Štetan je svaki sadržaj koji nije zasnovan na istini i dobrim namjerama

Mladi ljudi svakodnevno nailaze na štetni sadržaj na društvenim mrežama, a dezinformacije, manipulativni sadržaj i nasilje u online prostoru, popraćeni nedovoljnom kontrolom platformi, posebno ih zabrinjava. Edukacija o informacijskoj i medijskoj pismenosti je ključna u borbi protiv štetnog sadržaja na internetu, kažu mladi ljudi koji su učestvovali u trodnevnom debatnom kampu održanom na Tjentištu prošle sedmice.

Govoreći o sadržaju koji voli čitati na internetu, što uključuje teme iz ekonomije, marketinga i novinarstva, studentica iz Sarajeva, Mirnesa Agović, izdvaja dvije opasnosti s kojima se susreće u sadržaju do kojeg dolazi.

„Prva je ogromna količina dezinformacija. Ne možete vjerovati informacijama koje vidite, morate ih duplo provjeriti da biste vidjeli da li su ispravne i tačne. Pod brojem dva je problem što djeca imaju pristup društvenim mrežama koje su se razvile i koje nemaju granica i kontrole pa da ta djeca gledaju sadržaj koji je štetan za njih, tako da mi je žao djece koja moraju gledati toliko uznemirujućih sadržaja“, kaže Mirnesa i dodaje da je umorna od društvenih mreža zbog pandemije COVID-19 usljed koje su se u svim segmentima počele više koristiti.

S njenim osjećajem da bi najradije obrisala svoje naloge na platformama se slaže i student iz Kaknja, Mehmed Đokić, koji kaže da se posebno mladi ljudi susreću sa negativnim stranama interneta i štetnim sadržajem iako internet korisnicima pruža mnogo koristi. On bi svoje naloge na društvenim mrežama obrisao zbog govora mržnje, ukoliko bi bio usmjeren prema njemu, jer, kako kaže, s tim se ne bi mogao nositi.

„Jedna od najnegativnijih strana je to što je sadržaj jako podložan manipulaciji te što razni korisnici mogu da objavljuju sadržaj kakav god oni žele. To povlači i nedovoljnu kontrolu sadržaja od društvenih mreža i ljudi koji su na mrežama radi posla, zabave, tu se susreću sa negativnim sadržajem“, smatra Mehmed.

Edukacija o štetnom sadržaju na internetu je izuzetno važna a kampovi na kojim mladi ljudi mogu učiti više o tome, poput debatnog koji je organizovao Mediacentar Sarajevo, na kojem su i naši sagovornici učestvovali, pruža upravo takvu priliku. Kako priča Mehmed, mnoštvo mladih iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine je tu došlo sa samo jednom idejom a to je da se edukuju o internetu, debati, i o onome o čemu inače nemaju priliku učiti kroz obrazovni sistem.

„Pozitivno sam se iznenadio koliko ima mladih ljudi u BiH koji zdravo razmišljaju i koji ne vjeruju u podjele“, kaže on i naglašava da je veoma važno da svi mladi ostanu ujedinjeni i da razgovaraju o bilo kojoj temi.

Novinarka Direkt portala Milanka Babić Kovačević, koja je na kampu s mladima razgovarala o novinarstvu, slobodi u novinarstvu i o tome zašto je važno baviti se tim pozivom, kaže da je danas veliki problem da, pogotovo mladi ljudi, od mora informacija razluče šta je istina i da znaju šta je clickbait, šta je fake news, šta je lažno u svemu tome.

„Moje iskustvo govori da je u stvari možda najteže razlučiti kod nekih poluinformacija koje u sebi imaju neko zrnce istine, koje kreću od nekih istinitih informacija ali se stavljaju u kontekst koji potpuno menja konotaciju vesti. To na duge staze zaista ima ogromnu štetu i na društvo i mi živimo u jednom prilično podeljenom društvu, ne samo da doprinosi nekom pomirenju i razumevanju, nego dugoročno ga odlaže“, kaže ona i dodaje da je štetno sve što nije zasnovano na istini, na dobrim namjerama, a najviše štete proizvode sadržaji koji u startu atakuju na senzaciju i površnost.

„Mi da bismo pričali o nekom putu oporavka i kontrolisanja, moramo da krenemo od obrazovanja, ne samo mladih ljudi, što je veoma važno, gdje mora da bude uključena škola, nego i od edukacije novinara. Insistirati na etici. Mislim da je etika ključna stvar kod novinara“, navodi Babić Kovačević.

I Emina Šehić, studentica iz Zenice, navodi da je problem što se društvene mreže danas sve manje koriste u dobre svrhe, poput komunikacije, pristupa istinitim informacijama i da se sve više koriste kao negativni izvor informacija. Dodaje da je ona u jednom trenutku uklonila sve naloge na društvenim platformama jer je imala problema sa cyber nasiljem. Takođe kaže da uvijek prijavi platformi ukoliko pročita uznemirujuću i vijest koja je prema njenom mišljenju loša, jer smatra da postoji mogućnost da upravo ta prijava može nekome pomoći a usput i nju kasnije spasiti od slične situacije.

Govoreći o sadržaju koji prati na mrežama, kaže da prati sve ono što se dešava u državi ali i da, ukoliko je određena vijest interesuje, potraži više izvora informacija, kako bi saznala da li je informacija validna. Trudi se i da se izmakne od clikbait naslova i da se fokusira na edukativne sadržaje koji mogu doprinijeti njoj lično a onda i zajednici u kojoj živi.

Regulacija na internetu je potrebna s obzirom na ogromnu količinu štetnog sadržaja, o čemu govori i Zakon o digitalnim uslugama (DSA) – zakonodavna inicijativa koju je predložila Evropska komisija za koju je postignut politički dogovor 23. aprila 2022. i koja se tiče uvođenja novih pravila koja će se primjenjivati u cijeloj EU kako bi se stvorio sigurniji i otvoreniji digitalni prostor. Navodi se kako će se ovim zakonom suzbiti protuzakoniti sadržaj, uvesti odgovornost platformi za algoritme te poboljšati moderiranje sadržaja. Babić Kovačević kaže da je takav zakon potreban iz razloga jer samoregulacija ne daje efekte i da smo sada došli u situaciju da ne znamo šta da radimo sa tim prostorom online, koji je ogroman.

„Edukacija, odnosno obrazovanje sa obe strane – i konzumenata i onih koji proizvode informacije je veoma potrebna. Problem je što danas svako proizvodi informacije. Sigurno je da će u toj regulaciji istina biti prilično žrtvovana i da će biti dosta nevinih koji su žrtve toga. Društvene mreže u principu sada nekim mehanizmima pokušavaju da to regulišu, a vidimo da to ne ide baš najbolje“, smatra ova novinarka.

Kaže i da su etičke norme profesionalizma u novinartsvu uglavnom napuštene te da u trci da se dopadnemo ili da uopšte imamo što više pregleda, odnosno da se popnemo na ljestvici vidljivosti, te norme stavljene u drugi plan i da se upravo to vidjelo kod medija kada je u Srbiji pronađeno tijelo Mateja Periša. 

„Tabloidi su dotakli dno a opet svi kažu da ljudi to traže. Sve i da je tako, u šta ja lično sumnjam, mislim da novinarstvo i novinari to sebi ne smeju da dozvole“, zaključila je.

Devetnaest mladih iz cijele Bosne i Hercegovine učestvovali su u trodnevnom debatnom kampu na kome su, pored učenja o debatiranju, spoznali i koja je uloga tradicionalnih medija u oblikovanju društvene svijesti u BiH, sa osvrtom na trendove koje postavljaju društvene mreže, ali i o tome koji sadržaj je zabranjen na društvenim mrežama.

Nakon Tešnja i Trebevića, ovaj kamp je održan na Tjentištu a projektna koordinatorica Mediacentra Sarajevo Nermina Sadiković objasnila je da se kamp sastojao iz dva dijela, da je prvi dio bio fokusiran na predavanja, praktične vježbe i diskusiju sa novinarkom, dok je drugi dio imao za cilj da mlade nauči vještinama argumentacije te da kroz teme tokom debate uče o ulozi medija i dezinformacijama i slobodi govora.

Debatni kampovi su održani u sklopu projekta „Mladi za bolje medije“ koji finansira Evropska unija, a zajednički implementiraju Mediacentar Sarajevo i Ja bih u EU.