Ovaj proces za rezultat treba da ima efikasnije funkcionisanje državnog aparata, otklanjanje svih vrsta diskriminacije iz ustavno-pravnog poretka BiH, borbu protiv korupcije te poštivanje najviših demokratskih standarda, ljudskih prava i sloboda. S tim u vezi, smatramo da prioriteti nadležnih institucija u ovom procesu trebaju biti:
- Usvajanje prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o finansiranju institucija BiH, čime će se otkloniti mogućnost ugrožavanja održavanja Opštih izbora 2022. godine eventualnim neusvajanjem Zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu.
- Osiguravanje da se izbori provode u skladu s evropskim standardima, tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a (tehničke izmjene, uvođenje skenera, rješavanje problema vezanih za manipulacije prilikom izbora biračkih odbora)
- Implementacija svih pet presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu kroz izmjene Ustava BiH, a nakon toga prilagodba tim ustavnim rješenjima kroz izmjene ustava i zakona na nižim nivoima upravljanja
- Usvajanje Zakona o Viskom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH i Zakona o javnim nabavkama BiH, na način da nova zakonska rješenja predstavljaju suštinske promjene, a koje moraju biti u skladu sa standardima propisanim u Mišljenju Evropske komisije i Analitičkom izvještaju Evropske komisije
- Izmjene i dopune Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH kojim će se ispuniti svi supstancijalni zahtjevi navedeni u Analitičkom izvještaju Evropske komisije
- Usklađivanje Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i krivičnih zakona sa Istanbulskom konvencijom
- Zaštita slobode izražavanja i novinara_ki od nasilja i prijetnji, naročito u online sferi, kroz izmjene, dopune i implementaciju krivičnih zakona radi efikasnih istraga o nasilju prema medijskim profesionalcima_kama, kao i sankcioniranja napadača i osoba koje prijete
- Unapređenje i harmonizacija entitetskih zakona o zaštiti od klevete uz ujednačavanje domaće sudske prakse sa stadardima Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu
- Usklađivanje kantonalnih zakona i Zakona o javnom okupljanju RS sa relevatnim međunarodnim standardima u ovoj oblasti, te usvajanje okvirnoga zakon o javnom okupljanju u FBiH kojim bi se propisi na nivou kantona harmonizirali i podigli na viši standard
- Usvajanje Zakona o zabrani negiranja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja genocida, holokausta, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina, kao zasebnog zakona na državnom nivou
- Osiguranje neometane, potpune i ubrzane implementacije Revidirane Strategije za rad na predmetima ratnih zločina usvojene krajem septembra 2020. godine
- Izrada Registra državnih službenika_ca
- Unapređenje Zakona o udruženjima i fondacijama BiH
Civilno društvo u BiH očekuje da proces rada i djelovanja na gore navedenim prioritetima bude transparentan i inkluzivan, jer samo se tako može osigurati temeljito poboljšanje zakonodavnog i institucionalnog okvira naše zemlje, čime bi se ubrzalo ispunjavanje ključnih prioriteta iz Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.
[1] Aktivne članice Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH su: Aarhus centar u BiH, Sarajevo, Asocijacija za demokratske inicijative, Sarajevo, BH novinari, Sarajevo, Balkanska istraživačka mreža BiH (BIRN), Sarajevo, Centar za istraživačko novinarstvo, Sarajevo, Centar za mlade Kvart, Prijedor, Centar za političke studije, Sarajevo, Centar za promociju civilnog društva, Sarajevo, Fondacija CURE, Sarajevo, Fondacija 787, Sarajevo, Forum ZFD, Sarajevo, Helsinški parlament građana, Banja Luka, Hope and Homes for Children, Sarajevo, Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH, Sarajevo, Udruženje Kali Sara, Sarajevo, MyRight – Empowers People with Disabilities, Sarajevo, Oštra Nula, Banja Luka, Transparency International u BiH, Banja Luka/Sarajevo, Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje, Sarajevo, TRIAL International, Sarajevo, Sarajevski otvoreni centar, Sarajevo, Vaša prava BiH, Sarajevo, Zašto ne, Sarajevo, Zemlja djece, Tuzla, Žene ženama, Sarajevo.
Inicijativu podržavaju: ACIPS, Sarajevo; Asocijacija studenata Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli; Banjalučko udruženje kvir aktivista (BUKA), Banja Luka; Centar za socio-ekološki razvoj, Banja Luka; Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu; Crvena, Sarajevo; Evropski istraživački centar, Sarajevo; Green Council, Sarajevo; Infohouse, Sarajevo; OKC Abrašević, Mostar; Perpetuum mobile, Banja Luka; Udruženje PEKS, Tuzla; Vesta, Tuzla; Vanjskopolitička inicijativa BH, Sarajevo; Zeleni Neretva, Konjic.
(mreža-mira)
