Mlijeko iz Zenice, sir iz Banjaluke ili Blidinja, domaći pekmez od šljiva iz Prozora, svježa riba iz Gornjeg Vakufa, jaja prepelice iz Sarajeva, domaće brašno iz vodenice iz Donjeg Vakufa…
Jedna od prvih web aplikacija koja je prepoznala važnost kupovine i promocije domaćih proizvoda je Farmer.ba. Iza nje stoje braća Nermin i Nedžad Nadarević, zahvaljujući kojima doslovno kroz dva „klika mišem“, na vašu adresu dolazi mlijeko iz Zenice, sir iz Banjaluke ili Blidinja, domaći pekmez od šljiva iz Prozora, svježa riba iz Gornjeg Vakufa, jaja prepelice iz Sarajeva, domaće brašno iz vodenice iz Donjeg Vakufa…
Sama ideja za ovakvu stranicu nastala iz vrlo praktičnih razloga – imati na svom stolu zdravu, domaću hranu čije se porijeklo zna – a četiri godine poslije, Farmer.ba je mjesto koje okuplja, ne samo proizvođače, nego i ljude koji cijene domaće proizvode, ljude iz struke i sve one koje zanima poljoprivreda i proizvodnja hrane.
U vrijeme pandemije, kreirali su i Viber grupu radi brže komunikacije, a odskoro je na sajtu i nova rubrika Pitaj Agronoma, gdje već postoji baza pitanja i odgovora iz polja voćarstva, ratarstva, povrtlarstva, koja je svima dostupna.
To se pokazalo kao nužno jer se od pojave korona virusa povećao i broj ljudi koji žele da kupe domaći proizvod, ali i onih koji se žele baviti poljoprivredom za svoje lične potrebe, pa traže sadnice voća, rasad povrća, sjemena i slično.
„Pišu nam ljudi kako sada imaju više vremena i „komad“ zemlje, te se interesuju gdje se može kupiti sjeme, alat. Skoro nam se javio čovjek koji nam je rekao da nikad u životu nije motiku u ruke uzeo, ali će sad sa svojom porodicom pokušati urediti svoju baštu, što nas svakako veseli. Eto, vidite šta nam je uradio jedan virus za mjesec dana? Zamislite samo šta bi se desilo da se sve granice zatvore, da nema uvoza?“, pita se Nermin i dodaje: „Naše je mišljenje da bi ova situacija trebalo da vrati proizvođače na njihovo zasluženo mjesto i da doslovno budu u vrhu liste naših saradnika i tu ostanu. Često govorimo da, ukoliko imate svog zubara, automehaničara, doktora, u samom vrhu će uskoro biti i poljoprivrednik. Taj odnos kupac-proizvođač je jako bitan i kad jednom uspostavite tu suradnju, benifiti za obje strane su veliki. Vi imate provjerenu i zdravu hranu koja je uzgojena doslovno u vašem komšiluku, dok proizvođač ima stalnog kupca i ne boji se da neće imati kome prodati svoje proizvode“.
Kad su pokrenuli platformu www.farmer.ba primarno je bilo, ističe Nermin, predstaviti proizvođače koji stoje iza svog proizvoda. Međutim, vrlo brzo su uvidjeli da ima jako puno prostora za proširenje njihove ideje, tako da su vrlo brzo krenuli i u realizaciju on-line prodaje, izrade on-line prodavnica za saradnike u sklopu www.farmer.ba, putem kojih svoje proizvode mogu prodavati na bilo koju adresu u BiH.
Zasad on-line prodaju samo hermetički zatvorene proizvode, od sokova, džemova, zimnica, pa sve do čajeva i pčelinjih proizvoda koji dolaze na bilo koju adresu u vrlo kratkom vremenskom periodu. Bilo je dosta i poziva od ljudi koji prodaju meso ili druge proizvode, ali pošto nisu bili registrovani, braća Nadarević nisu pristala na saradnju.
„Surađujemo samo sa provjerenim proizvođačima, sa kojima imamo jasan dogovor i informaciju o kvaliteti proizvoda i koji, naravno, stoje iza svog proizvoda. Ta nam je veza jako bitna i sad funkcioniše jako dobro“, ističe nač sagovornik.
Za sada u sklopu Farmer.ba ima oko 150 proizvođača, sa preko 600 proizvoda. Većina saradnika, kaže Nermin, ima svoje on-line prodavnice u sklopu Farmer.ba, dok imaju i saradnike koji plasiraju svoje svježe proizvode kroz njihovu platformu.
Upravo su ovih dana krenuli u promociju malih proizvođača koji imaju u ponudi svježe povrće i koji imaju vlastitu dostavu za određene gradove i mjesta, tako da ovom prilikom naš sagovornik poziva proizvođače iz BiH koji se bave plasteničkom proizvodnjom i prodajom svježih proizvoda da im se pridruže.
Kad su pokrenuli platformu, prije skoro četiri godine, prisjeća se Nermin, nije bilo baš lako – imali su neke proizvođače koji nisu imali ni e-mail, a o nekim drugim promotivnim digitalnim rješenjima nije bilo ni pomena: „Na našim prostorima ovakav vid promocije u to vrijeme je bio doslovno u samim povojima i kod nas se čovjek baš i ne trudi da mijenja stvari nabolje, neka ide kako ide, kako sam naučio od ranije. Jednostavno se bojimo promjena i dosta su Balkanci „uljuljani“ u svoje sigurne luke. Teško je bilo sve to izmijeniti, stvoriti povjerenje kod proizvođača, kod građana, koji baš i ne vjeruju svakome na prvu. Ipak se radi o prehrambenim proizvodima i tu smo baš morali dosta raditi na samom povjerenju i izgradnji ovakvog jednog modela suradnje i uvezivanja. Mi smo na samom startu odlučili da ćemo raditi samo sa registriranim proizvođačima i držimo se naše odluke. Svaki proizvođač ima jasno predstavljene podatke u sklopu www.farmer.ba od adrese, do kontakt telefona, opisa proizvoda, gdje naši građani mogu direktno kontaktirati proizvođača i posjetiti ga na adresi. Naš moto je predstavljati i prodavati proizvode koji imaju „ime i prezime“, svoje jasno porijeklo“.
Naglašava da se od tih početaka dosta toga promijenilo, jer je on-line pismenost rasla kod ljudi, pa i sama mogućnost da više saznaju o zdravoj ishrani.
„Imamo sad i generaciju mladih mama i tata, pismenih i osviještenih ljudi, koji hoće da znaju odakle je ta hrana koju daju svojim bebama, djeci, i to je za svaku pohvalu. Takvi ljudi mijenjaju i same proizvođače, njihov odnos prema proizvodnji, jer su dosta zahtjevniji, ali su spremni i taj proizvod platiti skuplje“, ističe naš sgovornik.
Na naše pitanje u vezi sa mjerama koje su sada aktuelne, a tiču se promocije sjetve, i koje predstavljaju kratkoročno rješenje, jer bez jasne strategije i promjene odnosa prema poljoprivredi, ova situacija neće biti iskorištena, pa će i u poljoprivredi sve ostati isto, Nermin kaže da je ovo kompleksno pitanje, koje traži dosta vremena da se pokuša naći pravi odgovor: „Naše je mišljenje da hrana ne može propasti, ukoliko imate kao proizvođač jasan plan gdje i u kojem pravcu idete. Sa druge strane, bilo je situacija kad se proizvod jednostavno nije imao kome prodati, jer je tržište bilo pretrpano sa takvim proizvodima. Trebalo bi biti više sistematično i jasnije koordinirano, sa jasnim planom ko šta i gdje uzgaja, pa ne možemo svi uzgajati paradajz i paprike ili aroniju? Mi u zadnje vrijeme, posebno iz zapadnih zemalja, imamo upite za neke proizvode koji se uopće ne proizvode i ne pripremaju u BiH. Tu je najviše upita za sušenim organskim proizvodima. Nažalost, na državnom nivou nemamo ministarstvo poljoprivrede, nego je sve podijeljeno na entitete, zatim na kantone i opštinske nivoe i tu ima jako puno problema, od poticaja, pa dalje“.
U svakom slučaju, naglašava naš sgovornik, zaključak je jasan – proizvodnja hrane i poljoprivreda su velika prednost ovoga područja, pitajnje je samo da li je i poruka jasna – prije svega nadležnim institucijama, a onda i svima nama, da je krajnje vrijeme da se posvetimo razvijanju domaćih kapaciteta i proizvoda.
“Sami možete primijetiti da na svakom koraku imamo uvozne proizvode, od vode, povrća, ali i drugih namirnica koje možemo i sami proizvesti. Ono što je u svemu najgore jeste da su upravo ti uvozni proizvodi i najjeftiniji, za kojima nažalost posežu naši građani, prvenstveno iz ekonomskih razloga. Može se primijetiti npr. uvozni ajvar, koji je doslovno četiri puta jeftiniji od domaćeg, ali je pitanje odakle nam dolazi taj proizvod, da ne govorimo o kvaliteti”, ističe na kraju razgovora za Buku Nermin Nadarević, dodajući da ne trebamo izmišljati “toplu vodu”, već samo pogledati šta rade neke druge zemlje: “U zapadnim zemljama možemo primijetiti da je odnos društva prema proizvođačima hrane sasvim drugačiji, posebno kad je riječ o organskim proizvođačima. Pazi se šta se kupuje, odakle dolazi ta hrana i svakako je naglasak na kupovini domaćih proizvoda, jer taj novac ostaje u državi i njenim građanima.”
Preuzeto sa: 6yka.com
Sama ideja za ovakvu stranicu nastala iz vrlo praktičnih razloga – imati na svom stolu zdravu, domaću hranu čije se porijeklo zna – a četiri godine poslije, Farmer.ba je mjesto koje okuplja, ne samo proizvođače, nego i ljude koji cijene domaće proizvode, ljude iz struke i sve one koje zanima poljoprivreda i proizvodnja hrane.
U vrijeme pandemije, kreirali su i Viber grupu radi brže komunikacije, a odskoro je na sajtu i nova rubrika Pitaj Agronoma, gdje već postoji baza pitanja i odgovora iz polja voćarstva, ratarstva, povrtlarstva, koja je svima dostupna.
To se pokazalo kao nužno jer se od pojave korona virusa povećao i broj ljudi koji žele da kupe domaći proizvod, ali i onih koji se žele baviti poljoprivredom za svoje lične potrebe, pa traže sadnice voća, rasad povrća, sjemena i slično.
„Pišu nam ljudi kako sada imaju više vremena i „komad“ zemlje, te se interesuju gdje se može kupiti sjeme, alat. Skoro nam se javio čovjek koji nam je rekao da nikad u životu nije motiku u ruke uzeo, ali će sad sa svojom porodicom pokušati urediti svoju baštu, što nas svakako veseli. Eto, vidite šta nam je uradio jedan virus za mjesec dana? Zamislite samo šta bi se desilo da se sve granice zatvore, da nema uvoza?“, pita se Nermin i dodaje: „Naše je mišljenje da bi ova situacija trebalo da vrati proizvođače na njihovo zasluženo mjesto i da doslovno budu u vrhu liste naših saradnika i tu ostanu. Često govorimo da, ukoliko imate svog zubara, automehaničara, doktora, u samom vrhu će uskoro biti i poljoprivrednik. Taj odnos kupac-proizvođač je jako bitan i kad jednom uspostavite tu suradnju, benifiti za obje strane su veliki. Vi imate provjerenu i zdravu hranu koja je uzgojena doslovno u vašem komšiluku, dok proizvođač ima stalnog kupca i ne boji se da neće imati kome prodati svoje proizvode“.
Kad su pokrenuli platformu www.farmer.ba primarno je bilo, ističe Nermin, predstaviti proizvođače koji stoje iza svog proizvoda. Međutim, vrlo brzo su uvidjeli da ima jako puno prostora za proširenje njihove ideje, tako da su vrlo brzo krenuli i u realizaciju on-line prodaje, izrade on-line prodavnica za saradnike u sklopu www.farmer.ba, putem kojih svoje proizvode mogu prodavati na bilo koju adresu u BiH.
Zasad on-line prodaju samo hermetički zatvorene proizvode, od sokova, džemova, zimnica, pa sve do čajeva i pčelinjih proizvoda koji dolaze na bilo koju adresu u vrlo kratkom vremenskom periodu. Bilo je dosta i poziva od ljudi koji prodaju meso ili druge proizvode, ali pošto nisu bili registrovani, braća Nadarević nisu pristala na saradnju.
„Surađujemo samo sa provjerenim proizvođačima, sa kojima imamo jasan dogovor i informaciju o kvaliteti proizvoda i koji, naravno, stoje iza svog proizvoda. Ta nam je veza jako bitna i sad funkcioniše jako dobro“, ističe nač sagovornik.
Za sada u sklopu Farmer.ba ima oko 150 proizvođača, sa preko 600 proizvoda. Većina saradnika, kaže Nermin, ima svoje on-line prodavnice u sklopu Farmer.ba, dok imaju i saradnike koji plasiraju svoje svježe proizvode kroz njihovu platformu.
Upravo su ovih dana krenuli u promociju malih proizvođača koji imaju u ponudi svježe povrće i koji imaju vlastitu dostavu za određene gradove i mjesta, tako da ovom prilikom naš sagovornik poziva proizvođače iz BiH koji se bave plasteničkom proizvodnjom i prodajom svježih proizvoda da im se pridruže.
Kad su pokrenuli platformu, prije skoro četiri godine, prisjeća se Nermin, nije bilo baš lako – imali su neke proizvođače koji nisu imali ni e-mail, a o nekim drugim promotivnim digitalnim rješenjima nije bilo ni pomena: „Na našim prostorima ovakav vid promocije u to vrijeme je bio doslovno u samim povojima i kod nas se čovjek baš i ne trudi da mijenja stvari nabolje, neka ide kako ide, kako sam naučio od ranije. Jednostavno se bojimo promjena i dosta su Balkanci „uljuljani“ u svoje sigurne luke. Teško je bilo sve to izmijeniti, stvoriti povjerenje kod proizvođača, kod građana, koji baš i ne vjeruju svakome na prvu. Ipak se radi o prehrambenim proizvodima i tu smo baš morali dosta raditi na samom povjerenju i izgradnji ovakvog jednog modela suradnje i uvezivanja. Mi smo na samom startu odlučili da ćemo raditi samo sa registriranim proizvođačima i držimo se naše odluke. Svaki proizvođač ima jasno predstavljene podatke u sklopu www.farmer.ba od adrese, do kontakt telefona, opisa proizvoda, gdje naši građani mogu direktno kontaktirati proizvođača i posjetiti ga na adresi. Naš moto je predstavljati i prodavati proizvode koji imaju „ime i prezime“, svoje jasno porijeklo“.
Naglašava da se od tih početaka dosta toga promijenilo, jer je on-line pismenost rasla kod ljudi, pa i sama mogućnost da više saznaju o zdravoj ishrani.
„Imamo sad i generaciju mladih mama i tata, pismenih i osviještenih ljudi, koji hoće da znaju odakle je ta hrana koju daju svojim bebama, djeci, i to je za svaku pohvalu. Takvi ljudi mijenjaju i same proizvođače, njihov odnos prema proizvodnji, jer su dosta zahtjevniji, ali su spremni i taj proizvod platiti skuplje“, ističe naš sgovornik.
Na naše pitanje u vezi sa mjerama koje su sada aktuelne, a tiču se promocije sjetve, i koje predstavljaju kratkoročno rješenje, jer bez jasne strategije i promjene odnosa prema poljoprivredi, ova situacija neće biti iskorištena, pa će i u poljoprivredi sve ostati isto, Nermin kaže da je ovo kompleksno pitanje, koje traži dosta vremena da se pokuša naći pravi odgovor: „Naše je mišljenje da hrana ne može propasti, ukoliko imate kao proizvođač jasan plan gdje i u kojem pravcu idete. Sa druge strane, bilo je situacija kad se proizvod jednostavno nije imao kome prodati, jer je tržište bilo pretrpano sa takvim proizvodima. Trebalo bi biti više sistematično i jasnije koordinirano, sa jasnim planom ko šta i gdje uzgaja, pa ne možemo svi uzgajati paradajz i paprike ili aroniju? Mi u zadnje vrijeme, posebno iz zapadnih zemalja, imamo upite za neke proizvode koji se uopće ne proizvode i ne pripremaju u BiH. Tu je najviše upita za sušenim organskim proizvodima. Nažalost, na državnom nivou nemamo ministarstvo poljoprivrede, nego je sve podijeljeno na entitete, zatim na kantone i opštinske nivoe i tu ima jako puno problema, od poticaja, pa dalje“.
U svakom slučaju, naglašava naš sgovornik, zaključak je jasan – proizvodnja hrane i poljoprivreda su velika prednost ovoga područja, pitajnje je samo da li je i poruka jasna – prije svega nadležnim institucijama, a onda i svima nama, da je krajnje vrijeme da se posvetimo razvijanju domaćih kapaciteta i proizvoda.
“Sami možete primijetiti da na svakom koraku imamo uvozne proizvode, od vode, povrća, ali i drugih namirnica koje možemo i sami proizvesti. Ono što je u svemu najgore jeste da su upravo ti uvozni proizvodi i najjeftiniji, za kojima nažalost posežu naši građani, prvenstveno iz ekonomskih razloga. Može se primijetiti npr. uvozni ajvar, koji je doslovno četiri puta jeftiniji od domaćeg, ali je pitanje odakle nam dolazi taj proizvod, da ne govorimo o kvaliteti”, ističe na kraju razgovora za Buku Nermin Nadarević, dodajući da ne trebamo izmišljati “toplu vodu”, već samo pogledati šta rade neke druge zemlje: “U zapadnim zemljama možemo primijetiti da je odnos društva prema proizvođačima hrane sasvim drugačiji, posebno kad je riječ o organskim proizvođačima. Pazi se šta se kupuje, odakle dolazi ta hrana i svakako je naglasak na kupovini domaćih proizvoda, jer taj novac ostaje u državi i njenim građanima.”
Preuzeto sa: 6yka.com
