Postdiplomskoj depresiji može prethoditi prokrastinacija i odlaganje davanja posljednjeg ispita ili diplomiranja, tj. otpor prema završetku fakulteta.
Završetak fakulteta za svaku osobu predstavlja važnu životnu prekretnicu, isto kao i polazak u prvi razred, zatim u srednju školu, pa na fakultet. Svaka tranzicija zahteva adaptaciju na nešto novo i nepoznato, a svaka adaptacija prirodno je praćena određenim stepenom strepnje, anksioznosti, straha od budućnosti i neizvjesnosti. Generalno gledano, čovjek je adaptibilno biće. Posle izvjesnog vremena, ukoliko ima razvijene zdrave mehanizme nošenja sa stresom, može da se, bez većih teškoća, prilagodi na gotovo svaku promjenu, te da sa razumijevanjem prihvata ono što ista sa sobom donosi, a na šta ne može trenutno da utiče, piše Vaš psiholog.
Značajan broj mladih ljudi se, međutim, teško prilagođava na životnu fazu koja slijedi nakon diplomiranja, te se može razviti i takozvana postdiplomska depresija. Ovo nije zvanična dijagnoza već kolokvijalni naziv za stanje koje karakterišu bezvoljnost, gubitak motivacije i ambicija, potištenost, osjećaj besmisla i slično, a okidač je završetak školovanja. Ako potraje duže vrijeme, može doći i do usložnjavanja u pravcu ozbiljnijih depresivnih epizoda. Sa ovim stanjem mogu se suočiti i mladi koji prethodno nisu pokazivali nikakvu predispoziciju ka depresiji ili bilo kom drugom mentalnom poremećaju.
Očekuje se da osoba pred kojom je završetak fakulteta, posljednji ispit ili odbrana diplomskog/master rada bude uzbuđena, sretna, zadovoljna zbog svog uspjeha, ponosna na sebe. Ipak, kod značajnog broja njih nije baš tako, ili je taj osjećaj kratkotrajan. Odjednom, osoba se nalazi u situaciji gde ne postoji dnevna rutina, predavanja i rokovi, u kojoj treba da se suoči sa realnim životom, odraslošću, promjenom mjesta stanovanja, iseljavanjem iz studentskog doma, vraćanjem u rodni grad i ponovni život sa roditeljima.
Posebno stresan segment može biti traženje posla, te mnogobrojna odbijanja koje to sa sobom nosi. Neuspješno apliciranje, izostajanje bilo kakvih povratnih informacija od poslodavaca, zatim intervjui nakon kojih osoba stiče utisak da su svi bolje prošli nego ona, čak i oni sa lošijim prosjekom ili diplomom koja i ne odgovara traženom zanimanju – sve ovo može se značajno negativno odraziti na sveopštu motivaciju i samopouzdanje. Osoba može početi da doživljava sebe kao beznadežan slučaj, promašaj, gubitnika, da su godine, trud i finansije koje su uložene u njeno obrazovanje bačeni u vodu, da je izabrala pogrešan fakultet i time uništila svoj život, da se osjeća kao da je teret svojim roditeljima. Sve ovo se dodatno može intenzivirati ako osoba posmatra kako ljudi iz njenog okruženja (vršnjaci, kolege sa fakulteta, rođaci) uspješno prolaze kroz sve to, zapošljavaju se u struci i osamostaljuju.
Postdiplomskoj depresiji može prethoditi prokrastinacija i odlaganje davanja posljednjeg ispita ili diplomiranja, tj. otpor prema završetku fakulteta. Uglavnom se ispostavi da je srž ovog ponašanja strah od odrastanja, i od toga da će osoba shvatiti da za njeno zanimanje ne postoji perspektiva.
Ukoliko ste se prepoznali, bitno je da znate da niste sami u svemu tome iako Vam djeluje kao da samo Vama ništa ne ide od ruke – dosta mladih se osjeća isto kao i Vi. Međutim, ukoliko ovakvo stanje potraje više nedjelja ili mjeseci, bilo bi dobro da se obratite za stručnu pomoć.
Kako spriječiti razvoj postdiplomske depresije?
Organizujte se
To što ste trenutno naišli na razdoblje u svom životu koje poslije dvadesetak godina prvi put nije strukturisano obavezama u vezi sa formalnim obrazovanjem, ne znači da ne treba da uspostavite neku svoju rutinu i postavite sebi dnevne i mjesečne ciljeve. Bilo bi dobro da nastavite da u neko određeno vrijeme odlazite na spavanje i ustajete ujutru. Ostajanje do kasno za računarom, premalo ili previše sati sna svakako će se negativno odraziti na vaše raspoloženje. Takođe je preporučljivo da unaprijed isplanirate nekoliko aktivnosti za svaki dan. Sada imate vremena da se posvetite svojim hobijima koji su bili u drugom planu tokom studiranja, kao i da probate nešto novo. Možete se više posvetiti svom zdravlju, načinu ishrane, treninzima. Tu su i brojni kursevi koji vam mogu pomoći da upotpunite svoje kompetencije i CV.
Spriječite demotivisanost
Ovo je prvenstveno značajno kada je traženje posla u pitanju. Bitno je da ne odustanete nakon što nekoliko puta budete odbijeni – to svakako ne govori ništa o Vašoj ličnosti i sposobnostima već o trenutnim okolnostima. Traženje posla shvatite kao proces – recimo svakog dana posvetite sat vremena pretrazi ponuda za poslove, kao i izradi CV-a, slanju istog čak i firmama/ustanovama koje nemaju aktuelne konkurse. Aplicirajte iznova i iznova, čak i za jedno isto radno mjesto, raspitujte se o mogućnosti obavljanja stručne prakse, volonterskom radu. Takođe, imajte na umu i prihvatite kao činjenicu to da će prvi poslovi koje ćete raditi vjerovatno biti teški i da je mala šansa da ćete odmah imati ,,posao iz snova’’. Ali oni će biti put ka onome što želite za sebe.
Iskoristite društvene mreže u svoju korist
Umjesto da se poredite sa svojim prijateljima i poznanicima za koje procjenjujete da su prošli bolje od Vas, imaju dobro plaćene poslove u struci, sve im ide od ruke i slično, pridružite se grupama/stranicama koje su u vezi sa Vašom strukom, u kojima se objavljuju oglasi za posao, zatim grupama/stranicama čija su tema Vaši hobiji koji možda na neki način mogu postati izvor prihoda, i slično.
Održavajte kontakte sa kolegama sa fakulteta, društvom iz studentskog doma, i slično
To će Vam pomoći, s jedne strane, da ne zanemarite svoj društveni život, da se ne izolujete i ne povlačite u sebe, dok Vam, s druge strane, to može pomoći i u pronalaženju posla. Možda ćete baš od nekog svog poznanika čuti za konkurs za posao za Vašu struku u ustanovi u kojoj je on zaposlen, za neku organizaciju kojoj se možete pridružiti i dati svoj doprinos i steći praktično iskustvo, i slično.
Preuzeto sa: Studomat
Sadržaj o prilikama za mlade na stranici www.catbih.ba se prenosi u saradnji sa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI) projektom, koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Austrijske razvojne saradnje.
