Ove se godine obilježava 75 godina od završetka Drugoga svjetskog rata i 70 godina od pokretanja inicijative za stvaranje Evropske unije.
Ta se dva, za Evropu izrazito važna događaja diljem Evrope obilježavaju 9. svibnja kao Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope, u znak sjećanja na završetak Drugoga svjetskog rata u Evropi 1945. godine i početak stvaranja današnje Evropske unije pet godina poslije.
Dan pobjede nad fašizmom
Na današnji dan, 9. svibnja 1945. nacistička Njemačka potpisala je bezuvjetnu kapitulaciju u Drugome svjetskom ratu. Iako je rat zapravo završio nekoliko mjeseci poslije, kapitulacijom carskog Japana, u svim se europskim zemljama 9. svibnja obilježava kao Dan pobjede nad fašizmom.
Prisjećamo se svih ljudi koji su se uključili u borbu protiv fašizma i tako, braneći svoj dom, svrstali modernu Hrvatsku na listu antifašističkih zemalja. Mnogi su, nažalost, svojim životom platili cijenu slobode, a tisuće je ljudi prošlo logore jer su izabrali časni put u borbi protiv fašističkih i nacističkih agresora. Svima njima možemo zahvaliti što se Hrvatska našla na pravoj strani te borbe iako se i danas o tome vode brojne polemike. Nažalost, danas je Europa suočena s novim strujama koje žele oživiti fašizam u nekom modernijem obliku i ojačati njegove ostatke koji nisu uspjeli nestati u 75 godina, ali upravo obilježavanjem ovakvih dana, razgovorom o njima i poučavanjem povijesti moramo tim pokušajima hrabro i glasno odgovoriti te se zajedno izboriti i dati do znanja da, ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi i cijelom svijetu, nema mjesta za fašizam, rasizam i bilo koji drugi oblik netolerancije.
Treba se glasno boriti protiv svih oblika iskazivanja mržnje, od govora mržnje pa sve do raznih oblika nasilja kojima smo danas sve češće svjedoci. Ljudi, posebice mladi, iz lekcija povijesti moraju naučiti najvažnije i razmotriti činjenice koje govore da takvi oblici vlasti, upravljanja i stavovi nisu donijeli ništa dobro, nego samo ostavili dugoročne, trajne posljedice koje je teško iskorijeniti.
Prisjećamo se svih ljudi koji su se uključili u borbu protiv fašizma i tako, braneći svoj dom, svrstali modernu Hrvatsku na listu antifašističkih zemalja. Mnogi su, nažalost, svojim životom platili cijenu slobode, a tisuće je ljudi prošlo logore jer su izabrali časni put u borbi protiv fašističkih i nacističkih agresora. Svima njima možemo zahvaliti što se Hrvatska našla na pravoj strani te borbe iako se i danas o tome vode brojne polemike. Nažalost, danas je Europa suočena s novim strujama koje žele oživiti fašizam u nekom modernijem obliku i ojačati njegove ostatke koji nisu uspjeli nestati u 75 godina, ali upravo obilježavanjem ovakvih dana, razgovorom o njima i poučavanjem povijesti moramo tim pokušajima hrabro i glasno odgovoriti te se zajedno izboriti i dati do znanja da, ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi i cijelom svijetu, nema mjesta za fašizam, rasizam i bilo koji drugi oblik netolerancije.
Treba se glasno boriti protiv svih oblika iskazivanja mržnje, od govora mržnje pa sve do raznih oblika nasilja kojima smo danas sve češće svjedoci. Ljudi, posebice mladi, iz lekcija povijesti moraju naučiti najvažnije i razmotriti činjenice koje govore da takvi oblici vlasti, upravljanja i stavovi nisu donijeli ništa dobro, nego samo ostavili dugoročne, trajne posljedice koje je teško iskorijeniti.
Dan Evrope
U zemljama Unije posebnu važnost ima i Dan Evrope kao dan koji je označio prekretnicu u odnosima evropskih zemalja i otvorio put stvaranju zajednice država na Starom Kontinentu.
Dan Evrope obilježava se kao dan sjećanja na deklaraciju francuskoga ministra vanjskih poslova Roberta Schumana, jednog od pokretača europske integracije, iz 1950. godine, koja se smatra prvim službenim korakom u nastanku EU s idejom o novom obliku političke suradnje u Evropi koja bi rat između europskih nacija učinila nezamislivim i nemogućim.
Deklaracija je bila prijedlog bivšim neprijateljima, Francuskoj i Njemačkoj, da uspostave organizaciju koja će zajednički upravljati njihovim industrijama ugljena i čelika, kako se rat u Europi nikada ne bi ponovio. Ugovor o osnivanju takvoga tijela potpisan je nešto manje od godinu dana poslije, 1951. godine. Schumanov prijedlog smatra se začetkom današnje Evropske unije.
Vijeće Evropske unije u Milanu 1985. godine donijelo je odluku kojom se 9. svibnja svake godine obilježava kao Dan Europe.
Dan Evrope obilježava se kao dan sjećanja na deklaraciju francuskoga ministra vanjskih poslova Roberta Schumana, jednog od pokretača europske integracije, iz 1950. godine, koja se smatra prvim službenim korakom u nastanku EU s idejom o novom obliku političke suradnje u Evropi koja bi rat između europskih nacija učinila nezamislivim i nemogućim.
Deklaracija je bila prijedlog bivšim neprijateljima, Francuskoj i Njemačkoj, da uspostave organizaciju koja će zajednički upravljati njihovim industrijama ugljena i čelika, kako se rat u Europi nikada ne bi ponovio. Ugovor o osnivanju takvoga tijela potpisan je nešto manje od godinu dana poslije, 1951. godine. Schumanov prijedlog smatra se začetkom današnje Evropske unije.
Vijeće Evropske unije u Milanu 1985. godine donijelo je odluku kojom se 9. svibnja svake godine obilježava kao Dan Europe.
Zanimljivosti
- Površinom najveća država članica je Francuska, a najmanja Malta. Evropska unija ima 24 službena jezika.
- Euro je službena valuta u 19 od 28 država članica. Te države zajedno čine europodručje.
- Evropska zastava simbolizira europsko jedinstvo i identitet u širem smislu. Sastoji se od 12 zlatnih zvijezda postavljenih u krug na plavoj podlozi.
- Zvijezde su simbol jedinstva, solidarnosti i sklada među narodima Evrope, a krug označava – jedinstvo. Broj zvijezda nije povezan s brojem zemalja članica.
- Himna Evropske unije je „Oda radosti“. Nema tekst, samo glazbu. Nije zamjena za nacionalne himne država članica, nego se njome slave zajedničke vrijednosti.
