekakve obrazovne politike, biraju građani i važno bi bilo da birači traže od političara koje su birali da na listi prioriteta visoko mjesto zauzimaju i promjene u obrazovanju”, kazao je.
Pandemija postavila izazove obrazovanju
Pandemija je donijela izazove i u obrazovanju. Tradicionalni sistem izvođenja nastave preko noći je morao biti zamijenjen online nastavom, a Ibrahimović smatra da se s tim moramo nositi kako znamo i umijemo.
“Nemamo mnogo prostora da u ovakvim situacijama, s ovakvim obrazovnim sistemom očekujemo mnogo. Sada se pokazuje koliko nedostatak kontinuirane kvalitetne edukacije nastavnica/nastavnika utječe na kvalitet obrazovanja. Nema ni sistemske podrške prosvjetarima u korištenju digitalnih tehnologija, niti su osigurani svi tehnički preduvjeti za adekvatan rad. Nadalje, definitivno da ovakav obrazovni sistem i ovakav sistem ocjenjivanja nisu prilagođeni učenju na daljinu te smo zbog toga u prethodnim mjesecima povremeno svjedočiili različitim anomalijama koje ispostavlja spoj našeg obrazovanja i platforme učenja na daljinu: groteskni načini ispitivanja, različiti oblici komunikacije nastavnika i učenika, svi tehnički problemi koji prozilaze iz nedovoljnog poznavanja softwarea”, pojašnjava on.
Potom naglašava da se treba nadati da vlasti ozbiljno istražuju sve procese tokom online nastave, a ne samo izvještaje direktora i nastavnika. Ozbiljan pristup će im poslužiti za pripremanje edukacija u korištenju i platformi za online učenje ,kao i izrade digitalnih sadržaja.
On pojašnjava da je sada teško reći koliko će sistem online nastave utjecati na budućnost, ali da će biti posljedica, hoće.
“Posebno je važno provjeriti psihičko zdravlje učenika, kao i procijeniti vjerovatne propuste u usvajanju znanja. No, opet podsjećam na rezultate međunarodnih istraživanja koja kažu da ovaj redovni obrazovni sistem nije dobar i da će takav obrazovni sistem, prilagođen učenju na daljinu, dati još poraznije rezultate. Stoga ovakva nastava može biti još jdan argument, zagovornik za hitne promjene u obrazovnom sistemu u BiH”, istakao je.
Nedostaci tradicionalnog obrazovnog sistema
Dotakli smo se i nedostataka obrazovnog sistema u BiH, a Ibrahimović se osvrnuo na osnovne manjkavosti u našem obrazovanju.
“Usmjerenost na sadržaj, metodika nastave koja insistira da nastavnici predaju, a učenici reproduciraju što su čuli ili što im je rečeno da nauče, striktna podjela predmeta, nedovoljna saradnja predmetnih nastavnika u planiranju poučavanja jednog odjeljenja ili jednog razreda, ograničavanje časa na 45 minuta, sedmični raspored sati, neulaganje u nastavničke kompetencije, formalne edukacije, loši nastavnički fakulteti, neulaganje u opremanje škola, sterilno okruženje za učenje…”, rekao je.
Ibrahimović zaključuje da moraju postojati ozbiljne politike koje zagovaraju kvalitetno obrazovanje, a mi kao stanovnici BiH moramo zahtijevati od političara da kreiraju ozbiljne obrazovne politike kako bismo djeci pomogli da razviju sve svoje potencijale i da ne zaostaju za svojim vršnjacima iz drugih država.
(Klix.ba)
Iako je međunarodno istraživanje za praćenje postignuća u matematici i prirodnim nukama u globalnom kontekstu bio povod razgovora, dotakli smo se i pitanja vezanih za obrazovni sistem, online nastavu, ali i reformu školstva.
TIMSS istraživanja pokazalo je da su učenici iz BiH na testovima ostvarili rezultate koji su značajno ispod prosjeka. Ibrahimović smatra da nikako ne možemo pravdati rezultate učeničkog znanja.
“Možemo konstatovati da u bh. obrazovanju nešto ne štima, analizirati uzroke i, vodeći se preporukuama iz izvještaja za BiH, početi mijenjati postojeće obrazovne prakse. U ovakvim situacijama obično se nekoliko dana traži krivac ili traže krivci, a svi ti krivci nam dvadesetak godina stoje pred nosom: nadležne obrazovne vlasti, politike koje održavaju ovakav obrazovni sistem, izbjegavajući da donesu bilo kakve strateške dokumente, a ako ih i donesu, čine sve da ne ispunjavaju što su sami zacrtali. Ne ulaže se u edukaciju nastavnika, opremanje škola, obrazovanjem se na visokoškolskim ustanovama ozbiljno bave rijetki stručnjaci”, istakao je.
Istraživanja na svjetskom nivou posljednjih godina pokazuju ispodprosječne rezultate bh. učenika, a nadležni za to ne mare mnogo. Ibrahimović tvrdi da za to postoje dva razloga.
“Ne znaju ili ne razumiju zašto su važni rezultati međunarodnih istraživanja, rijetki znaju, ali ih nije briga. Trećeg nema. Oni iz svijeta politike i obrazovnih vlasti su rijetki i vrlo brzo njihovi glasovi budu zagušeni i ignorirani. No, nadležne obrazovne vlasti, koje nude nekakve obrazovne politike, biraju građani i važno bi bilo da birači traže od političara koje su birali da na listi prioriteta visoko mjesto zauzimaju i promjene u obrazovanju”, kazao je.
Pandemija postavila izazove obrazovanju
Pandemija je donijela izazove i u obrazovanju. Tradicionalni sistem izvođenja nastave preko noći je morao biti zamijenjen online nastavom, a Ibrahimović smatra da se s tim moramo nositi kako znamo i umijemo.
“Nemamo mnogo prostora da u ovakvim situacijama, s ovakvim obrazovnim sistemom očekujemo mnogo. Sada se pokazuje koliko nedostatak kontinuirane kvalitetne edukacije nastavnica/nastavnika utječe na kvalitet obrazovanja. Nema ni sistemske podrške prosvjetarima u korištenju digitalnih tehnologija, niti su osigurani svi tehnički preduvjeti za adekvatan rad. Nadalje, definitivno da ovakav obrazovni sistem i ovakav sistem ocjenjivanja nisu prilagođeni učenju na daljinu te smo zbog toga u prethodnim mjesecima povremeno svjedočiili različitim anomalijama koje ispostavlja spoj našeg obrazovanja i platforme učenja na daljinu: groteskni načini ispitivanja, različiti oblici komunikacije nastavnika i učenika, svi tehnički problemi koji prozilaze iz nedovoljnog poznavanja softwarea”, pojašnjava on.
Potom naglašava da se treba nadati da vlasti ozbiljno istražuju sve procese tokom online nastave, a ne samo izvještaje direktora i nastavnika. Ozbiljan pristup će im poslužiti za pripremanje edukacija u korištenju i platformi za online učenje ,kao i izrade digitalnih sadržaja.
On pojašnjava da je sada teško reći koliko će sistem online nastave utjecati na budućnost, ali da će biti posljedica, hoće.
“Posebno je važno provjeriti psihičko zdravlje učenika, kao i procijeniti vjerovatne propuste u usvajanju znanja. No, opet podsjećam na rezultate međunarodnih istraživanja koja kažu da ovaj redovni obrazovni sistem nije dobar i da će takav obrazovni sistem, prilagođen učenju na daljinu, dati još poraznije rezultate. Stoga ovakva nastava može biti još jdan argument, zagovornik za hitne promjene u obrazovnom sistemu u BiH”, istakao je.
Nedostaci tradicionalnog obrazovnog sistema
Dotakli smo se i nedostataka obrazovnog sistema u BiH, a Ibrahimović se osvrnuo na osnovne manjkavosti u našem obrazovanju.
“Usmjerenost na sadržaj, metodika nastave koja insistira da nastavnici predaju, a učenici reproduciraju što su čuli ili što im je rečeno da nauče, striktna podjela predmeta, nedovoljna saradnja predmetnih nastavnika u planiranju poučavanja jednog odjeljenja ili jednog razreda, ograničavanje časa na 45 minuta, sedmični raspored sati, neulaganje u nastavničke kompetencije, formalne edukacije, loši nastavnički fakulteti, neulaganje u opremanje škola, sterilno okruženje za učenje…”, rekao je.
Ibrahimović zaključuje da moraju postojati ozbiljne politike koje zagovaraju kvalitetno obrazovanje, a mi kao stanovnici BiH moramo zahtijevati od političara da kreiraju ozbiljne obrazovne politike kako bismo djeci pomogli da razviju sve svoje potencijale i da ne zaostaju za svojim vršnjacima iz drugih država.
(Klix.ba)
Povezani postovi:
UNICEF BiH – Konkurs: Medijski doprinos promociji i zaštiti prava djeteta u BiH 2020
Poziv na Zoom online obrazovnu dijalošku platformu: „PISA 2018 i novi izazovi s kojima se obrazovanje susreće danas“
Izvještaj o stanju uključenosti osoba sa invaliditetom u procese zapošljavanja i preporuke za sistemske promjene
