Zdravlje je najveća vrijednost svakog pojedinca, ne možemo birati zdravlje, ali možemo izabrati zdrav način života. Zdrav način života nije nešto što nam je dato ili urođeno već mora da se strpljivo razvija tokom života. U praktikovanju zdravog načina života mora postojati red i dobar balans tako da zdrav način života mora uključiti fizičku aktivnost, zdravu ishranu, dovoljno odmora i sna i naravno socijalnu interakciju.
Naši mladi sugradjani navode da mladi ne vode dovoljno računa o zdravom stilu života i da bi svi trebali da se okrenu sportu umjesto da žive u nekom virtuelnom svijetu, jer taj virtuelni svijet ne može biti koristan koliko može biti korisno bavljenje fizičkim aktivnostima.
Svoje mišljenjesa nam je podijelio i Ivan Šakić koji se sportom bavi od svoje sedme godine, a već 7 godina bavi se CrossFit-om.
„CrossFit potiče iz Amerike, promovisan je kao filozofija fizičkog vježbanja, ali i kao takmičarski sport. Trening se bazira na funkcionalnim pokretima koji uključuju mnoge elemente kao što su gimnastika, powerlifting, olimpijsko dizanje tegova itd. Ono što krasi CrossFit je konstantna primjena različitih pokreta, podstiče dobijanje veoma dobrih rezultata kada je u pitanju fitnes. Još jedna stvar koja krasi CrossFit jeste to da se moše prilagoditi rekreativcima kao i profesionalnim sportistima. Nema starosnih granica jer se trening može prilagoditi u zavisnosti od vježbača. Ko se bavi profesionalno bilo kojim sportom veoma je bitno paziti na ishranu“, naglasio je Ivan.
Dobar savjet može nam dati i Dragana Samardžija koja veliku pažnju posvećuje zdravom načinu života, članica je fit kampa u Prijedoru, ekipe koja promoviše zdrav stil života kroz zdravu ishranu i redovne fizičke aktivnosti.
„Za mene i ono šta ja promovišem je 80% ishrana, a 20% trening. Ishranu sebi možemo korigovati i hraniti se zdravo, a to koliko je neko zainteresovan za to je ipak individualno. Nisam toliko upućena u statistiku koliko se mladi bave fizičkim aktivnostima. Kod nas ima oko 20 članova mlađih i starijih osoba tako da smo svi izmiješani. Ja mislim da je promocija preko društvenih mreža super prilika da se mladi aktiviraju u sportu i na taj način motivišu. Smatram da treba biti više fitnes trenera i uopšteno grupa vezanih za sport za mlade i za starije osobe. Moja poruka svim mladim ljudima jeste da se pokrenu, da se bave aktivnostima koje su njima interesantne, da se ne stide kontaktirati fitnes trenere ili bilo koju osobu koja promoviše zdrav i aktivan način života. Bilo bi super da se jave bilo kome i da izađu iz svojih svakodnevnica“, istakla je Dragana.
Što se tiče ishrane mišljenje naših sugrađana je podijeljeno, neki vode računa o ishrani, a neki ne. Ono što im je zajedničko jeste mišljenje da je zbog brzog načina života počela da vlada i brza hrana što je jedan od uzroka neaktivnosti mladih.
Marko Sarić iz Planinarskog društva “Klekovača” pojašnjava da je planinarenje, ne samo boravak u prirodi, već aktivan boravak u prirodi.
„Planinarstvom mogu da se bave osobe svih uzrasta i naravno oba pola. Mi konkretno u svom planinarskom društvu imamo članove od 3 do 92 godine koji aktivno planinare. Aktivni boravak u prirodi obuhvata izvođenje odredjene fizičke aktivnosti, to je najčešće hodanje, ali može biti i penjanje, skijanje i trčanje. U poslednjih nekoliko godina mladi su dosta aktivni, primjetno je da nam se priključuje sve veći broj mladih osoba“ rekao je Marko.
Draško Andjelić ispred kluba ekstremnih sportova „Albatros“ navodi da samo provodjenje vremena u prirodi možemo da svrstamo u zdrav stil života.
„Možemo navesti da se Avantura park nalazi u jednoj prelijepoj borovoj šumi, čist vazduh, nadmorska visina 800 metara. Ljudi se zadržavaju u avantura parku nekih sat vremena ili dva, ali kada su već tu oni iskoriste i ostalo svoje slobodno vrijeme da prošetaju tim stazama i sve to utiče na zdrav život. Što se tiče Sale ekstremnih sportova možemo krenuti od najmanjih, dajete im priliku da vide nešto novo i prilagodjeno je njihovim potrebama. Mi nastojimo da sportsko penjanje koje je od ove godine uvršteno i u olimpijski sport pređe u nešto kao što je sada u Sloveniji, uvršteno u škole, osnovne i srednje. Ljudi već i kod nas počinju da uvrštavaju to u časove fizičkog vaspitanja“, naveo je Draško.
Brz ritam života nam nameće nezdrav način ishrane, a ljudi se danas masovno hrane brzom hranom iako znamo koliko je to štetno za zdravlje. Sve je veći broj gojaznih ljudi što za sobom povlači i niz drugih oboljenja. Stvorite pozitivan stav prema zdravim stilovima života jer zdravlje je ono što uzimamo zdravo za gotovo, najčešće toliko dugo dok ga ne izgubimo. Pokušajte da uz punu svijest i vjeru zdrava ishrana postane vaša svakodnevnica i princip zdravog života u cjelini.
(freeradioprijedor.com)
Naši mladi sugradjani navode da mladi ne vode dovoljno računa o zdravom stilu života i da bi svi trebali da se okrenu sportu umjesto da žive u nekom virtuelnom svijetu, jer taj virtuelni svijet ne može biti koristan koliko može biti korisno bavljenje fizičkim aktivnostima.
Svoje mišljenjesa nam je podijelio i Ivan Šakić koji se sportom bavi od svoje sedme godine, a već 7 godina bavi se CrossFit-om.
„CrossFit potiče iz Amerike, promovisan je kao filozofija fizičkog vježbanja, ali i kao takmičarski sport. Trening se bazira na funkcionalnim pokretima koji uključuju mnoge elemente kao što su gimnastika, powerlifting, olimpijsko dizanje tegova itd. Ono što krasi CrossFit je konstantna primjena različitih pokreta, podstiče dobijanje veoma dobrih rezultata kada je u pitanju fitnes. Još jedna stvar koja krasi CrossFit jeste to da se moše prilagoditi rekreativcima kao i profesionalnim sportistima. Nema starosnih granica jer se trening može prilagoditi u zavisnosti od vježbača. Ko se bavi profesionalno bilo kojim sportom veoma je bitno paziti na ishranu“, naglasio je Ivan.
Dobar savjet može nam dati i Dragana Samardžija koja veliku pažnju posvećuje zdravom načinu života, članica je fit kampa u Prijedoru, ekipe koja promoviše zdrav stil života kroz zdravu ishranu i redovne fizičke aktivnosti.
„Za mene i ono šta ja promovišem je 80% ishrana, a 20% trening. Ishranu sebi možemo korigovati i hraniti se zdravo, a to koliko je neko zainteresovan za to je ipak individualno. Nisam toliko upućena u statistiku koliko se mladi bave fizičkim aktivnostima. Kod nas ima oko 20 članova mlađih i starijih osoba tako da smo svi izmiješani. Ja mislim da je promocija preko društvenih mreža super prilika da se mladi aktiviraju u sportu i na taj način motivišu. Smatram da treba biti više fitnes trenera i uopšteno grupa vezanih za sport za mlade i za starije osobe. Moja poruka svim mladim ljudima jeste da se pokrenu, da se bave aktivnostima koje su njima interesantne, da se ne stide kontaktirati fitnes trenere ili bilo koju osobu koja promoviše zdrav i aktivan način života. Bilo bi super da se jave bilo kome i da izađu iz svojih svakodnevnica“, istakla je Dragana.
Što se tiče ishrane mišljenje naših sugrađana je podijeljeno, neki vode računa o ishrani, a neki ne. Ono što im je zajedničko jeste mišljenje da je zbog brzog načina života počela da vlada i brza hrana što je jedan od uzroka neaktivnosti mladih.
Marko Sarić iz Planinarskog društva “Klekovača” pojašnjava da je planinarenje, ne samo boravak u prirodi, već aktivan boravak u prirodi.
„Planinarstvom mogu da se bave osobe svih uzrasta i naravno oba pola. Mi konkretno u svom planinarskom društvu imamo članove od 3 do 92 godine koji aktivno planinare. Aktivni boravak u prirodi obuhvata izvođenje odredjene fizičke aktivnosti, to je najčešće hodanje, ali može biti i penjanje, skijanje i trčanje. U poslednjih nekoliko godina mladi su dosta aktivni, primjetno je da nam se priključuje sve veći broj mladih osoba“ rekao je Marko.
Draško Andjelić ispred kluba ekstremnih sportova „Albatros“ navodi da samo provodjenje vremena u prirodi možemo da svrstamo u zdrav stil života.
„Možemo navesti da se Avantura park nalazi u jednoj prelijepoj borovoj šumi, čist vazduh, nadmorska visina 800 metara. Ljudi se zadržavaju u avantura parku nekih sat vremena ili dva, ali kada su već tu oni iskoriste i ostalo svoje slobodno vrijeme da prošetaju tim stazama i sve to utiče na zdrav život. Što se tiče Sale ekstremnih sportova možemo krenuti od najmanjih, dajete im priliku da vide nešto novo i prilagodjeno je njihovim potrebama. Mi nastojimo da sportsko penjanje koje je od ove godine uvršteno i u olimpijski sport pređe u nešto kao što je sada u Sloveniji, uvršteno u škole, osnovne i srednje. Ljudi već i kod nas počinju da uvrštavaju to u časove fizičkog vaspitanja“, naveo je Draško.
Brz ritam života nam nameće nezdrav način ishrane, a ljudi se danas masovno hrane brzom hranom iako znamo koliko je to štetno za zdravlje. Sve je veći broj gojaznih ljudi što za sobom povlači i niz drugih oboljenja. Stvorite pozitivan stav prema zdravim stilovima života jer zdravlje je ono što uzimamo zdravo za gotovo, najčešće toliko dugo dok ga ne izgubimo. Pokušajte da uz punu svijest i vjeru zdrava ishrana postane vaša svakodnevnica i princip zdravog života u cjelini.
(freeradioprijedor.com)
