Kroz Program podrške zaštiti ljudskih prava (USAID/INSPIRE), Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) osnažuje građane i vlasti u BiH kako bi unaprijedili zaštitu ljudskih prava te pružili bolje usluge i prilike za zapošljavanje marginaliziranim grupama u Bosni i Hercegovini. USAID/INSPIRE nastavlja se na postignuća USAID-ovog Programa podrške marginaliziranim grupama (2015-2020). Ovaj program gradio je kapacitete nevladinih organizacija za saradnju s vlastima na svim nivoima. Program je pružio podršku zagovaranju sistemskih rješenja za probleme s kojima se suočavaju marginalizirane grupe. Marginalizirane grupe u BiH susreću se i dalje s velikim izazovima. Zato je ključno kontinuirano pružati podršku onima kojima je potrebna, među kojima se nalaze i žrtve trgovine ljudima.

USAID/INSPIRE poziva nevladine organizacije registrirane u Bosni i Hercegovini (udruženja i fondacije osnovane prema zakonima o udruženjima i fondacijama u BiH) da dostave svoje projektne prijedloge u okviru komponente za pružanje Podrške aktivnostima nevladinih organizacija u borbi protiv trgovine ljudima.

Na Javni poziv ne mogu se prijaviti: javne ustanove, institucije vlasti, privredna društva, vjerske organizacije, politički subjekti, kao ni međunarodne nevladine organizacije koje nemaju registrirano svoje predstavništvo u Bosni i Hercegovini u skladu sa zakonima o udruženjima i fondacijama u BiH.

Sve projektne aktivnosti moraju se realizirati u Bosni i Hercegovini.

Projektni prijedlozi mogu se dostavljati za cjelokupni ili djelomični iznos sredstava potrebnih za implementaciju kandidiranog projekta.

Iznos predloženog administrativnog dijela budžeta (plate, doprinosi, porezi, režijski i uredski troškovi) ne može iznositi više od 40% od ukupnog budžeta.

Ukupni raspoloživi fond sredstava po ovom javnom pozivu iznosi 750.000 BAM. Minimalni iznos sredstava koja se traže od USAID/INSPIRE ne može biti manji od 50.000 BAM, a maksimalan iznos traženih sredstava ne može prelaziti 250.000 BAM. Trajanje projekta ne može biti kraće od 12 mjeseci ni duže od 24 mjeseca.

Sva pitanja koja se tiču ovog javnog poziva dostavljaju se isključivo putem e-mail adrese: prijava@usaidinspire.ba, subject/predmet: 20.04.0-N2.3-2624, Upit) do 17.2.2022. godine.

U ponedjeljak, 7. 2. 2022. g. s početkom u 11.00 sati održat će se online info-sesija vezana za Javni poziv 20.04.0-N2.3-2624, Podrška aktivnostima nevladinih organizacija u borbi protiv trgovine ljudima. Link za prisustvo online info sesiji: https://zoom.us/j/92706576132

Puni tekst Javnog poziva kao i svi potrebni obrasci dostupni su na online platformi za upravljanje grantovima APPLY na linku: https://KULT.smapply.io/res/p/komponenta1-2022

Od aplikanata se traži da do 24. 2. 2022. do 16.00 sati dostave nacrt projektnog prijedloga u elektronskom obliku, sa svim traženim prilozima, nakon što se registriraju kao organizacija (organisation) na online platformi za upravljanje grantovima APPLY. U sklopu aplikacije trebaju popuniti sve podatke o svojoj organizaciji i odabrati komponentu na koju apliciraju unutar programa USAID/INSPIRE, nakon čega će odmah dobiti automatski e-mail kao potvrdu o prijemu aplikacije. Nacrti projektnih prijedloga koji ne budu dostavljeni na navedeni način i do navedenog roka neće biti uzeti u razmatranje.

Napomena: Svi potencijalni aplikanti trebaju pristupiti registraciji na online platformi za upravljanje grantovima APPLY čim prije, kako bi se upoznali s uvjetima i tehničkim postavkama aplikacije, a putem

linka: https://KULT.smapply.io/prog/inspire. Molimo vas da taj link spasite u svoje kratice (bookmarks) ako namjeravate aplicirati na USAID/INSPIRE sada ili u budućnosti, a detaljne instrukcije o procesu registracije možete pronaći na linku: https://kult.smapply.io/res/p/tehnicke-instrukcije/.

Ukoliko ste već registrirani na online platformi za upravljanje grantovima APPLY možete dobiti više informacija klikom na dugme „Pages“ u gornjem desnom uglu.

Aplikanti se mole da pažljivo pročitaju tekst Javnog poziva prije nego što počnu s procesom apliciranja i prije nego što pošalju svoj projektni prijedlog.

Pozadina borbe protiv trgovine ljudima u BiH

Trgovina ljudima prvenstveno je kriminalna aktivnost, koja često ima karakteristike organiziranog i prekograničnog kriminaliteta, ali je i ujedno i teško kršenje ljudskih prava zagarantiranih međunarodnim pravom, Ustavom BiH, entitetskim ustavima i Statutom Brčko Distrikta BiH.1

Vlasti Bosne i Hercegovine se ne pridržavaju u potpunosti minimalnih standarda za eliminiranje trgovine ljudima, ali ulažu značajna nastojanja u tom pravcu. Vlasti BiH su pokazale općenito povećana nastojanja u poređenju s prethodnim Izvještajem o trgovini ljudima američke vlade2 uzimajući u obzir eventualni utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na njihov kapacitet borbe protiv trgovine ljudima; stoga je Bosna i Hercegovina unaprijeđena na nivo 2. Među tim nastojanjima su i jačanje Udarne grupe za borbu protiv trgovine ljudima kroz dodjelu sredstava za isplatu naknada za rad u Grupi i pokriće operativnih troškova, proširenje sastava Udarne grupe te stvaranje mreže tužilaca i istražitelja radi lakše koordinacije. Republika Srpska je izmjenama svog zakona povećala minimalnu kaznu za djelo trgovine djecom sa pet na 20 godina i proširila definiciju trgovine ljudima. Jedan sudac u Tuzlanskom kantonu izrekao je do sada najdužu zatvorsku kaznu za prisilno prosjačenje djece, a Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) je uspostavila operativni tim u sva četiri regionalna ureda. Vlasti su općenito povećale nastojanja na zaštiti žrtava identificiranjem većeg broja žrtava, udruživanjem sredstava za pomoć domaćim i stranim žrtvama i dodjelom sredstava nevladinim organizacijama uključenim u borbu protiv trgovine ljudima te izradom smjernica za standardizaciju pomoći žrtvama, posebno djeci. Vlasti su uspostavile novu bazu podataka radi standardizacije prikupljanja podataka o žrtvama trgovine ljudima, uspostavile su 18 regionalnih monitoring timova za koordinaciju aktivnosti u borbi protiv trgovine ljudima i pomogle su angažiranje i obuku 25 romskih aktivista za učešće u regionalnim monitoring timovima. Međutim, vlasti nisu ispunile minimalne standarde u nekoliko ključnih oblasti.

Na državnom nivou, u RS-u i Brčko distriktu nije osuđen niti jedan trgovac ljudima, dok je u Federaciji Bosne i Hercegovine osuđeno manje trgovaca ljudima nego prethodne godine. Organi za provođenje zakona su nastavili redovno istraživati djela trgovine ljudima pod lakšim kvalifikacijama, dok su suci u Federaciji BiH i dalje izricali kazne niže od zakonom predviđenih minimalnih kazni. Organima za provođenje zakona nedostaju kapaciteti, resursi i tehničko znanje, što ometa njihovu sposobnost da provode djelotvorne istrage usmjerene na žrtvu i da počinitelje kazneno gone. Nadležni organi su opravdavali slučajeve potencijalnog prisilnog prosjačenja djece i prisilni rad u kojem su žrtve Romi kao tradicionalne kulturološke prakse i običaje Roma i ponekad su vraćali djecu u njihove porodice čak i kada su roditelji bili uključeni u iskorištavanje svoje djece. Osim toga, vlasti nisu pokazale proaktivna nastojanja u pravcu identificiranja žrtava, zbog čega su često nadležne institucije vlasti žrtve kažnjavale za nezakonita djela na koja su ih trgovci ljudima prisiljavali i posebno izdavale prekršajne naloge.

¹ Vijeće ministara BiH, Strategija suprotstavljanja trgovini ljudima u Bosni i Hercegovini 2020 – 2023.

2 https://www.state.gov/reports/2021-trafficking-in-persons-report/bosnia-and-herzegovina/ , decembar 2021. g.

Trgovci ljudima podvrgavaju punoljetne i maloljetne ženske osobe iz BiH trgovini ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja unutar zemlje u privatnim stanovima i motelima. Marginalizirana romska djeca iskorištavaju se za prisilno prosjačenje, pružanje seksualnih usluga i služenje u domaćinstvu u prisilno sklopljenim brakovima. Žene i djevojke iz evropskih zemalja podvrgavaju se trgovini ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja unutar zemlje. Trgovci podvrgavaju žrtve iz BiH trgovini u svrhu seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada u sektoru građevinarstva i drugim sektorima u susjednim balkanskim zemljama i u zemljama širom Evrope. Na hiljade migranata i izbjeglica iz Afganistana, Bangladeša, Iraka, Maroka, Sirije i susjednih zemalja, posebno žene i djeca bez pratnje koji prolaze kroz BiH ili su zaglavljeni u BiH ili se krijumčare kroz zemlju, u opasnosti su da postanu žrtve trgovine ljudima.3

Vlasti BiH su izvijestile da su trgovci ljudima izbjegavali služiti kaznu zatvora koristeći se zakonskom odredbom prema kojoj se kazna zatvora do jedne godine zamjenjuje novčanom kaznom tako što se svaki dan izrečene kazne zatvora izjednačava sa 100 KM. Vlasti BiH nisu izvijestile o istragama, optužnicama i osuđujućim presudama protiv službenih osoba umiješanih u trgovinu ljudima. Vlasti su povećale nastojanja u pravcu zaštite žrtava. Identificirale je 80 potencijalnih žrtava trgovine ljudima u toku izvještajnog perioda za 2020. g., što je više u odnosu na 2019. godinu u kojoj su identificirale 61 potencijalnu žrtvu. Od toga je 17 osoba bilo žrtvom trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja, 48 žrtvom prisilnog prosjačenja i 15 žrtvom višestrukih oblika iskorištavanja; 55 žrtava su ženskog spola, a 25 muškog; 45 žrtava su djeca, a sedam osoba su strane žrtve. Vlasti su uspostavile novu bazu podataka radi standardizacije prikupljanja podataka i proširenja pristupa informacija o identificiranim žrtvama trgovine ljudima. Dva podzakonska akta propisuju standardne operativne procedure (SOP) za identifikaciju i upućivanje žrtava na druge službe, uključujući i listu općih pokazatelja, ali su promatrači i dalje izvještavali o tome da službenici koji prvi dolaze u kontakt sa potencijalnim žrtvama ne znaju koristi smjernice ili ih ne primjenjuju konzistentno i da ne posjeduju znanje da bi izvršili tačnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima.

Vlasti vode sedam dnevnih centara za djecu i mobilni tim za djecu koja obavljaju rad na ulici, koji je proveo aktivnosti na terenu na pronalasku djece u skitnji i prosjačenju u Sarajevu. Mobilni tim je zatekao 165 djece u skitnji i prosjačenju (160 djece u 2019. godini) i dnevni centri su za 373 djeteta osigurali pomoć u učenju, tople obroke i usluge pranja rublja (za 163 djeteta u 2019). Dnevni centri nemaju resurse, kapacitete ni osoblje, a mogli su osigurati samo osnovnu hranu, organizirati radionice i pružiti kratkoročan smještaj za mali broj djece.

U izvještaju jedne međunarodne organizacije ukazano je na nepostojanje standardnih smjernica i pokazatelja trgovine ljudima za migrantske tokove, pitanja koja se postavljaju tokom intervjua i prevodioce, te opće sposobnosti skrininga velikog priliva migranata i izbjeglica u institucijama čiji službenici prvi dolaze u kontakt sa potencijalnim žrtava, među njima Granična policija, lokalna policija i Služba za poslove sa strancima. Službenici koji prvi dolaze u kontakt sa potencijalnim žrtvama upućivali su potencijalne žrtve trgovine ljudima na policiju, koja je s njima obavljala razgovor i koja je ovlaštena obavljati službenu identifikaciju žrtve. Međutim, međunarodne organizacije izvijestile su da vođenje intervjua i postupak identifikacije nisu transparentni i da institucije često traže od žrtava da sarađuju u istrazi i krivičnom postupku kako bi dobile pomoć i podršku.

Vlasti su djelomično finansirale pet sigurnih kuća koje vode nevladine organizacije i u toku 2020. godine su nadležni organi u njih uputili 51 žrtvu. Vlasti su objedinile sredstva pomoći domaćim i stranim žrtvama u jedan fond za zaštitu žrtava, čija je vrijednost 130.000 KM i koji vodi Državni koordinator. Na taj način je omogućeno djelotvornije korištenje sredstava pomoći žrtvama nego što je to bilo

3  https://ba.usembassy.gov/wp-content/uploads/sites/270/Izvjestaj-o-trgovini-ljudima-BOS-2020.pdf, pristupljeno 18. 2. 2021.

moguće u prethodnim godinama kada su vlasti vraćale neiskorištena sredstva pomoći stranim žrtvama u državni budžet umjesto da ih preraspodijele za pomoć domaćim žrtvama. Vlasti su u saradnji s nevladinim organizacijama pružile smještaj, psihosocijalnu podršku, medicinsku pomoć, pravnu pomoć i starateljstvo za djecu žrtve. Dok pristup mjerama zaštite nije standardiziran i temeljen je na aktima koji nisu pravno obavezujući, vlasti su u saradnji sa jednom nevladinom organizacijom izradile smjernice i standarde za pružanje pomoći žrtvama, posebno djeci. Žrtve mogu dobrovoljno napuštati skloništa koja vode NVO-i, nakon što o tome obavijeste osoblje, ali ne postoje mehanizmi za pružanje pomoći žrtvama izvan skloništa, kao ni u centrima za socijalni rad.

Vlasti su izvijestile o izradi plana reintegracije za svaku žrtvu, kao i stručnoj obuci, ali vlasti nisu osigurale sredstva za programe reintegracije i promatrači su izvijestili o slučajevima u kojima žrtve ponekad provedu nekoliko godina u skloništima uslijed sporih sudskih postupaka i nedostatka mogućnosti reintegracije.

Vlasti su izvijestile da standardne operativne procedure sadrže standarde o zabrani kažnjavanja žrtve, ali su priznale da se žrtve i dalje kažnjavaju zato što nadležne institucije ne poznaju standardne operativne procedure, a takva situacija je otežana čestim rotacijama, odlaskom službenika i zapošljavanjem novih.

Vlasti nisu dosljedno provodile istrage i krivično gonjenje usmjereno na žrtvu. Naprimjer, tužiocima nije trebalo odobrenje za rad sa djecom i često su ispitivali djecu žrtve bez prisustva psihologa ili socijalnog radnika. Policija nije na dosljedan način obavještavala zastupnike žrtava o vođenju razgovora sa žrtvom i neki sudovi su od žrtava tražili da svjedoče bez prethodne najave ili pripreme.

Žrtve mogu podnijeti imovinskopravni zahtjev u toku krivičnog postupka ili mogu pokrenuti građansku parnicu; 2020. godine je jedan okružni sud žrtvi dodijelio odštetu u iznosu od 7.500 KM, ali žrtva nikad nije isplaćena zato što su sredstva od prodaje nezakonito stečene imovine i nezakonito stečena novčana sredstva oduzeta od trgovaca ljudima uplaćena u državni budžet i nisu iskorištena za obeštećenje žrtava. Suci su generalno odbijali dodijeliti obeštećenje u krivičnom postupku i poticale su žrtve da traže obeštećenje u građanskoj parnici, prema promatračima koji su primijetili da su u građanskopravnom postupku žrtve morale ponovno svjedočiti i dostaviti medicinske nalaze, čime je prouzročena njihova ponovna traumatizacija, uprkos tome što su počinitelji djela trgovine ljudima već osuđeni u krivičnom postupku.

Program podrške zaštiti ljudskih prava USAID/INSPIRE dodijelio je grantove u oblasti borbe protiv trgovine ljudima u 2021. g., a koji su u toku. Više o projektima koji su u procesu implementacije molimo pogledajte na linku OVDJE, kako bi se spriječilo ponavljanje istih ili vrlo sličnih projekata na istim lokacijama.

Opće smjernice za aplikante

Ovaj javni poziv (broj 20.04.0-N2.3-2624) sastoji se od 2 faze – 1. faza (nacrt projektnog prijedloga, uz ostalu dokumentaciju) i 2. faza (puni projektni prijedlog i budžet, uz ostalu dokumentaciju).

Značajno je da aplikant preduzme mjere da u svakoj aktivnosti korisnici projekta ni na koji način nisu izloženi potencijalnom riziku od neugodnosti, neprijatnosti ili rizika narušavanja ljudskih prava.

Sve smjernice navedene u ovom Javnom pozivu se odnose i na 1. i na 2. fazu apliciranja, tako da je važno konsultirati ovaj dokument i pri apliciranju u 2. fazi, ukoliko aplikant zadovolji 1. fazu.

Nije dozvoljeno korištenje sredstava za rekonstrukcijske radove po ovom Javnom pozivu.

Dozvoljen je rad isključivo s nepolicijskim službenicima.

Traženi iznos u 2. fazi mora biti jednak ili niži onom iznosu traženom u 1. fazi (niži u slučaju pronalaska dodatnih donatora do 2. faze). Planirano trajanje projekta u 2. fazi ne može biti drugačije u odnosu na

1. fazu.

Oblasti javnog poziva

Projektni prijedlozi trebaju se odnositi na sljedeće oblasti, a u skladu sa Strategijom suprotstavljanja trgovini ljudima u Bosni i Hercegovini 2020-2023:

• Oblast 1: Uključivanje romskih nevladinih organizacija u postupanje po referalnom mehanizmu, njihovo jačanje i uključivanje u rad koordinacionih timova u kantonima i entitetima te uključivanje u mehanizme i protokole u lokalnim zajednicama.
  • Oblast 2: Direktne medicinske, repatrijacijske, pravne, transportne i druge usluge pomoći djeci i adolescentima kao žrtvama trgovine ljudima kroz dnevne centre za osobe koje rade i žive na ulici.
  • Oblast 3: Jačanje kapaciteta pravosudnih institucija za učinkovitu primjenu odredbi krivičnog zakonodavstva u pitanjima osiguranja: lakšeg pristupa naknadi štete žrtvama krivičnih djela trgovine ljudima, nekažnjavanja žrtava trgovine ljudima, kažnjavanja korisnika usluga žrtava trgovine ljudima i kažnjavanja pravnih osoba za krivična djela trgovine ljudima.
  • Oblast 4: Prevencija stigmatizacije i umanjenje stereotipa prema ženama žrtvama trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije među službenim licima i u javnosti.
  • Oblast 5: Osiguranje angažmana pravnog zastupnika (pravne pomoći) za žrtve trgovine ljudima tokom krivičnog postupka kako bi prava žrtava bila garantirana tokom cijelog krivičnog postupka.

Aplikant će u svojoj prijavi navesti kojom se oblašću primarno bavi u svom projektnom prijedlogu. Projektni prijedlozi koji se ne budu uklapali ni u jednu od navedenih oblasti neće biti uzeti u razmatranje.

Uvjeti i procedure za apliciranje

USAID/INSPIRE otvara fond za grantove usmjerene na pružanje podrške aktivnostima borbi protiv trgovine ljudima u BiH. Projektni prijedlozi mogu se dostavljati za cjelokupni ili djelomični iznos sredstava potrebnih za implementaciju kandidiranog projekta.

Minimalni iznos sredstava koja se traže od USAID/INSPIRE ne može biti manji od 50.000 BAM a maksimalan iznos traženih sredstava ne može prelaziti 250.000 BAM.

Iznos predloženog administrativnog dijela budžeta (plate, doprinosi, porezi, režijski i uredski troškovi) ne može iznositi više od 40% od ukupnog budžeta koji se traži od USAID-a.

Trajanje projekta ne može biti kraće od 12 mjeseci ni duže od 24 mjeseca.

Tokom implementacije projekata aplikant će biti odgovoran za upravljanje sadržajnim i finansijskim dijelom projekta, kao i za narativno i finansijsko izvještavanje prema USAID/INSPIRE-u.

Aplikacije i tražena dokumentacija moraju biti napisane na jednom od službenih jezika i pisama Bosne i Hercegovine. Aplikacije moraju biti popunjene elektronski.

Nepotpune aplikacije, aplikacije koje pristignu nakon navedenog roka, aplikacije koje ne budu dostavljene na predviđeni način, kao i prijave na neodgovarajućim obrascima neće biti uzete u razmatranje. Dokumentacija koja bude dostavljena, a nije tražena, neće biti uzeta u razmatranje.

Sva pitanja koja se tiču ovog javnog poziva dostavljaju se isključivo putem e-mail adrese: prijava@usaidinspire.ba (subject/predmet: 20.04.0-N2.3-2624, Upit) do 17.2.2022. godine.

U ponedjeljak, 7. 2. 2022. g. s početkom u 11.00 sati održat će se online info-sesija vezana za Javni poziv 20.04.0-N2.3-2624, Podrška aktivnostima nevladinih organizacija u borbi protiv trgovine ljudima. Link za prisustvo online info sesiji: https://zoom.us/j/92706576132. Sve informacije koje budu pružene na online info-sesiji, a da su u suprotnosti sa Javnim pozivom, tekst Javnog poziva bit će mjerodavan.

1.     faza

Projektni prijedlozi dostavljaju se najprije samo u formi nacrta projektnog prijedloga, koja se nalazi na online platformi za upravljanje grantovima APPLY.

Pored nacrta projektnog prijedloga potrebno je dostaviti uvjerenje o poreskoj registraciji (ID broj). Uvjerenje o poreskoj registraciji, kao i sve dokumente koje budete obavezni priložiti uz svoju aplikaciju u narednim fazama, dodajete tako što ćete kroz svoj APPLY profil (ili klikom direktno na link: https://kult.smapply.io/acc/app/#eligibility) popuniti Eligibility obrazac koji možete izmijeniti i dopuniti u bilo kojem trenutku bez obzira nalazite li se usred aplikacije na neki od grantova ili ne. Tako aplikant omogućava pravovremen, detaljan i sveobuhvatan uvid u status svoje organizacije, kako danas, tako i u budućnosti. Rješenje o registraciji / izvod iz registra (ne stariji od godinu dana) može se dostaviti do apliciranja za 2. fazu.

Aplikacije dostavljene na drugačiji način u odnosu na naznačeni u Javnom pozivu, ili dostavljene nakon roka, neće biti uzete u razmatranje.

Svaka organizacija može aplicirati s najviše jednim nacrtom projektnog prijedloga u okviru ovog javnog poziva. U slučaju da neka organizacija dostavi više od jednog projekta, u obzir će se uzeti samo prva pristigla aplikacija.

Aplikanti mogu, ali ne moraju imati partnera u projektu. Izjava o partnerstvu, odnosno pisma podrške se dostavljaju u 2. fazi, a više o tome u dijelu Javnog poziva: 2. faza.

Komisija za evaluaciju USAID/INSPIRE obavlja preliminarnu ocjenu projektnih prijedloga na osnovi informacija i dokumentacije koju su predali aplikanti.

Preliminarni pregled nacrta projektnog prijedloga obuhvata sljedeće kriterije:

Eliminatorni kriteriji:

• Dostavljena je sva dokumentacija koja je u pozivu navedena kao obavezna, te je popunjen

Eligibility obrazac.

• Projekt se direktno bavi jednom od navedenih oblasti javnog poziva.

Bodovni kriteriji:

• Problem je opisan na jasan i razumljiv način, te su navedeni podaci koji potvrđuju da problem uistinu postoji.
  • Žrtve trgovine ljudima su jedna od glavnih ciljnih korisničkih grupa aktivnosti koje provodi organizacija;

• organizacija se trenutno bavi pitanjima borbe protiv trgovine ljudima ili pruža podršku na rješavanju ove problematike; organizacija je profesionalizirana za pružanje podrške u radu na problematici navedenoj u oblastima Javnog poziva.
  • Projektni prijedlog u skladu je s mjerama navedenim u Strategiji suprotstavljanja trgovini ljudima u Bosni i Hercegovini 2020-2023 (u okviru oblasti kojom se projektni prijedlog bavi).
  • Postoji jasna veza između odabrane oblasti iz Javnog poziva i projekta.
  • Projekt je usklađen s trenutnim i prethodnim intervencijama u oblasti Javnog poziva.
  • Projektni ciljevi su u skladu s odabranom oblašću iz Javnog poziva.
  • Ciljevi su specifični, mjerljivi i realni i moguće ih je dostići u toku trajanja projekta ili ubrzo nakon završetka.
  • Odabrana je prikladna metodologija koja će dovesti do ispunjenja ciljeva.
  • Organizacija u svojim ranijim ili trenutnim projektima sarađuje s drugim organizacijama, vlastima, zajednicom i drugim interesnim stranama.
  • Organizacija stvara sinergiju s interesnim stranama, vlastima, zajednicom i drugim organizacijama koje se bave borbom protiv trgovine ljudima.
  • Organizacija posjeduje kapacitete (strukturu organizacije) da provede projekt.
  • Organizacija ima relevantna prethodna dostignuća u odnosu na oblasti iz javnog poziva.
  • Iznos prihoda u svakoj od posljednje tri godine bio je jednak ili veći od traženog iznosa za projekt.

Komisija za evaluaciju kontaktirat će osobe navedene za kontakt i preporuke kako bi se provjerili podaci o prethodno ostvarenim rezultatima.

Nakon što Komisija ocijeni i rangira sve pristigle nacrte projektnih prijedloga, svi aplikanti bit će informirani o ishodu ocjene njihove aplikacije putem online platforme za upravljanje grantovima APPLY. Oni projektni prijedlozi koji budu pozitivno ocijenjeni ulaze u 2. fazu apliciranja.

2.     faza

Od aplikanata koji budu obaviješteni da su uspješno prošli 1. fazu zatražit će se da dostave cijeli projektni prijedlog, koji se može popuniti putem online platforme za upravljanje grantovima APPLY, budžet na obrascu OBR-INS-GRB, te eventualno ispunjenu Izjavu o partnerstvu, na obrascu OBR-INS- PAR (isključivo ako organizacija ima partnera u projektu) i eventualno pismo ili pisma podrške institucija vlasti.

Pored punog projektnog prijedloga i budžeta, potrebno je dostaviti rješenje o registraciji pravnog lica ili izvod iz registra (dokument ne smije biti stariji od godinu dana). Kao što je navedeno iznad u 1. fazi, ovi se dokumenti dostavljaju putem Eligibility obrasca, a putem vašeg APPLY profila (ili klikom direktno na link: https://kult.smapply.io/acc/app/#eligibility).

Prilikom ocjene projektnih prijedloga uzet će se u obzir sljedeće:

• dostavljena je sva dokumentacija koja je u javnom pozivu i APPLY-u navedena kao obavezna,
• izrađena je dubinska analiza problema koja ukazuje na to da se aplikant razumije u materiju javnog poziva i da barata aktuelnim podacima,
• projektna ideja je u skladu s kriterijima javnog poziva, jasna je i razumljiva,
• projektni prijedlog u skladu je s mjerama navedenim u Strategiji suprotstavljanja trgovini ljudima u Bosni i Hercegovini 2020-2023 (u okviru oblasti kojom se projektni prijedlog bavi),
• aplikant ima specifičan, odgovoran pristup i metodologiju rada sa žrtvama trgovine ljudima,
• projektni prijedlog predviđa direktnu saradnju sa žrtvama trgovine ljudima,

• predložena metodologija za provođenje aktivnosti dovodi do željenih rezultata, specifična je, u skladu je s javnim pozivom te daje jasnu sliku projektne intervencije,
• projektni prijedlog dostavlja organizacija koja radi sa žrtvama trgovine ljudima i na problematici trgovine ljudima u BiH, te promoviranju prava žrtava trgovine ljudima, ili je profesionalizirana za pružanje podrške u radu na problematici navedenoj u oblastima Javnog poziva,
• očekivani rezultati uključuju izravnu podršku ili zagovaranje u ime žrtava trgovine ljudima,
• projektni rezultati s pripadajućim indikatorima doprinose ispunjenju projektnih ciljeva, specifični su i mjerljivi s preciziranom ciljnom grupom i njihovim brojem,
• jasno su definirani alati za praćenje i evaluaciju projekta koji se mogu iskoristiti za procjenu uspješnosti projekta.
• budžet odražava dobar odnos uloženog novca i postignutih rezultata; projektne aktivnosti usklađene su s troškovima, a troškovi su jasno pojašnjeni u narativnom dijelu budžeta,
• aplikanti se ohrabruju da imaju sufinansiranje, bilo u naturi ili u novcu,
• projektni prijedlog ne temelji se isključivo na izradi i distribuciji promotivnog i zagovaračkog materijala, ili samo na održavanju seminara i treninga, te izbjegava nepotrebne troškove,
• iz projektnog prijedloga vidljivo je da postoje realne mogućnosti da se postigne rezultat tokom trajanja projekta ili netom nakon toga,
• aktivnosti su ravnomjerno raspoređene tokom trajanja projekta, a njihov raspored je realan i hronološki dobro usklađen,
• prepoznati su potencijalni rizici u provođenju projekta i opisane su mjere kojima bi se oni umanjili,
• organizacije pokazuju sposobnost za uspješno partnerstvo s vlastima, drugim organizacijama i raznim interesnim stranama koji rade s marginaliziranom populacijom u BiH,
• specifični ciljevi dovode do ispunjenja općeg cilja, mjerljivi su i realni, te postoji realna mogućnost da se postignu tokom trajanja projekta ili netom nakon njega,
• projektni prijedlog promovira održivost ostvarenih projektnih ciljeva i rezultata,
• projekt je zastupljen u javnosti kroz promotivne aktivnosti, predviđa pojavljivanje u javnosti kako bi dosegao širu publiku, te omogućuje pojavljivanje donatora,
• organizacije stvaraju sinergiju s interesnim stranama, vlastima, zajednicom i drugim organizacijama koje se bave istom oblašću djelovanja,
• aplikant jasno identificira potencijalne negativne učinke intervencija/aktivnosti koje namjerava implementirati i predlaže mjere koje namjerava preuzeti da bi se taj rizik izbjegao,
• predloženi projekt nije ponavljanje nekog drugog tekućeg ili završenog projekta, temelji se na uspješnosti trenutnih i prethodnih intervencija u oblasti borbe protiv trgovine ljudima, te koristi najbolje prakse i naučene lekcije,
• aplikant demonstrira razumijevanje problema trgovine ljudima i posjeduje znanje o postojećim intervencijama/projektima koje se bave ovom temom,
• aplikant pokazuje inovativnost u pristupu koja se temelji na naučenim lekcijama i najboljim praksama, te predlaže nadogradnju na postojeće i/ili prethodne projekte ili partnerstvo sa postojećim intervencijama u oblasti borbe protiv trgovine ljudima.

Aplikanti mogu, ali ne moraju imati partnera u projektu. Partneri u projektu mogu biti nevladine organizacije (udruženja i fondacije) registrirane u BiH, za šta dostavlja ispunjen obrazac Izjave o partnerstvu. Ukoliko aplikant ima podršku institucija vlasti s nekog od nivoa u BiH, drugih organizacija ili interesnih strana, potrebno je dostaviti njihova pisma podrške. Izjavu o partnerstvu, kao i pisma podrške bi bilo potrebno dostaviti u ovoj, 2. fazi, ukoliko aplikant bude odabran za učešće u 2. fazi.

Traženi iznos u 2. fazi mora biti jednak ili niži u odnosu na traženi iznos u 1. fazi (u slučaju pronalaska dodatnih donatora do 2. faze apliciranja). Traženi iznos u 2. fazi apliciranja ne smije biti veći od traženog iznosa u 1. fazi, što može dovesti do eliminacije u 2. fazi.  Trajanje projekata ne može se mijenjati u odnosu na navedeno trajanje u 1. fazi.

Ukoliko USAID/INSPIRE nakon 1. faze dopisom traži odgovore ili pojašnjenja na određene dijelove nacrta projektnog prijedloga, potrebno je da aplikant službenim dopisom odgovori na ova pitanja, te da ovaj dopis bude prilog uz punu projektnu aplikaciju, koji će se smatrati prilogom uz finalnu aplikaciju.

Korisnik granta iz sredstava USAID-a dužan se registrirati u sistem Američke vlade SAM, te imati DUNS broj (DUNS Unique Entity ID), kao i SAM broj (SAM Unique Entity ID). Ukoliko korisnik granta od ranije nema registraciju u SAM-u, dužan je imati AKTIVNU registraciju do apliciranja za 2. fazu. Registracija na SAM: https://sam.gov/content/entity-registration

Uputstvo vezano za dobivanje DUNS broja: https://www.usaid.gov/sites/default/files/documents/1863/Attachment_1 How_to_Request_a_DU NS_Number.pdf .

SAM broj se automatski dobiva uspješnom registracijom u SAM.

Nakon procjene punih projektnih prijedloga svi aplikanti bit će informirani o ishodu ocjene njihove aplikacije putem online platforme za upravljanje grantovima APPLY.

Oni projektni prijedlozi koji budu pozitivno ocijenjeni ulaze u fazu pregovora o dodjeli granta i fazu potpisivanja ugovora. U fazi pregovora će USAID/INSPIRE i aplikant usaglasiti projektni prijedlog, naročito dijelove koji se odnose na isporuke, monitoring i evaluaciju projekta. Obavijest o pozitivnoj ocjeni projektnog prijedloga ne znači neminovno da će USAID/INSPIRE s organizacijom potpisati ugovor niti da će projektni prijedlog biti finansiran. Potpisivanjem ugovora o dodjeli granta uređuju se međusobni odnosi saradnje, prava i obaveze obje ugovorne strane.

Uvjeti dodjele granta

Organizacije koje budu imale najbolje projektne prijedloge i budu odabrane u uži krug kandidata dužne su omogućiti USAID/INSPIRE da provede predgrantovsku procjenu rada i poslovanja organizacije u prethodnom periodu. Predgrantovska procjena podrazumijeva analizu organizacijskih, finansijskih, administrativnih i ljudskih resursa aplikanta.

Samo organizacije čiji projekti budu najbolje ocijenjeni i koje uspješno prođu proces predgrantovske procjene mogu biti korisnici granta. USAID nema obavezu pojedinačno obrazlagati svoju odluku aplikantima. USAID zadržava pravo da ne dodijeli sva raspoloživa sredstva predviđena ovim javnim pozivom.

Jačanje organizacijskih kapaciteta

Potpisivanje ugovora o dodjeli granta podrazumijeva, pored implementacije projektnih aktivnosti, i spremnost organizacija da aktivno učestvuju u razvoju svojih organizacijskih kapaciteta uz punu podršku USAID/INSPIRE.

Razvoj organizacijskih kapaciteta podrazumijeva:

• implementaciju nalaza i preporuka iz predgrantovske procjene (PGR) u toku trajanja projekta, koja se provodi prije potpisivanja ugovora sa USAID/INSPIRE i uvjet je za potpisivanje ugovora;
• aktivan rad na jačanju kapaciteta i unaprjeđenju postojećih pravilnika i procedura koji uređuju rad organizacije, tamo gdje to bude potrebno (kroz alat KULT/POK).
• učešće na edukacijama i treninzima koje organizira USAID/INSPIRE (do devet treninga u toku godine za osoblje organizacije);
• korištenje   KULT/POP   alata   za   samoprocjenu   organizacijskih   performansi   i   provođenje KULT/POP4 procesa jačanja i razvoja performansi organizacije;

Predgrantovska procjena provodi se nakon 2. faze aplikacije, a prije potpisivanja ugovora i uvjet je za potpisivanje ugovora s USAID/INSPIRE. U slučaju nepoštivanja rokova za dostavljanje aplikacije, ili rokova vezanih za predgrantovsku reviziju, aplikant će biti eliminiran.

Rok za dostavljanje nacrta projektnog prijedloga

Od aplikanata se traži da do 24. 2. 2022. do 16.00 sati dostave nacrt projektnog prijedloga u elektronskom obliku, sa svim traženim prilozima, putem online platforme za upravljanje grantovima APPLY, nakon čega će aplikanti odmah dobiti automatski e-mail kao potvrdu o prijemu aplikacije. Nacrti projektnih prijedloga koji ne budu dostavljeni na navedeni način, neće biti uzeti u razmatranje. Aplikanti koji ne zaprime automatski odgovor o prijemu aplikacije u roku od 30 minuta od slanja trebaju se odmah javiti na elektronsku adresu prijava@usaidinspire.ba (subject/predmet: 20.04.0-N2.3-2624, Upit).

Napomena: Svi potencijalni aplikanti trebaju pristupiti registraciji na online platformu za upravljanje grantovima APPLY putem linka: https://KULT.smapply.io/prog/inspire čim prije, kako bi se upoznali s uvjetima i tehničkim postavkama aplikacije. Detaljne instrukcije o procesu registracije mogu pronaći na linku: https://kult.smapply.io/res/p/tehnicke-instrukcije/

U slučaju izmjene Javnog poziva USAID/INSPIRE će objaviti tekst s naglašenim izmjenama na stranici: https://KULT.smapply.io/res/p/komponenta1-2022.